Demokratija u svom najširem značenju predstavlja vladavinu većine naroda, odnosno društveno uređenje u kome vlast pripada širokim slojevima naroda koji slobodno bira svoje predstavnike u sve organe vlasti, od mjesnih organa do organa državne vlasti. Demokratija kao oblik društvenog uređenja datira još iz stare Grčke, oko sredine petog vijeka prije nove ere. Postojale su i još uvijek postoje razni naučni i politički pristupi demokratiji, a sam Abraham Linkoln za demokratiju je kazao da je demokratija vladavina naroda, od naroda za narod.
Generalna skupština UN je 2007. donijela odluku o proglašenju 15. septembra za Međunarodni dan demokratije, pozivajući sve članice, vladine i nevladine organizacije da ubuduće taj dan obilježavaju kao dan borbe za ostvarenje demokratskih ideala.
Rezolucija o proglašenju Međunarodnog dana demokratije usvojena je konsenzusom u Generalnoj skupštini UN-a. Tada je potvrđen stav da je “demokratija univerzalna vrijednost, zasnovana na slobodnoj volji naroda da odrede svoj politički, ekonomski, kulturni i društveni sistem i u potpunosti učestvuju u svim aspektima života.
Povodom Međunarodnog dana demokratije, razgovarali smo sa našim članicama, Enisom Raković, direktoricom organizacije „Glas Žene“ Bihać i Dženanom Dedić, direktoricom „Local Democracy Agency“ iz Mostara.
Radile ste na izradi Gender akcionog plana Unsko-sanskog kantona. Od kolikog je značaja za Vašu organizaciju uključenost u izradu ovog važnog, strateškog dokumenta?
„U pogledu donošenja Gender akcionog plana Unsko-sanskog kantona,nastojale smo maksimalno učiniti transparentnim proces donošenja Gender akcionog plana. Zahvaljujući razumijevanju donatora, nakon što nam je dostavljen nacrt Gender akcionog plana, posjetile smo sve općine i gradove na području Unsko-sanskog kantona i sastale sa ženskim organizacijama i tom prilikom prezentirale šta to u nacrtu Vlada Unsko-sanskog kantona planira raditi na pitanjima ravnopravnosti spolova i koje mjere u pogledu navedenog žele sprovesti. Željele smo da proces donošenja Gender akcionog plana Unsko-sanskog kantona bude demokratski, kako bi predstavnice ženskih, feminističkih organizacija, kao neko ko poznaje stanje na terenu, daje i predlaže prijedloge mjera za unapređenje ravnopravnosti spolova. Na našu inicijativu, nacrt Gender akcionog plana Unsko – sanskog kantona postavljen na službenu web stranicu Vlade Unsko-sanskog kantona. Bez naše inicijative, nacrt ne bi bio javno dostupan web stranici, što smatramo da nije u skladu sa principima i vrijednostima demoraktskih načela i odlučivanja.“ – kazala nam je Enisa Raković.
Koji su Vaši ciljevi za koje se zalažete da budu sastavni dio Gender akcionog plana?
„Kao direktorica organizacije ‘Glas žene’ Bihać koje najviše radi na ravnopravnosti spolova, na području Unsko-sanskog kantona, učestvujem u u Koordinacionom odboru za praćenje provedbe Gender akcionog plana Unsko-sanskog kantona ispred organizacija civilnog društva Unsko-sanskog kantona. Nama je od velikog značaja bilo da dođemo do svake zajednice, općine i gradova u Unsko-sanskom kantonu i Gender akcioni plan Unsko-sanskog kantona predstavimo svim ženskim organizacijama, da čujemo njihove glasove i potrebe, te ih proslijedimo Radnoj grupi. Nažalost, samo jedna trećina ovih prijedloga je usvojena. Nastaviti ćemo sa našim aktivnostima i zagovaračkim procesima kako bi više prijedloga i potreba bilo uvršteno u Gender akcioni plan od strane Radne grupe. Trenutno smo u procesu praćenja provedbe Gender akcionog plana Unsko-sanskog kantona, jer nam je od izuzetnog značaja da Vlada sprovodi Gender akcioni plan. Nažalost, u prvih šest mjeseci smo uvidjele da Vlada mora mnogo više napora uložiti u sprovedbu plana. Također, kao predstavnica organizacije ‘Glas žene’ učestvujem u procesu izrade Gender akcionog plana grada Bihać, gdje ću nastojati i boriti se za usvajanje mjera koje će biti konkretne, realne i prilagođene stanju i potrebama zajednice grada Bihaća.“
Agencija lokalne demokratije Mostar radi i djeluje 19 godina ne samo u Mostaru, već diljem Bosne i Hercegovine. Pitali smo direktoricu Dženanu Dedić koje aktivnosti bi istakli kao najznačajnije koje su doprinijele razvoju kako lokalne tako i svobuhvatne demokratije u našem društvu?
