Za razotkrivanje osrednjih ili precijenjenih vođa nema ništa bolje od krize. Ljudi koji su bili prilično popularni prije nekoliko mjeseci u nekoliko sedmica su se počeli smatrati neadekvatnima. Zahvaljujući krizi. Nije neuobičajena praksa u cijelom svijetu da upravo tada na liderske pozicije dolaze žene, čak i u onim organizacijama u kojima stotinama godina (možda i nikada) nisu bile žene.
Muško i žensko liderstvo, to zaista postoji?
Razlika muškog i ženskog liderstva znanstveno je proučavana u nekoliko studija. U jednoj od njih otkriveno je da žene imaju demokratski način vođenja, dok muškarci preferiraju autokratski i direktniji način. Žene liderice ohrabruju suradnju, donošenje odluka uz savjetovanje i razvijanje kolegijalnog radnog mjesta.
Znanstvenik koji je prvi počeo proučavati muško i žensko liderstvo dr. Pat Heim u svojim je istraživanjima otkrio da muškarci lideri uspjeh svog tima doživljavaju kao vlastiti uspjeh. Za to uzimaju osobne zasluge i objašnjavaju uspjeh kao rezultat vlastite vještine, inteligencije i talenta.
S druge strane, ako nešto krene po zlu, oni će vjerojatno pronaći drugog krivca za to ili to objasniti jednostavno kao peh.
Za razliku od muškaraca, žene liderke su više angažirane u aktivnostima koje ne prave podjelu članova tima na pobjednike i poražene, već su usredotočene na snažnu suradnju i razmjenu ideja. Često će svojim zaposlenicima pomoći u teškim situacijama.
Kada tim postigne uspjeh, žene liderke za to daju zasluge zaposlenicima, bez prenaglašavanja svog osobnog doprinosa.
Međutim, kad neki projekt propadne, vjerojatnije je da će same sebe optuživati misleći da nisu dovoljno kompetentne.
Zašto su žene bolje liderke u krizi?
Kompanija McKinsey 2007. godine objavila je prvo izvješće Women Matter u kojem je predstavljena izrazito mala zastupljenost žena na menadžerskim pozicijama u Europi. U ovom je izvješću otkrivena povezanost između udjela žena u izvršnim odborima kompanija i kolike su organizacijske i finasijske učinke imale te kompanije.
Nekoliko mjeseci prije početka velike ekonomske krize 2008. godine objavljeni su rezultati istraživanja prema kojem su žene liderke usvojile pet od devet vrsta ponašanja vođenja koje pozitivno utiču na organizacijske performanse preduzeća, češće od svojih muških kolega.
Mogućnost transformacije žene čini boljim liderkama. Lideri koji imaju ovu vještinu prepoznaju potrebne promjene i angažiraju ljude da budu dio nečega većeg od pojedinačnog doprinosa. U timskom radu svi uključeni postižu veća postignuća koje ne bi mogli postići bez drugih.
Liderke sa vještinom transformacije u krizi pokazuju hrabrost, njeguju atmosferu saradnje koji pokazuje da je cijeli tim “u tome zajedno”.
Pored otkrića do kojih su znanstvenici došli istražujući žensko liderstvo, istraživanje koje su proveli Gerzema i D’Antonio, otkriva da „tradicionalno ženske vrijednosti i osobine dobivaju na vrijednosti i poštovanju“ širom svijeta:
- 57% ispitanih bilo je nezadovoljno ponašanjem muških vođa u njihovoj zemlji (uključujući 79% ljudi u Japanu i Južnoj Koreji te više od dvije trećine Amerikanaca, Meksikanaca i stanovnika Velike Britanije)
- više od 80% milenijalaca izražava nezadovoljstvo.
Ispitanici vjeruju da su “tradicionalno muško razmišljanje i ponašanje: kodeksi kontrole, natjecanja, agresije i razmišljanja o svemu ili ništa” krivi za mnoge trenutne probleme.
Liderke u BiH
Kao i u mnogim zemljama u okruženju, broj žena poduzetnica u BiH u pdnosu na broj muškaraca se vidljivo razlikuje.
Kompanija Deloitte 2012. godine provela je istraživanje “Žene u poslovnom svijetu”, među direktoricama i direktorima najvećih kompanija na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. Ovo istraživanje prikazuje stavove i razmišljanja iz svih oblasti poslovnog svijeta u Bosni i Hercegovini o tome koji su ključni faktori potrebni ili pomažu ženama da je ostvario uspjeh u poslovnom svijetu.
Rezultati pokazuju da većina ispitanika ne smatra muškarce sposobnijima od žena, ali da skoro 50% njih nije sigurno može li žena biti bolji šef finansija od muškarca.
Analiza Poslovnih novina iz 2019. je pokazala da od ukupnog broja 100 najvećih kompanija u BiH, njih 17% vode žene.
Od ukupno 31,8 milijardi KM prihoda koje su u 2018. Ostvarile preko 750 velikih, srednjih i malih kompanija, 9% imaju ženu na poziciji glavnog direktora.
Istraživanja kroz vrijeme pokazuju da žene liderke zaista ostvaruju rezultate kao i muškarci, ali još uvijek postoje sumnje u njihove sposobnosti.
Zanimljivost za kraj
Prilikom pretraživanja pojma “liderke u BiH” preko Google tražilice, teško ćete naći neki konkretniji rezultat, jer žene su ovdje još uvijek “lideri”.
To je kao da ste ženski predsjednik, ne predsjednica ili ženski ministar, ali ne i ministrica.
Ako ste lider, morate biti muško, makar to bilo samo u tituli.
Autorica: Irena Omazić