Veliki broj stanovnika Bosne i Hercegovine ima negativno mišljenje o svojoj državi, a o tome najbolje govori statistika migracije stanovništva u zemlje Europske Unije. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, u prvih šest mjeseci 2021. našu zemlju napustilo je oko 81.000 osoba. Pored ekonomskih razloga mladi smatraju Bosnu i Hercegovinu zaostalom državom i u drugim sferama, pa se zbog toga veliki broj mladih ljudi odlučuju na odlazak u države Europske Unije.
Piše: Haris Tutić
Jedan od glavnih krivaca za negativnu percepciju stanovnika o Bosni i Hercegovini je medijiski sadržaj u kojem se fokus daje na stvari kao što je ekonomska situacija, rat, kriminal i korupcija. Iako naša država ima problem sa navedenim stvarima, one ne predstavljaju realnu sliku cjelokupne situacije. Čak i popularni strani mediji kao što su EuroNews i CNN predstavljaju Bosnu i Hercegovinu kao neuspješnu državu i državu u kojoj je konflikt sve bliže.
„Najveća politička kriza u BiH u posljednjih 26 godina podstiče tjeskobu i nezadovoljstvo“ (EuroNews)
„Na Balkanu se sprema opasna kriza. Hoće li Zapad učiniti nešto da zaustavi novi rat?“ (CNN)
Jedini pozitivni sadržaj koji možemo pronaći na internetu, a govori o našoj državi je kod vloggera i bloggera koji nam turistički dođu u posjet i budu šokirani realnom situacijom u pozitivnom smislu.
Percepcija turista o Bosni i Hercegovini
Krajem septembra 2021. godine, mladi ljudi iz sedam europskih država su učestvovali na treningu medijske pismenosti organizovane od strane BRAVO BiH u okviru projekta SLAM (Structured Learning for Awarness in Media – SLAM).
Pored korisne edukacije i vježbi, učesnici su imali priliku da obiđu Sarajevo i da se upoznaju sa bosanskohercegovačkom kulturom iz prve ruke.
Valerio Rocca
Za Valeria Roccu iz Milana, ovo je prvi put da posjeti neku od balkanskih država, iako se Italija nalazi blizu. Prema njegovim riječima o Bosni i Hercegovini je samo znao iz historije, ali nije imao nikakvu percepciju o zemlji, odnosno o trenutnoj situaciji i stanovništvu.
„Kulturni miks arhitekture u Sarajevu je veoma interesantan: zgrade u turskom i austrijskom stilu možete pronaći u krugu od nekoliko metara jedna od druge. Posebno mi se dopala ulica Ferhadija, mjesto gdje se istok spaja sa zapadom.“ Navodi Valerio.
Ipak, Valerio je osjetio da i dalje postoje posljedice rata na način razmišljanja kod lokalnog stanovništva, što ga je iznenadilo s obzirom da je rat završio prije 26 godina.
„Bio sam iznenađen uticajem turske kulture na bosansku, nisam znao da je toliko jak. Također, nisam znao da su užasi rata još uvijek toliko ukorijenjeni u kolektivni način razmišljanja.“ -kaže Valerio.
Boyan Ranchev
Također, na SLAM treningu u Sarajevu su učestvovali mladi iz Bugarske, zemlje koja je jezično i kulturalno slična Bosni i Hercegovini. Jedan od njih je i Boyan Ranchev iz Sofije za koga je ovo prvi put da posjećuje našu zemlju.
“Bio sam upoznat sa situacijom u zemlji, posljedicama rata kao i sa mješavinom različitih religija, ali nisam bio siguran šta da očekujem. Zemlja i dalje nije dio EU pa nisam bio previše optimističan.” Ističe Boyan.
Boyanu se najviše svidjelo gostoprimstno lokalnog stanovništva, kao i nova poznanstva sa osobama koje su učestvovale na treningu. Također je primjetio i sličnosti sa Bugarskom, odnosno sa problemom korupcije.