„Agencija lokalne demokratije Mostar kao i veliki broj drugih organizacija civilnog društva koje svojim djelovanjem daju podršku razvoju demokratije u Bosni i Hercegovini, radi već dugo i spektar našeg djelovanja je jako širok, kako u kontekstu kategorija društva tako i u kontekstu oblasti i tema, ali svaka aktivnost, svaka akcija ili projekat, kad je riječ o izgradnji demokratije je jednako važna i veoma važna. Bilo da se radi o aktivnosti koja uključuje grupu mladih koje učimo kako se demokratija o kojoj uče u školama primjenjuje u praksi, ili se radi o uvođenju evropskih standarda upravljanja u lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini, sve je jednako važno jer vodi ka istom cilju. Jednako je važno i zbog toga što je neophodno jednako uključivanje svih kategorija društva u ovaj proces. U Bosni i Hercegovini posebno je bitno djelovanje organizacija civilnog društva. Razlog tome jeste, s jedne strane činjenica da i pored formalnog obrazovanja o demokratiji rezultati u primjeni nisu vidljivi, a sa druge strane je nepovoljno okruženje za primjenu demokratije u praksi usljed nepostojanja iskrenog i suštinskog interesa vladajućih politika za razvoj i uspostavljanje zdravog demokratskog okruženja. U tom među prostoru, organizacije civilnog društva su vibrantan i pulsirajući akter koji osluškuje bilo društva i djeluje adekvatno, u pravo vrijeme i na pravi način. Međutim ta sloboda u radu, velike mogućnosti i širina polja našega djelovanja, kao i ozbiljnost i važnost oblasti kojima se bavimo, također nameće i veliku odgovornost i potrebu za stalnim učenjem i izgradnjom vlastitih kapaciteta kako bismo mogli biti kompetentan i kvalitetan korektor društva.“
Smatrate li da je bosanskohercegovačko društvo spremno na demokratske principe i vrijednosti? Gdje vidite prostor za unapređenje?
„Učenje o demokratiji je dugotrajan proces koji iziskuje uključivanje svih svera društva. Prije svega formalno obrazovanje ali i istinska primjena u praksi. Formalno obrazovanje je uistinu ostalo samo učenje forme bez primjene naučenog znanja u prakasi. Da bi se demokratske vrijednosti usvojile one se suštinski moraju shvatiti, a da bi se shvatile moraju se početi i praktično primjenjivati, za što je potrebno usvojiti i adekvatne standarde i prakse koji moraju biti regulisani i zakonskim okvirom. Primjena demokratskih principa u Bosni i Hercegovini još nije istinski zaživjela. Primjera za to je mnogo, počev od izbornog procesa koji nije ni slobodan ni pošten, a slobodni i pošteni izbori su jedan od osnovnih principa dobrog demokratskog upravljanja. Izborni rezultati već dugo u Bosni i Hercegovini nisu rezultati glasova građana, nego brojanja njihovih glasova i mnogobrojnih različitih izbornih krađa koje ostaju nekažnjene, što je ujedno i poticaj da se opet i ponovo dešavaju. Struktura upave u Bosni i Hercegovini je nedemokratska, što je potvrđeno i brojnim presudama Međunarodnog suda za ljudska prava, a neprovođenje ovih presuda dodatno dokazuje kompleksnost uređenja državne uprave. Sve ovo uistinu nije povoljno okruženje za razvoj demokratije i razlog je za neaktivnost i letargiju civilnog društva koje ne vjeruje da svojim djelovanjem može uticati na pozitivne promjene.
Istina je da stvarno učenje o demokratiji jeste njena primjena u praksi u našim lokalnim zajednicama. To je mjesto gdje živimo, gdje se obrazujemo, radimo, liječimo, odgajamo svoju djecu. To je mjesto gdje svi, bez obzira na politička i bilo koja druga individualna opredjeljenja, imamo jednak interes, a to je prostor ugodnog življenja. Da bi takav prostor i imali, svi jednako moramo dati svoj doprinos. U većini lokalnih samouprava postoje i formalni alati za uključivanje građana u procese odlučivanja, ali ne i alati za njihovo uključivanje u procese planiranja. Također i ovi postojeći alati u većini slučajeva ostaju neiskorišteni. Razlog za to je pored opšteg mišljenja da svojim angažmanom ne mogu uticati na promjene, jeste i nedovoljna informiranosti ali često i nedovoljno poznavanje pozadine, strukture i zakonodavnog okvira relevantnog problema koji imaju i žele ga riješiti. Stoga je jako bitno uključiti građane u ranoj fazi procesa planiranja uz adekvatno informiranje i educiranje kako bi se kompetentno i konstruktivno uključili u procese odlučivanja zajedno sa lokalnim vlastima. Samo tako će i građani i vlasti imati jednak osjećaj da su dio istog procesa i da jednako snose odgovornost za posljedice i rezultate. Ovo je okruženje koje potiče naše političke predstavnike da dokažu svoje kompetencije i opravdaju povjerenje koje su im građani dali na izborima, ali i prilika da uspostave dobar odnos sa svojim budućim biračima.
Upravo na lokalnom nivou u našim lokalnim zajednicama u posljednje vrijeme je evidentno sve učestalije organizovanje grupa građana koji zastupaju svoje interese. Sve više njih to radi na ispravan način, koristeći legalne alate lobiranja i zastupanja svojih intersa. Upravo ovakve akcije su najbolji primjer, poticaj i način učenja o uključivanju građana u procese planiranja, odlučivanja i kreiranja okruženja u kojem živimo. Vjerujem da je ovo jedini ispravan put u procesu svaranja dobrog balansa između svih aktera jednog društva, što je neophodan osnov za kreiranje okruženja za uspostavu demokratije.“
Mreža za izgradnju mira, koalicija koja okuplja više od 240 članica, organizacija i škola iz cijele Bosne i Hercegovine, sa ciljem da gradi održivi mir čini dugogodišnje sveobuhvatne napore ka obnovi kvalitete društvenog i ekonomskog života u BiH te teži ka dugoročnom povećanju sposobnosti cijelog bosanskohercegovačkog društva da se ophodi s različitostima i sukobima na konstruktivan i nenasilan način.