Tuzlanska kolona predstavlja naziv za bitku koja se odigrala 15.5.1992. godine između 92. motorizirane brigade Jugoslovenske narodne armije i bosanskohercegovačke policije i dobrovoljaca u kojoj je poginulo preko 50 osoba. U skladu sa ranije postignutim dogovorom o mirnom napuštanju kasarne, 92. motorizirana brigada JNA se uputila u smjeru izlaza iz Tuzle, gdje je otvorena vatra na predjelu Brčanske Malte. Po mišljenju bosanske strane ova bitka je počela nakon napada vojnika JNA na pripadnike bosanskohercegovačkih sigurnosnih strana.
Srpske vlasti su 14.5.2007. godine na beogradskom Aerodromu „Nikola Tesla“ uhapsile Iliju Jurišića, po međunarodnoj potjernici. Tužilaštvo za ratne zločine je preuzelo ovaj predmet od Vojnog tužilaštva u Beogradu, 2004. godine. Vijeće, kojim je predsjedavala sudija Vinka Beraha-Nikićević, izreklo je 28.9.2009. godine presudu da je Jurišić kriv, te je osuđen na kaznu zatvora od 12 godina. 11.10.2010. godine Apelacioni sud u Beogradu je ukinuo ovu presudu i pritvor u kojem je proveo tri godine, te naložio da se ponovi suđenje pred potpuno novim sudskim vijećem, kojim je predsjedavao sudija Dragan Mirković. Tužilaštvo za ratne zločine u završnoj riječi predložilo je sudu da Jurišića osudi na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. Na ranijem suđenju sud je utvrdio da je Jurišić kriv jer je, suprotno dogovoru o mirnom povlačenju 92 motorizirane brigade, kao dežurni Operativnog štaba SJB Tuzla naredio napad na kolonu vojnika JNA, koja se povlačila iz kasarne Husinska buna 15. maja 1992. godine riječima: “Na vatru odgovori vatrom.” I na ponovljenom suđenju Ilija Jurišić je proglašen krivim te je 02.12.2013. godine ponovno osuđen na 12 godina zatvora. Njegov advokat, Đorđe Dozet, je izjavio: “Ne znam da li će opet doći, da li će se usuditi. Međutim, mi ćemo se boriti da bude jača sila prava od prava sile”, te uputio kritike na račun rada pravosuđa Srbije.
Ova bitka predstavlja 20 godina kasnije kamen spoticanja u odnosima Srbije i Bosne i Hercegovine jer Srbija diže optužnice i sudi zapovjednicima odbrane Tuzle zbog, po njoj, ratnog zločina počinjenog nad vojnicima što strani komentatori kritiziraju kao pokušaj opravdanja agresije dok s druge strane Bosna i Hercegovina te iste zapovjednike slavi kao nacionalne heroje i spasitelje Bosne i Hercegovine, a sam dan bitke je službeni dan grade Tuzle.
Napisao: Šerbečić Adnan, Student Pravnog fakulteta UNSA
Rad je nastao u okviru seminara „Tranzicijska pravda – put ka miru“ koji je organizovalo Evropsko udruženje studenata prava (ELSA) Sarajevo uz podršku Mreže za izgradnju mira, 21.9.2015. godine, povodom Međunarodnog dana mira.