“Vaša država je po mom mišljenju veoma slična Bugarskoj, obje zemlje su prošle kroz teška vremena u proteklim decenijama, a još uvijek se bave korupcijom i finansijiskim problemima, ali lokalno stanovništvo je zadržalo nepokolebljiv duh i dobro srce.”
Jedna od najprepoznatljivijih stvari što Bosna i Hercegovina može ponuditi je lokalna hrana, što se Boyanu najviše svidjelo, ali isto tako mu je bilo drago čuti o tome šta Bosanci misle o stanovnicima Bugarske.
“Hrana je bila veoma ukusna, osjećao sam se kao kod kuće, nema mnogo mjesta u Evropi gdje možete probati tako dobru hranu po tako niskim cijenama.”
“Nisam znao da je Bugarska prva priznala Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu. Gotovo svi Bosanci koje sam upoznao kada sam im rekao da dolazim iz Bugarske su pozitivno reagovali, što je lijepa uspomena.” Navodi Boyan.
Saliha iz Sinopa (ne želi da joj se objavi prezime)
Sarajevo kao multikulturalan grad ima sličnosti sa mnogim gradovima širom Europe i Azije, ipak država sa kojom najviše ima sličnosti, bar prema mišljenju Salihe iz Sinopa je Turska. Kako kaže Saliha, znala je da su Turska i Bosna i Hercegovina nekada bile u sastavu Osmanskog carstva, ali nije znala da je sličnost ovako velika.
“Prije dolaska u Bosnu i Hercegovinu očekivala sam da ću vidjeti mnogo sličnosti sa Turskom, ali sam iznenađena koliko su neki dijelovi Sarajeva slični sa turskim gradovima. Očekivala sam da ću upoznati prijatne i tople ljude, što se na kraju ispostavilo tačno.”
Salihu je također iznenadila činjenica što mnogo ljudi u Bosni i Hercegovini gleda turske serije i poznaje turski jezik, pa se zbog toga osjećala kao kod kuće.
“Sviđale su mi se zgrade i njihova istorija. Uživala sam u hrani, a posebno bureku! Iznenadilo me što Bosanci gledaju turske serije i znaju toliko o turskom jeziku. Neki od njih čak imaju i turska imena.” – kaže Saliha.
Turizam kao nova djelatnost u Bosni I Hercegovini
Turizam kao djelatnost u Bosni i Hercegovini je u porastu, a o tome najbolje govore podaci Vanjskotrgovinske komore u BiH. Prema statistikama u 2009. godini u našoj zemlji je zabilježeno 572.634 turista i 1.268.173 noćenja, dok ovaj broj za samo 10 godina porastao na 1.640.717 turista i 3.371.322 noćenja. U posljednje dvije godine ovaj broj je manji zbog pandemije COVID-19.
Navedene brojke nam govore o turističkom uspjehu u Bosni i Hercegovini, ali i dalje se može mnogo toga uraditi da se taj broj još poveća. Političke krize, kao i loša putna komunikacija sa nekim turističkim odredištima mogu negativno uticati na imidž države. Također, Vanjskotrgovinska komora u BiH u izvještaju za medije navodi, da je problem u tome što ne postoji konkretna strategija razvoja turizma.
Na osvnovu iskustava i izjava Valeria, Boyana i Salihe, Bosna i Hercegovina je zemlja koja ima mnogo toga za ponuditi. Međutim, stalne krize koje pogađaju našu državu izazivaju demotivisanost kod stanovništva, te većina, naročito mladih ljudi gubi nadu da može biti bolje.
Ipak, pozitivno je to što lična iskustva turista, ali i brojke, pokazuju suprotnu sliku, odnosno da turizam u Bosni i Hercegovini ide naprijed.
Strani turisti su primjetili vrijednost naše zemlje i naše kulture. Postavlja se pitanje, da li mi vidimo tu vrijednost?
