Žene i djevojčice u BiH za higijenske potrepštine tokom jednog menstrualnog ciklusa moraju izdvojiti minimalno 10 KM. Higijenski ulošci ili tamponi koštaju od 2 do 5 KM, a ženi su u prosjeku mjesečno potrebna dva do tri pakovanja uložaka.
Sarajka Eldina, koja ima 36 godina smatra da su higijenske potrepštine za žene skupe. „ Nisu to samo ulošci, koje ja koristim, ali i za njih moram izdvojiti 10 maraka. Tu imamo britvice, koje su skuplje za žene u odnosu na muškarce, jer su roze, potom sredstva za intimno pranje, vlažne maramice, tablete, bez kojih ne mogu podnijeti prva dva dana menstruacije..Sve to kada saberem, ja mjesečno potrošim do 50 maraka“, priča Eldina.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plata u ovoj državi u novembru iznosila je 1006 KM. Međutim, većina zaposlenih u BiH i dalje zarađuje minimalne plate, koje se kreću od 400 do 800 KM.
Eldina je zaposlena i mjesečno zarađuje oko 1300 maraka. Kako kaže, najveći udar na kućni budžet bilo je rođenje kćerke prije tri godine. „Nakon poroda troškovi moje higijene su iznosili oko 150 KM, obzirom da sam uloške morala češće mjenjati i koristiti nekih 30-tak dana. Tu su bili sprejevi za zarastanje rane, gaze, rivanol, mrežaste gaćice koje su tada koštale dva komada oko 7 maraka“, objašnjava ona.
S dolaskom bebe, troškovi su se utrostručili za higijenu nas dvije, objašnjava ona, jer je, kako tvrdi, dječija higijena mnogo skuplja u odnosu na odrasle. „Pakovanje pelena košta oko 25 maraka, pa kreme, vlažne maramice, posebna sredstva za kupanje u prvim danima nakon izlaska iz bolnice, šamponi, puderi, gaze za pupak, sve to košta“, kaže Eldina i dodaje kako podržava inicijativu da se ukine porez na dodanu vrijednost za ove proizvode.
Porez na dodanu vrijednost (PDV) u Bosni i Hercegovini iznosi 17 % na sve proizvode, a inicijativu da se ukine PDV na higijenske potrepštine pokrenuo je Sarajevski otvoreni centar.
Inicijativu je u parlamentarnu proceduru Parlamentarne skupštine BIH uputio zastupnik Predstavničkog doma, Damir Arnaut, iskoristivši mogućnost javnih konsultacija pri izradi Nacrta zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) u Bosni i Hercegovini.
„Ministarstvo finansija BiH u Nacrtu tog zakona predvidjelo je preko 20 kategorija od “javnog interesa” za potrebe oslobađanja od PDV-a, uključujući “privatno podučavanje”, pružanje usluga čiji je “cilj političke, sindikalne, religijske, patriotske,…” prirode, pa čak i “klađenje” i “lutriju”, a nije ove proizvode koji niti su luksuz, niti hir, već potreba za jedan segment populacije“, objašnjava Arnaut razloge zbog kojih je inicijativu uputio u parlament.
Menstrualno siromaštvo je važna, ali često ignorisana kriza javnog zdravlja. Odnosi se na nemogućnost devojčica i žena da priušte proizvode kao što su ulošci, tamponi ili čašice za kontrolu menstrualnog krvarenja. Mnoge žene su prisiljene da koriste predmete poput krpa, peškira, toaletnog papira ili kartona. Menstrualno siromaštvo obuhvata ne samo ovaj nedostatak pristupa proizvodima, već i neadekvatan pristup toaletima, pranju ruku i higijenskom upravljanju otpadom.
Iako u BiH ne postoje istraživanja ni podaci koliko su higijenske potrepštine dostupne ženama i djevojčicama, stanje ne može biti bolje od onog u zemljama Evropske unije.
Prema procjenama organizacije Plan International UK, svaka deseta djevojčica ne može priuštiti sanitarne proizvode. Higijenski proizvodi za žene te proizvodi i usluge za njegu namijenjeni djeci, starijim osobama ili osobama s invaliditetom još uvijek se ne smatraju osnovnim proizvodima u svim državama članicama.
