U okviru obilježavanja „16 dana aktivizma borbe protiv rodno zasnovanog nasilja“ 25.11.2022. godine nevladine organizacije, aktivisti/ce, građani/ke Tuzlanskog Kantona a u svrhu ukazivanja na društveni problem nasilja nad ženama u BiH u 12 sati na Trgu Slobode u Tuzli organizuju posljednji ispraćaj svim žrtvama femicida u BiH.
Prema nezvaničnim i nepotpunim statistikama, od 2017. godine u BiH ubijeno je više od šezdeset žena.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji „većinu slučajeva femicida počine partneri ili bivši partneri, a čemu prethodi učestalo zlostavljanje u kući, prijetnje ili zastrašivanje, seksualno nasilje ili situacije u kojima žene imaju manje moći ili manje resursa od svog partnera“. Ubistva žena nazivamo femicidom se jer se temeljni uzroci femicida razlikuju od drugih vrsta ubojstava i povezani su s općim položajem žena u društvu, diskriminacijom žena, rodnim ulogama, nejednakom raspodjelom moći između muškaraca i žena, uobičajenim rodnim stereotipima, predrasudama i nasiljem nad ženama.
Pozivamo sve građane i građanke da nam se pridruže na posljednjem ispraćaju 25.11.2022. godine u 12 sati. Okupljanje i polazak je sa Trga slobode a povorka bez transparenata u tišini će se kretati prema kipovima Meše Selimovića i Ismeta Mujezinovića pa kroz gradski park nazad do skuplture „Sama“ u parku bivše Muzičke škole. Ispred skulpture „Sama“ okupljeni građani i građanke će odati poštovanje svim žrtvama minutom šutnje.
ZAHTIJEVAMO:
• Uvođenje pravne definicije femicida.
• Uvođenje femicida kao krivičnog djela u sve zakonske i podzakonske akte.
• Hitno usklađivanje krivičnih zakona s Istanbulskom konvencijom (Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici) i revidiranje kaznenih praksi.
• Osiguravanje prevencije i zaštite od nasilja nad ženama kroz nadležne institucije i multisektorske protokole.
• Dosljednu primjenu zakona i u slučajevima kada do smrtnog slučaja dođe kao posljedice nasilja u porodici da se počiniocu sudi prema odredbama zakona koje će utvrditi težu kaznu.
PREPORUKE ZA MEDIJE:
Mediji nisu samo prenositelji informacija nego i kreatori mišljenja javnosti te pozivamo medije da u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, preporukama za medije Vijeća za štampu BiH, Kodeksom časti udruženja BiH Novinari, UN Women preporukama za poboljšanje medijske prakse u pristupanju temama rodno zasnovanog nasilja:
• Proaktivnije bavljenje temom nasilja nad ženama na način da se, kad god je moguće, ne oslanjaju se na kratke izvještaje i agencijske vijesti, već da koriste duže novinarske forme poput intervjua, komentara ili istraživačke priče.
• Suzdržavanje od senzacionalizma – pažljivim ličnim pristupom i kroz analitičko izvještavanje, ohrabriti žene da snažnije progovore o nasilju koje su doživjele.
• Dati prostora sociolozima, psiholozima, socijalnim radnicima, te češće naglašavati i podsjećati na kazne koje slijede osobama koje počine nasilje.
Pored ovih preporuka, kao i drugih pravila i preporuka za izvještavanje o slučajevima nasilja nad ženama koje smo prethodno pomenuli, važno je napomenuti da se u digitalno doba medijima preporučuje i ograničavanje i/ili uklanjanje komentara ispod članaka koje tematiziraju nasilje nad ženama kao i komentara na društvenim mrežama kojima se umanjuje ozbiljnost krivičnih djela seksualnog zlostavljanja ili nasilja nad ženama, ili se za njih (in)direktno okrivljuje zlostavljana osoba, a ne počinilac krivičnog djela. Preporučuje se, takođe, da se uz tekstove o rodno zasnovanom nasilju ili seksualnom nasilju, objave i informacije o tome gde je dostupna psihološka ili pravna pomoć u takvim slučajevima, kao i SOS brojevi telefona za prijavu nasilja i druge slične informacije.
(Preporuke preuzete ISTRAŽIVANJE O MEDIJSKOM IZVJEŠTAVANJU O RODNO ZASNOVANOM NASILJU NAD ŽENAMA U BOSNI I HERCEGOVINI – UN WOMEN)