Profesorica: Alma Ahmethodžić
Sarajevo, august 2017.
Oblast: Metode grupnog/skupnog učenja i istraživanja ciklusa javne politike u vannastavnim aktivnostima u školi (odnosi se na program u osnovnim i srednjim školama)
Tema:Metode grupnog/skupnog učenja i istraživanja ciklusa javne politike u vannastavnim aktivnostima u srednjoj školi
„Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti važne su za pravilno iskorištavanje učenikovog slobodnog vremena radi zadovoljavanja učenikovih potreba i interesa i općenito poboljšanja kvalitete života. Kroz izvannastavne i izvanškolske aktivnosti učenici mogu aktivirati svoje stvaralačke snage za čije zadovoljavanje i izražavanje nisu imali prilike u ostalim vidovima života“1.
U cilju boljeg razumijevanja značaja grupnog oblika rada i vannastavnih aktivnosti u školi koje se tiču ciklusa javne politike u prilogu s pozitivnim primjerom iz prakse u tekstu ću nastojati na što bolji način obrazložiti značaj grupnog oblika rada i istraživanja ciklusa javne politike u vannastavnim aktinostima u školi tako što ću:
- Definisati pojam didaktike kao nauke o nastavi koja se definiše kao odgojno-obrazovni proces gdje se usvajaju nova znanja, razvijaju vještine i navike.
- Navesti zadatke didaktike koje ću povezati sa vannastavnim aktivnostima koji podliježu istim ciljevim i zadacima kao i nastava, ali ne u tako strogoj formi.
- Obrazložiti značaj izučavanja sadržaja nastavnog predmeta Građansko obrazovanje/Demokratija i ljudska prava u vannastavnim aktivnostima.
- Sa aspekta profesora koji godinama vodi vannastavne aktivnosti odnosno sekcije koje se najviše bave izučavanjem, definisanjem pojmova koji se odnose na cikluse javne politike poput: pravde, ljudskih prava, pravednih procedura, sloboda, dužnosti i itd. u praksi a to su civitas i debatna sekcija navest ću primjer pozitivne prakse i samim tim dokazati ogroman i višestruk značaj vananstavnih aktivnosti i grupnog oblika rada koji doprinosti višoj angažovanoti učenika kao nosilaca rada.
- Navesti ću prednosti grupnog obilika rada u vannastavnim aktivnostima poput: dinamične i radne atmosfere koja podrazumijeva veću razinu slobode učenika u procesu rada što učenicima olakšava da lakše ispolje svoje interese i kvalitete koje se tiču već navedenih aktivnosti. Pored toga važno je spomenuti da su učenici u gruponom obliku rada nosioci glavnog dijela rada, da su učenici u direktnom odnosu s nastavnim sadržajem koji istraživaju i izučavaju za koji pronalaze rješenja i koji obrazlažu i izlažu u različitim formama.
- Na kraju ono što je jednako važno spomenuti i obrazložiti jeste činjenica da pored usvojenih znanja i vještina koje učenici steknu u procesu rada u vannastavnim aktivnostima ti učenici postaju i osobe koje educiraju ostale učenike, svoje vršnjake kroz vannastavne aktivnosti: kreativnih programa koji zahtjevaju i određenu razinu kreativnosti poput (gluma, igrokaz, kreiranje letaka u cilju edukacije ostalih učenika i itd. )
Kao što je poznato pojam didaktika potiče od grč. didaskein što znači poučavati. Iako se poučavanje javlja pojavom čovjeka i prvih zajednica, pojam didaktika u pedagošku terminologiju uvode njemački pedagog Johan Wolfgang Ratke i češki pedagog Jan Amos Komenski početkom 17-st. Čovjek je oduvijek poučavao mlade generacije a sam proces poučavanja s novim otkrićima i kompleksnijim načinom života nametnuo je potrebu za osnivanjem posebnih ustanova u kojima bi se djeca poučavala, pa tako imamo nastanak prvih škola a uporedo s njima i zvanje učitelja. Didaktika kao nauka o nastavi za predmet svoj proučavanja ima pored izučavanja sadržaja nastave, ciljeva, metoda rada ima i za cilj proučavanje i verifikacije nastavnog rada. Bitno je spomenuti da didaktika kao nauka o nastavi ima teorijske i praktične zadatke. Teorijski zadaci didaktike imaju za zadatak da dođu do vrijednih saznanja koja će doprinijeti kvalitetnijoj nastavi dok praktični zadaci didaktike imaju za zadatak da na osnovu teorijskih saznanja unaprijede kvalitetu nastave u praksi.