Ekološki turizam u Bosni i Hercegovini
Bosna i Hercegovina ima bogatu historiju i kulturu, ali ono što se često stavlja na stranu je sama priroda koju posjeduje. Naša država ima različita prirodna bogatstva kao što su mnogobrojne planine, rijeke, ravnice, ali i jedina prašuma u Europi ili kako je mnogi nazivaju džungla, Perućica.
Prirodni turizam postaje sve popularniji u svijetu zbog povećane svijesti o važnosti prirode za živa bića. Razvijanjem ove grane turizma bi se poboljšalo ekonomsko stanje, ali i stanje prirode, a za uzvrat turisti bi mogli uživati u ljepotama naše zemlje. Do sada se jako malo pažnje posvećivalo ovom obliku turizma, jedini primjeri gdje postoje neki oblici ove djelatnosti su Olimpijiske planine, Vodopadi Kravice i rijeke kao što su Neretva i Una. Bosna i Hercegovina ima mnogo više za ponuditi od navedenih lokacija.
Zbog loše infrastrukture, posljedica ratnih sukoba i neadekvatnog odlaganja opasnog otpada, priroda je postala nesigurna za stanovnike Bosne i Hercegovine, pa samim time i za turiste. Gotovo se ne ulaže nikakv napor da se riješe pitanja kao što su neeksplodirana ubojita sredstva, loša putna komunikacija i divlje deponije. Vlasti jednostavno ne vide nikakavu korist u riješavanju ovih problema. Svijest o važnosti prirode i opasnosti od klimatskih promjena je na jako niskom nivou i kod građana.
Ipak, naša država nije jedina koja ima poteškoća sa navedenim problemima. Mnoge zemlje Afrike, Azije i Južne Amerike također dijele neke od ovih problema, a imaju jako bogatu prirodu. Zbog toga se javila potreba za pokretom koji će se baviti ovim pitanjima.
Héctor Ceballos-Lascuráin, meksički arhitekt i ekolog, je sedamdesetih godina dvadesetog vijeka skovao termin Ekološki turizam. Cilj ovog pokreta je da se kroz turističku djelatnost očuva prirorda, te da se uz pomoću novčanih sredstava od turizma unaprijede životni uslovi i infrastruktura u lokalnim zajednicama. Ekološki turizam nema samo oblike klasičnog turizma, već posjeduje neke elemente volonterizma prema prirodi. Prema definiciji „Turisti ne razmišljaju samo o tome da za uloženi novac dobiju što više, već žele što manje uticati na područje koje su odlučili posjetiti, pritom pazeći da i lokalna zajednica zauzvrat dobije prihod koji joj osigurava egzistenciju“.
Tri su osnonva principa Ekološkog turizma :
- Uključivanje lokalne zajednice u razvoj Ekološkog turizma.
Većina sredstava zarađenih kroz turističke aktivnosti bi se trebala ulagati u razvoj lokalne zajednice, odnosno ulaganje u smještaje, održavanje prirode, infrastrukturu, a u slučaju Bosne i Hercegovine i u otklanjanje neeskplodiranih ubojitih sredstava.
- Smanjiti negativni uticaj na prirodu.
Mnoga turistička mjesta su postala žrtva ljudskog uticaja, te su zbog toga izgubila svoju prirodnu vrijednost. Cilj ekološkog turizma je da se potencijalna štetna djelovanja svedu na minimum.
- Poštovanje tradicije i običaja lokalnog stanovništva.
Ovaj princip važi samo za turiste, ali im također otkriva lokalnu kulturu i običaje.
Razvijanjem ekološkog turizma Bosna i Hercegovina bi mogla postati država koja će privlačiti sve više turista širom svijeta, samim tim i poboljšati svoj imidž na međunarodnoj sceni kao zemlja kojoj je stalo do prirode i klimatskih promjena. Također, dio sredstava bi se mogao uložiti u prevenciju ekoloških katastrofa izazvanih klimatskim promjenama i ljudskim uticajem, kao što su šumski požari u okolini Jablanice 2021. i 2022. godine i nagomilavanje otpada na HE Višegrad na rijeci Drini.