Većina država oporezuje higijenske proizvode, a postoci poreza se kreću od tri posto pa do više od 20 posto. Ovakva praksa poznata je i kao ‘tampon tax’ ili ‘pink tax’, te predstavlja formu rodno zasnovane diskriminacije.
Inicijativa da se ukine PDV na higijenske potrepštine u BiH koja obuhvata ukidanje poreza na uloške, tampone, te pelene za djecu i odrasle, nema samo finansijske dobrobiti.
„Najmanje 17 KM uštede na svakih potrošenih 100 KM puno znači. I ne radi se samo o finansijskim uštedama, već im se ovakvim mjerama pomaže da sačuvaju lični dignitet, osnažuje ih se. A to onda otvara mogućnosti, ne samo za njih već i za zemlju koja ovako ulaže u svoje ljude“, kaže Damir Arnaut.
Prema rezoluciji Europskog parlamenta od 15. januara 2019. o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU, sve države članice pozvane su da ukinu takozvani ‘porez na njegu i tampone’, iskoriste fleksibilnost uvedenu Direktivom o PDV-u, na način da primjene izuzeće ili stopu PDV-a od 0% na te osnovne proizvode. Međutim, ovu praksu ne slijede sve zemlje EU. Prije godinu, Škotski parlament usvojio je Zakon o menstrualnim potrepštinama kojim su menstrualne higijenske potrepštine besplatno dostupne svim ženama. Škotska je prva u svijetu koja je uvela ovu praksu. Prije mjesec je u glavnom gradu Austrije, Beču počeo projekat besplatne podjele higijenskih uložaka i tampona, dok je PDV u Austriji na ove proizvode 20%.
U Hrvatskoj je pokrenuta peticija za smanjenje PDV-a na menstrualne potrepštine s 25 na 5 posto. Zahtjev za smanjenjem PDV-a na menstrualne potrepštine temelji se na istraživanju Udruge PaRiter koje je pokazalo da trećina žena u Hrvatskoj štedi na ulošcima, a više od deset posto ne može ih priuštiti. Inicijativu su podržale i neke saborske zastupnice.
Po ugledu na evropske i države na Balkanu pokrenule su niz inicijativa kojima bi higijenske potrepštine bile dostupne svim ženama. Do kraja akademske godine, zahvaljujući „Ženskoj inicijativi“ studenticama na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu u Srbiji osigurani su besplatni ulošci. Tako je ovaj fakultet postao prvi u Srbiji u kome studentkinjama ne mora da bude neprijatno ako iznenada dobiju menstruaciju, a nemaju uložak. Porez na higijenske potrepštine u Srbiji iznosi 20 posto, a kako navode iz „Ženske inicijative“ higijenski proizvodi studentkinjama su često skupi. U Crnoj Gori se za uloške i druge stvari potrebne tokom menstruacije, naplaćuje standardna poreska stopa od 21 odsto.
Uprkos činjenici da gotovo polovica svjetskog stanovništva redovno ima menstruaciju, ona je i dalje tabu tema, a uz to zahtijeva i poprilične finansijske izdatke. Tokom života jedna žena u prosjeku potroši 17.000 higijenskih uložaka ili tampona, za što otprilike izdvoji oko 3.000 eura.
Da li će bosanskohercegovački parlamentarci imati sluha za potrebe žena, prije svega, ali i djece i starijih osoba kojima su neophodne pelene biće poznato u narednom periodu kada inicijativa Damira Arnauta i Sarajevskog otvorenog centra dođe na dnevni red. „ Odavno sam postao ciničan kada je u pitanju dobra volja velikog broja mojih kolega, uključujući po pitanju smanjenja otpremnina i drugih privilegija. U pravilu pomaže pritisak javnosti i nadam se da će SOC i slična udruženja tražiti da se da podrška ovoj inicijativi, koja je potpuno usklađena sa legislativom velikog broja EU članica“, kaže Arnaut.
Iz Sarajevskog otvorenog centra navode da činjenica da će ukidanjem PDV na higijenske potrepštine biti manje novca u državnoj kasi nije opravdanje da se porez ne ukine, jer se radi o osnovnim životnim potrebama.
diskriminacija.ba