Savremena škola koja se javlja nakon Drugog sjetskog rata i predstavlja pokušaj unapređenja nastave i vannastavnih aktivnosti tako što postoji težnja prema uravnoteženju i ujedinjenju intelektualnog i praktičnog rada zatim jedinstvo i ravnoteža nastavnikovog rada i učeničkog rada i uvođenje vannastavnih aktivnosti u danas prepoznatljivoj formi. U naslovu teksta naglasak je na grupni oblik rada i istraživanje ciklusa javne politike u vannastavnim aktinostima.
Poznato je i to da je nastava planirani odgojno-obrazovni proces koji podrazumijeva ispunjavanje precizno određenih obrazovnih, funkcionalnih i odogojnih zadataka do kojih se dolazi korištenjem najadekvatnijih metoda rada. Vannastavne aktivnosti kao izborno područje koje se realizuje u školi ima za zadatak da učenicima pruži priliku da na što kvalitetniji način provedu slobodno vrijeme istražujući, pronalažeći rješenja za probleme i dešavanja koje su za njih najaktuelnija, a tiču se javne politike i nastavnog predmeta Građansko obrazovanje/Demokratija i ljudska prava koja za svoj sadržaj ima poučavanje o pojmovima poput pravde, jednakosti, pravednih procedura, ljudska prava, sloboda, dužnosti, obaveza i itd.
Svrha vannastavnih aktivnosti je i da potiču učenike na sticanje novih znanja, razvijanje kreativnosti i stvaralaštva, sticanje radnih navika, razvijanje osjećaja odogovornosti prema radu i itd. Ono što je olakšavajuća okolnost jeste da nastavni predmet Građansko obrazovanje/Demokratija i ljudska prava pored sociologije najviše vezan za praksu, svakodnevni život, što je učenicima primamljivo jer im pružaju mogućnost istraživanja, debatovanja o bitnim i aktuelnim temama u društvu.
Vannastavne aktivnosti i grupni oblik rada i timski rad učenicima pruža osjećaj važnosti i pripadnosti. U prilog ovome mogu navesti aktivnosti koje se posljednjih pet godina realizuju u JU Srednjoj školi za tekstil, kožu i dizajn u okviru vannastavnih aktivnosti preciznije sekcija debatne i civitas. Suština navedenih sekcija je da se bave temama koje je odnose na društvo i njegovo funkcionisanje. Način istraživanja je isti i zahtijeva grupni oblik rada i visoku razinu suradnje i odgovornosti svih članova.
Debatna sekcija sva saznanja dobijena zajedničkim istraživanjem literature, zakona, štampe prezentuje u formi jednog od više debatnih formata na način izlaganja argumentacijske linijeA-afirmacija i N-negacija koje čine argumenti sa tvrdnjama, objašnjenjima i relevantnim potkrepama. Nakon debatovanja svi prisutni imaju jasnu sliku o svim argumentima za i protiv o problemu o kojem se debatovalo i koji se odnosi na cikluse javne politike.
Civitas sekcija kao što sam već navela taj pripremni dio zvani brainstorming dijeli sa debatnom, ali i omogućava širi spektar prezentovanja dobijenih informacija kroz portofolije, igrokaze, glumu, prezentaciju, govor i itd. Ono što se u praksi i radu sa učenicima pokazalo kao najuspješnije je praktičan rad koji je interesantan svim učenicima naročito onim učenicima koji nemaju zapažene rezultate u učenju i imaju problema sa vladanjem. Kroz civitas sekciju svi učenici imaju priliku da volontiraju i nauče da postoje ljudi različite životne dobi (djece i starih osoba) koji spletom životnih okolnosti i nebrigom vlasti dolaze u Narodnu kuhinju po jedan obrok dnevno. Takođe mogu da nauče da li vlast trenutno ulaže dovoljno napora u rješenje tog problema, kako se navedenoj populaciji korisnicima Narodne kuhinje može pomoći, ko je nadležan od strane vlasti da pomogne ugroženoj populaciji stanovništva, koji su trenutno važeći propisi i itd. Učenici Srednje škole za tekstil, kožu i dizajn godinama volontiraju i po tome su postali prepoznatljivi kao odgovorni, aktivni mladi ljudi koji brinu za zajedničko dobro i dobro i prava svih građana.
U KS status civitas sekcije odnosno pitanje uvođenja te sekcije u plan i program rada škole zavisi od volje direktora škole što smatram da to nije korektno iz već navedenh razloga npr. velikog interesovanja učenika za tu sekciju ako im se objasni šta je svrha i fukcija te sekcije i koje aktivnosti su planirane da se realizuju u toku školske godine. Činjenica da sve škole nemaju u svojim vannastavnim aktivnostima civitas sekciju je poražavajuća i neodrživa iz još jednog razloga i pozitivnog primjera u praksi npr. u Srednjoj školi za tekstil, kožu i dizajn u Sarajevu civitas sekcija postoji i radi tokom čitave školske, a ne samo nastavne godine što opet govori u prilog činjenici da vannastavne aktivnosti imaju ogroman i višestruk značaj.
