U 12 gradova i opština u BiH samo 2,82 odsto ulica nose naziv po ženskim istaknutim ličnostima, dok neke lokalne zajednice, kao na primjer Grahovo, nemaju nijednu takvu ulicu. Zbog toga je u BiH pokrenuta kampanja “100 žena – 100 ulica po ženama”.

Helsinški parlament građana i Fondacija Udružene žene su su petak, 26.11.2021. podnijele Gradu Banjaluci dvije inicijative za dodjelu naziva ulica – po Vahidi Maglajlić, narodnoj heroini Drugog svjetskog rata i Miri Kesić, prvoj direktorici Doma za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja Rada Vranješević

Gorica Ivić iz Fondacije Udružene žene Banjaluka, jedna je od urednica Leksikona o ženama, 100 ulica po ženama. Pored Gorice urednice ovog leksikona su i Jasmina Čaušević i Selma Hadzihalilović.

Gorica kaže da je kampanja “100 žena – 100 ulica po ženama”  prva masovna inicijativa ove vrste u kojoj aktivistkinje borbe za ženska prava propituju i traže promjene u politikama obilježavanja javnog prostora i imenovanja ulica, kao važnog dijela ukupne kulture sjećanja u BiH.
Kampanja je dio inicijative Mir sa ženskim licem kojom koordinira Fondacija Lara iz Bijeljine, Inicijtiva je aktivistički ženski pokret koji otvara i vodi proces suočavanja s prošlošću i njeguje kulturu sjećanja na postignuća, iskustva i stradanje žena, stvarajući tako društvo u kojem je žena vidljiva u javnom i političkom prostoru i ravnopravno uključena u stvaranje trajnog mira.

“Nazvati ulice po ženema je važno jer imamo obavezu da vrednujemo iskustva i  produbljujemo saznanja o ženama iz Bosne i Hercegovine u  njihovoj  borbi i nastojanjima da kroz lični i društveni akt pobune doprinesu boljem i pravednijem društvu i zato što je važno da se javni prostor posveti ženama koliko i muškarcima”, rekla je za BUKU Gorica Ivić.

Ona dodaje da smo svjedoci da je nazive ulica moguće mijenjati u skladu sa interesima i potrebama društvenog konteksta.

“Takođe svjedočimo i kreiranju novih ulica, ustanova koja često dobijaju imena prema ličnostima za koje se procjeni da je važno da se ne zaborave i da se na taj način oda počast nihovom radu i doprinosu u određenoj oblasti. Zakon o lokalnoj samoupravi u Republici Srpskoj kaže da je skupština predstavnički i organ odlučivanja i kreiranja politike jedinice lokalne samouprave, i zakonom skupština ima i nadležnosti koje se tiču donošenja odluku o određivanju naziva ulica, trgova i dijelova naseljenih mjesta. Dakle, prva adresa je gradsko vijeće odnosno skupština lokalnih nivoa. Može se tražiti da neka već postojeća ulica, plato ili trg promijeni naziv ili da se neka nova ulica u nekom novom izgrađenom naselju dobije ime. Detaljen procedure su propisane na opštinskom nivou i razlikuju se među opštinama po tome ko može podnijeti inicijativu za izmjenu imena ulica”, pojašnjava Gorica.

Ona dodaje da Banjaluka ima 650 ulica, a samo 43 nosi naziv po ženama (6.61%).

“Tu su heroine antifašizma i Drugog svejtskog rata, ali i srpska ratna heroina koja se borila u Balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu, žene koje su radile na opismenjavanju, prosvetiteljice, poznate majke iz narodne poezije, naučnice, književnice, slikarke i monahinje. Iako Banjaluka, u odnosu na druge gradove, ima najviše ulica nazvanih po ženama, taj broj je ipak mali. Čak i ovakva slika žena i poželjnih ženskih dostignuća bi bila prihvatljiva da je umjesto 43, makar 330 ulica koje u javnu memoriju grada upisuju zasluge, zalaganja i dostignuća žena”, kaže naša sagovornica.

Gorica kaže da se ovom kampanjom želi ukazati na drastičnu rodnu nejednakost u imenovanju ulica po zaslužnim osobama iz naše prošlosti.