Piše: Rubina Čengić
Nakon što je u junu 2023. godine izmjenama Zakona o porezu na dodatnu vrijednost (PDV) omogućeno oslobađanje od PDV za donacije namirnica pred istekom roka trajanja javnim kuhinjama, organizacija Pomozi.ba koja je posrednik u ovom procesu je dobila jednu donaciju od nekoliko kompanija u ukupnoj vrijednosti od oko 20.000 KM. Donatori su bili Lactalis, Bingo, Mi99, Džajić, Kovo, Gadžo Comerc i Mik Company, a krajnji korisnici su korisnici usluga javnih kuhinja i humanitarnih udruženja u Sarajevu, Banjaluci, Prijedoru, Bosanskoj Dubici, Maglaju, Mostaru, Bihaću…
Nama je donacija koju smo dobili preko organizacije Pomozi.ba bila jako značajna, ali to je kap u moru, jer mi od gradskih vlasti u Banjaluci za potrebe kuhinje dobijemo 12.500 KM i od tog novca plaćamo i prostor u kom kuhinja radi, a imamo 1.300 korisnika i svakog dana podijelimo 700 obroka, vikendom i 1.000 i za to nam svaki dan treba najmanje 100 kilograma povrća, 25 kilograma mesa i 300 hljebova, priča Snježana Demirović iz banjalučke organizacije Mozaik prijateljstva. Ne krije razočaranje što nema više donacija.
Mi smo i prije imali donatore poput Podravke ili Violete i još nekih kompanija, oni doniraju i sada, bez obzira na PDV, ali mi smo se nadali da će to ići mnogo brže i bolje, kaže Demirović.
U Bosni i Hercegovini djeluje najmanje 60 javnih kuhinja u kojima se hrani najmanje 16.800 ljudi. U Bratuncu je otvorena i javna kuhinja za bebe, a u Lukavcu djeluje javna kuhinja za djecu sa invaliditetom. Samo sarajevski Merhamet u 45 javnih kuhinja priprema obroke za oko 8.000 ljudi, a kuhinja ima i u Tesliću, Bijeljini, Sanskom Mostu, Trebinju, Zenici… Prema Specijalnom izvještaju ombudsmana za zaštitu ljudskih prava u BiH iz septembra 2023. godine, (https://www.ombudsmen.gov.ba/documents/obmudsmen_doc2023092914083723bos.pdf ) tokom 2021. godine je registrovano 47.440 djece ugrožene porodičnom situacijom među kojima je najviše onih (više od 30.000) čiji roditelji nemaju dovoljno prihoda za izdržavanje – sva ta djeca su korisnici ili potencijalni korisnici usluga javnih kuhinja.
S činjenicom da dotok donacija hrane pred istekom roka trajanja nije pojačan upoznati su i u Fondaciji Mozaik koja je pokrenula inicijativu Niko gladan, niko sam s ciljem izmjena Zakona o PDV kako bi bili stvoreni preduslovi za više donacija za javne ili narodne kuhinje.
Mi smo nevjerovatno sretni da smo uopšte uspjeli promijeniti Zakon o PDV-u i Pravilnik za primjenu Zakona o PDV-u i to smatramo velikim uspjehom, ali znamo da se stvari na terenu odvijaju sporo i zbog toga ćemo uskoro objaviti uputstva ili vodiče i za kompanije i za udruženja koja vode javne kuhinje, kako bi komunikacija ili saradnja među njima bila učinkovitija. Kompanije su i ranije donirale i vjerujemo da doniraju i sada, ali šteta je ne iskoristiti povoljnost koja postoji i mislim da im samo nedostaje rutine u tom procesu, pojašnjava Adnana Mahmutćehajić Čamdžić, direktorica Programa za filantropiju iz Mozaika.
Podsjećanja radi, Zakon o PDV je izmijenjen u junu 2023. godine tako da kompanije ne plaćaju PDV na hranu doniranu javnim kuhinjama. Pravilnik (https://www.uino.gov.ba/portal/wp-content/uploads/PROPISI/2_Porezi/1_PDV/2_Pravilnici/B/B-H-S-1-22-Pravilnik-o-dop-Praviln-o-primjeni-zak-o-PDV-s-list-62-23-08-09-2023.pdf ) normira da hrana može biti donirana 5 dana do isteka zaliha ili kada ostane 5 posto razdoblja u kom može biti korištena osim za hranu za dojenčad gdje je to 7 posto ukupnog razdoblja, a količina koju kompanije mogu donirati ne smije biti veća od 3 posto ukupne vrijednosti roba i usluga koje su u protekloj godini isporučene bez PDV-a.
U Pomozi.ba kažu da su im predstavnici kompanija rekli da i nije jednostavno ispoštovati Pravilnik.
Ima dosta najava, ali novih donacija još nema. Kompanije hranu koja je pred istekom roka trajanja stavljaju na akciju sa nižom cijenom i tako prodaju, a rekli su i da im je nije jednostavno voditi računa o tome da donacija bude pet dana pred istek roka trajanja, kaže Maja Arslanagić-Hrvat, glasnogovornica u Pomozi.ba.
Iako ne postoje objedinjeni podaci sanitarnih inspekcija o tome koliko hrane i u kojoj vrijednosti bude uništeno zbog isteka roka trajanja, Mozaik je, na osnovu intervjua sa kompanijama, objavio procjenu da je u 2020. godini uništena hrana u vrijednosti od 126,6 miliona KM. Dostupni podaci i procjene zagovaračkih organizacija govore da trgovačko-transportne kompanije u BiH godišnje bace oko 140.000 tona hrane od koje je moguće napraviti 280 miliona obroka ili više od 700.000 obroka dnevno.
Podsjećanja radi, inicijativa Niko gladan. Niko sam. je dio programa Pravni okvir za filantropiju koji Fondacija Mozaik provodi sa partnerskim organizacijama Fondacija Hastor, Udruženje Pomozi.ba, Mreža za izgradnju mira, Fondacija Trag i Catalyst Balkans, a uz finansijsku podršku Vlade Sjedinjenih američkih država putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Doprinos ovom projektu mogu dati kompanije, udruženja, organizacije, mediji… svako na svoj način. A na kraju, podaci za razmišljanje: od ukupne količine bačene hrane 53 posto potiče iz domaćinstava zbog prekomjerne kupovine, neadekvatnog skladištenja, velikih porcija i iz sličnih razloga; 12 posto iz ugostiteljstva zbog velikih porcija i neadekvatno planiranih potreba; 30 posto iz proizvodnje zbog postojanja škarta i nusproizvoda, oštećenih proizvoda ili viškova proizvodnje, a 5 posto iz prodaje na veliko i distribucije zbog neisporučene robe, estetskih standarda ili promjene temperature; oko 8 posto mesa koje je u opticaju na tržištu u BiH završi na smetljištu, a procjene su da oko 60 posto te hrane bude uništeno dok je ona još u roku trajanja. Poređenja radi, prema dostupnim podacima EU godišnje proizvodi 173 kilograma otpada od hrane po stanovniku, a samo u kantonu Sarajevo je to 460 kilograma! No, zbog sigurnosti je nemoguće da donacije javnim kuhinjama dolaze od restorana ili domaćinstava, ali iz Mozaika kažu da svako može pomoći rad javnih kuhinja donacijama koje bi oni mogli koristiti za plaćanje transporta hrane i druge potrebe.