Sa predstavnicama civilnog sektora razgovaramo o važnosti ekonomske samostalnosti žena….
U Banjaluci se danas održava “Interaktivni sajam za ekonomsko osnaživanje žena” u Domu omladine u Banjaluci na kojem predstavnici kompanija i institucija predstavljaju svoju kadrovsku politiku poslovanja, prilike i otvorene radne pozicije, a prisutni imaju priliku da se detaljno informišu o željenoj kompaniji/instituciji.
U okviru događaja održana je i Panel diskusiju na temu “Prava žena u oblasti rada i zapošljavanja”, a aktivnost se realizuje u okviru kampanje „Za život žena“, a uz podršku Grada Banjaluka. Panelisti na diskusiji su bili Nada Budiša, kao predstavnica Područne privredne komore Banjaluka, Goran Stanković kao predstavnik Saveza sindikata Republike Srpske i Dragana Miljković kao predstavnica Fondacije Udružene žene.
Gorica Ivić iz Udruženih žena Banjaluka rekla je da je vrlo važno da se institucije uključe kada je u pitanju zapošljavanje žena koje su pretrpile nasilje.
“Koliko je to važno za žene i njihove porodice toliko je važno i za cjelokupno društvo. Statistički podaci nam govore da su žene obrazovanije od muškaraca, ali se manje nalaze na mjestima odlučivanja. O tome ne govorimo na sistemski način. Nije samo stvar zapošljavanja nego i percipiranja i shvatanja žena kao značajnog ljudskog resursa u privrednom prosperitetu”, rekla je za BUKU Ivić Gorica.
Dodaje da je zanimljiv podataka da je 70 odsto vlasništva nad kućama, automobilima, zemljištu na muškarcima, a žena da bi ostvarila neku pomoć za pokretanje posla u okviru poljoprivrede mora da ima zemljište na svoje ime.
“Mi smo još uvijek društvo koje je patrijarhalno i žena koja koja imovinu upisuje na sebe ili nasljeđuje imovinu u odnosu na brata bude etiketirana i smatra se da je prekršila tradiciju.
Svjetlana Ramić Marković, iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka rekla je da se radna prava žena u Bosni i Hercegovini sistematski krše kako pri zapošljavanju tako i tokom samog radnog procesa.
“Naše istraživanje je pokazalo da skoro 50 odsto žena, na tržištu rada u Bosni i Hercegovini, trpi neki oblik diskriminacije. Kada bi svaka od ovih žena prijavila tu diskriminaciju i pokrenula postupak zaštite mi bismo imali sudove koji su zatrpani predmetima i imali bismo puno veću svijest o postojanju takve vrste diskriminacije”, rekla je za BUKU Svjetlana Ramić Marković.
Više: 6yka.com