Pored toga što se u okviru navedenih vannastavnih aktivnosti učenici bave aktuenim pitanjima bitnim za sve, civitas sekcija u okviru plana i programa rada ima mogućnost uvođenja pripremu učenika za budućnost tako što će volontirati, a kroz volonitranje i humanitarni rad razviti one osobine ličnosti koje treba da posjeduje svaki čovjek. Osobine koje su poželjne za svakog člana društva, a to su: humanost, solidarnost, odgovornost, radne navike, kreativnost i itd. Petogodišnje iskustvo u organizovanju humanitarnih i volonterskih aktivnosti su pokazale da upravo te osobine kod učenika kroz navedene aktivnosti se podstiču i dolaze do izražaja.
Civitas sekcija okuplja sve učenike, one koji su postigli zapaženje rezultate u učenju, ali i one koji to nisu, što se pokazalo kao dobro za sve učenike jer jedino u procesu rada u vannastavnim aktivnostima kada nisu toliko opterećeni pravilima mogu da se upoznaju, da shvate da svi imaju razloge zašto su ovakvi ili onakvi. Smatram da vannastavne aktivnosti nisu dovoljno vrednovane u obrazovnom sistemu, u ovom primjeru srednjim školama, gdje profesori imaju probleme da okupe djecu, jer jedini termini za vannastavne akivnosti su za vrijeme redovne nastave. Naravno to nije slučaj u svakoj školi ali da je ovaj problem prisutan jeste kao i činjenica da se časovi sekcija ne realizuju redovno odnosno čas sedmično.
U školskim prostorijama i u okviru vannastavnih aktivnosti učenici članovi civitas i debante sekcije realizuju razne edukativne programe u formi javnih debata, međuškolskih druženja, prezentacija, obilježavanja bitnih datuma za našu državu i našu kulturu. U okviru aktivnosti PG obrađuju se najaktuelnije teme na koje su nudili i rješenja. Rad učenika u okviru PG predstavljen je u nastavi i vannastavnim aktivnostima i medijima.
Kroz sve navedene aktivnosti naši učenici ali i profesori nastoje promovisati i očuvati kulturnu baštinu BiH u prilog čemu govori i činjenica da se obrađivao sve aktuelniji problem izumiranja zanata koji spada u resor tri ministarstva. Portofolij s rješenjima problema je promovisan i kroz medije i školske i vannskolske aktivnosti. Interkulturalizam, zajedništvo i suživot naši učenici su promovisali kroz debatu i debatne aktivnosti.
Sve navedene aktivnosti su proizišle iz istraživanja, rada na časovima građanskog obrazovanja/demokratije i ljudskih prava, sociologije i kulture religije i drugih nastavnih predmeta naročito opšte obrazovnih. Rad sa učenicima uzrasta srednjih škola predstavlja čast i zadovoljstvo za jednog prosvetnog radnika koji želi da pored obavezne nastave pruži svim učenicima prliku da se dokažu i usavršavaju a samim tim i da budu korisni članovi zajednice, da rade nešto i za druge.
Nakon pet godina koordiniranja vannastavnim aktivnostima debatne i civitas sekcije u Srednjoj školi za tekstil, kožu i dizajn, raduje me činjenica da svake godine imamo sve više profesora koji se uključuju u naše aktivnosti i daju svoj doprinos što je još jedna prednost odgovornog i uspješnog rada u vannastavnim aktivnostima. Smatram da profesori imaju jedan od najvažnijih poziva i da tome trebaju da prilaze što odgovornije i iskrenije, jer će jedino na taj način ispuniti ciljeve koji su im dati, a to je da pored teorijskog dijela i teorijskog znanja pružimo svim učenicima priliku da se pokažu i dokažu u aktivnostima koje oni preferiraju a koje se odnose na bolje razumijevanje i funkcionisanje društva, zajednice i pojedinca.
Alma Ahmethodžić prof.
Literatura
1. Filipović, Vladimir: Filozofski rječnik, Nakladni Zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1989.
2. Ivančić Ivana i Sabo Josipa:,Izvannastavne aktivnosti i njihov utjecaj na učenikovo slobodno vrijeme, Ekvilibrij (časopis sudenata pedagogije Hrvatske), 2012.3. Ilić Mile: Metodika građanskog obrazovanja, Banja Luka, Filozofski fakultet; Sarajevo : Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava Civitas, 2012.
4. Jaškov Marijana: Uticaj vannastavnih aktivnosti na motivaciju i aktivnost učenika, Novi Sad,2014.5. Mlinarević, Vesnica i Brust, Maja: Kvaliteta provedbe školskih izvannastavnih aktivnosti, Osijek, 2012.