U okviru Mreže za izgradnju mira smo imali interne konsultacije, rezultat kojih su preporuke koje se nalaze u nastavku teksta sa kojima smatramo da bi mogli imati kvalitetniju i transparentiju podršku u okviru EIDHR instrumenta Evropske unije.
Nalazimo Evropsku uniju vodećim međunarodnim donatorom za civilno društvo u BiH, sa svojim EIDHR instrumentom koji su brojne organizacije koristile od samog početka. Pozravljamo mogućnost davanja malih grantova organizacijama u okviru EIDHR-a i nadamo se da će ovaj instrument nastaviti svoju podršku i u narednim godinama (i nakon 2017-2018).
Naše preporuke u odnosu na poziv za 2015-2016. godinu su sljedeće:
- Uvođenje kategorije relativno manjih grantova. Iako će ove godine biti omogućena i shema malih grantova u okviru poziva, bilo bi dobro da grantovi koje dodjeljuje direktno EIDHR budu na početnom nivou od 50.000 eura, ne 100.000 kao što je bio slučaj prošle godine. Ovo bi omogućilo organizacijama tzv. srednje veličine mogućnost apliciranja sa svojim prijedlozima projekata.
- Puno finansiranje projekata. Gdje god da je moguće omogućiti puno finansiranje projekata (100%). U današnjoj strukturi bh. društva država ne stoji iza organizacija koje dobijaju finansiranje iz međunarodne zajednice, a s obzirom na povlačenje donatora iz BiH iznimno je teško pronaći ko-finansiranje. Kako je mogućnost punog finansiranja navedena u strateškim dokumentima Evropske unije prijedlog je da se isto koristi, odnosno omogući organizacijama da apliciraju za puno finansiranje svojih prijedloga projekata.
- Učešće predstavnika/ce civilnog društva u Evaluacijskom komitetu. Kao mogućnost transparentijeg odlučivanja prijedlog je da predstavnik/ca civilnog društva učestvuje u radu Evaluacijskog komiteta (Evaluation Committee) u statusu člana/ice bez mogućnosti glasa (non-voting member). Smatramo da bi učešće odgovarajuće osobe ispred civilnog društva bilo višestruko korisno, gdje bi ta osoba sa svojim poznavanjem sektora, potreba i prethodnih aktivnosti mogla dati korisne sugestije. Evropska unija opravdano traži od bh. vlasti prepoznavanje uloge i vrijednosti civilnog društva, npr. zahtijevajući da civilno društvo u punom opsegu učestvuje u konsultacijama (o zakonima i stretegijama). Na isti način na koji smo nominirali predstavnike/ce u npr. pripremi Strategije za uspostavu podsticajnog okruženja za razvoj održivog civilnog društva u BiH bi mogli uraditi odabir odgovarajuće osobe za Evaluacijski komitet za odabir EIDHR projekata. Više mreža i individualnih organizacija bi moglo uraditi javni poziv za odabir ove osobe koja naravno ne bi bila vezana za organizaciju koja aplicira u okviru poziva. Ovo bi bio jednokratni poziv, gdje bi u okviru narednog EIDHR poziva za projekte mogli odabrati drugu osobu. Na ovaj način bi Evropska unija poslužila kao primjer drugim donatorima, ali i bh. vlastima, kako transparentno raditi odabir projekata i pružati odgovorajuću podršku i jačati civilno društvo.
- Prevod i jezik aplikacije. Svjesni smo principa rada Evropske unije, PROSPECT-a i generalnih EU pravila, ali bilo bi pohvalno ako bi Evropska unija prevela poziv za projekte, te u fazi sažetka prijedloga projekta (Concept Note) omogućila da isti bude na BHS jeziku/icima. Organizacije koje budu pisale punu aplikaciju istu bi imale obavezu dostaviti na engleskom jeziku.
- Informacija o organizacijama dobitnicima grantova. Generalno je veoma loša vidljivost, odnosno dobar dio organizacija nije upoznat koje organizacije su dobile grantove u okviru EIDHR-a. Kada se potpišu ugovori prijedlog je da se informacija o tome podjeli putem portala i web-stranica koje podržavaju bh. organizacije kroz saopštenje za medije. Dodatno bi bilo korisno da se objavi sažetak prijedloga projekata, kako bi druge organizacije koje rade na sličnim područjima, a zainteresirane su za saradnju, mogle pravovremeno reagirati i u svoje planove rada uključiti saradnju sa organizacijama dobitnicima EIDHR grantova.
- Dostupnost informacija o radu organizacija. Iako su sigurno odlične organizacije odabrane u okviru EIDHR poziva za projekte, njihov rad nažalost vrlo često nije na odgovarajućem nivou sa aspekta vidljivosti. Prijedlog bi bio da se zahtijeva njihova snažnija interakcija sa drugim organizacijama civilnog društva, objavljivanje informacija o aktivnostima po čitanijim web-stranicama koje prate rad organizacija civilnog društva, te najvažnije da njihovi izvještaji odnosno evaluacije budu javno dostupni na web stranici Evropske komisije u BiH. Na ovaj način bi se i druge organizacije mogle ugledati i omogućiti na uvid javosti svoje projektne izvještaje, a napokon bi imali i transparentniji proces rada i prezentaciju aktivnosti.
- Valorizacija partnerstva. Sem većeg fokusa na partnerskim/saradničkim projektima više organizacija, u samim kriterijima valorizirati organizacije koje su članice različitih mreža organizacija koje rade na pitanjima ljudskih prava i izgradnje mira (što su teme EIDHR poziva za projekte), i na ovaj način potičući povezivanje srodnih organizacija.
Više informacija: Komentari Mreza mira za EIDHR 2016