Osmomartovske čestitke u novinama iz perioda socijalizma.
foto: Infobiro
“Srećan ti Osmi mart — reći će vam s vrata vaš muž, dijete, brat. Možda bi mu trebalo, tog časa, naravno ne Ijutito, već s osmijehom, reći da ste žena i ostala 364 dana u godini. Tek da ga podsjetite… “, dio je teksta sa naslovnice sarajevskih Večernjih novina objavljenog 8. marta 1983.
Tragajući digitalnim arhivom Infobiro, ovakvih i sličnih tekstova nastalih povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena u Jugoslaviji je na desetine. Ono što je zanimljivo je da su se osmomartovske čestitke u periodu socijalizma objavljivale na naslovnim stranama novina putem kojih se “drugaricama” čestitalo na njihovoj borbi za veća prava i ravnopravnost.
U njima se odaje priznanje ženama što su se izborile za ravnopravnost sa muškarcima, a koju su, pišu autori, naročito stekle učešćem u Drugom svjetskom ratu. Ističu se i pojedini klišei, poput onih da se ženama treba dati cvjetak i nježan poljubac.
Isticanje uloge žena u Narodnooslobodilačkoj borbi
Dan žena bio je tema novinskih članaka Sarajevskog dnevnika na čijoj naslovnici je 1946. objavljen tekst “Našim ženama povodom 8. marta” autora Rodoljuba Čolakovića. To je i najduži tekst koji je tog dana bio na naslovnici ovih novina.
Čolaković u tekstu piše o ženama u Bosni i Hercegovini (BiH) koje svoj praznik proslavljaju u slobodi i miru, ravnopravne sa muškarcima. U članku je istaknut doprinos žena Narodnooslobodilačkoj borbi, žrtva koja “nije bila uzaludna” i kojom su, kako se navodi u tekstu, majkama i sestrama zajamčena prava kakva one nikad nisu imale i na osnovu kojih su postale ravnopravne sa muškarcima.
Autor teksta ukazuje i na generalno loše stanje u zemlji nakon Drugog svjetskog rata. Navodi u kojim segmentima i poslovima žene nikako ne smiju biti izostavljene iz državne politike. Ono što je u tekstu također važno jeste i spominjanje Antifašisičkog fronta žena (AFŽ) BiH, kao borbene demokratske organizacije koja u svojim redovima ujedinjuje stotine žena. Autor ističe da u zemlji ne smije biti nijednog važnijeg posla koji neće obavljati i žene.
“Ovdje se ne može praviti razlika između poslova koji više ‘leže’ ženama od onih koji su u manjoj mjeri, da tako kažem, ženski”, piše Čolaković.
Dodaje da praznovanje 8. marta – praznika borbenih antifašistkinja čitavog svijeta – bude u znaku što jačeg angažovanja žena u javnom životu i da se tako u svim oblastima osjeti buđenje nove snage, koja je svjesna i svojih demokratskih i ljudskih prava, kao i dužnosti prema svom narodu i pravu.
Staljin i Lenjin o pravima žena
Istog dana, 8. marta 1946., u Sarajevskom dnevniku objavljen i članak o odnosu Vladimira Lenjina i Josifa Staljina prema radnoj ženi. U članku piše kako je Lenjin bio ogorčen pojavom nacističkog kulta “tri K” (Küche, Kirche, Kinder – kuhinja crkva, djeca), koji je ženu stavljao u nepovoljan položaj u društvu i njenu ulogu vidio u ove tri stvari. Lenjin je, kako stoji u tekstu, pozivao žene da uporedo sa muškarcima učestvuju u društvenom i političkom životu i nakon uspostavljanja novog državnog poretka u Rusiji, broj žena “ljekara, tehničara, inženjera i naučnika” bio je velik. U tekstu se dodaje da je Staljin 1935. govorio da je povećanje broja žena na rukovodećim položajima izuzetno važno jer žene čine ogromnu radnu armiju. Lenjinova i Staljinova teorija po pitanju žena je, kako je navedeno, uvrštena u Ustav SSSR-a prema kojem žene imaju jednaka prava s muškarcima na svim poljima, uključujući pravo na rad, platu, odmor, socijalno osiguranje i obrazovanje i druga prava.
U fabrikama i za profesorskim katedrama
Primjer članka iz 1954. godine iz Banjalučkih novina nam govori o svečanoj proslavi povodom Međunarodnog dana žena u Laktašima.
Prema novinskom tekstu starom sedam decenija, osmomartovska proslava je uključivala dugotrajnu pripremu za proslavu u sklopu koje su održana predavanja o kulturnim i političkim temama, zdravlju djece i predavanja o borbi protiv zaraznih bolesti.
Ovoj proslavi je, kako se navodi, prisustvovao veći broj žena iz devet sela opštine Laktaši, a u programu su učestvovale i članice ženskog hora i učenice osmogodišnje škole koje su nastupile sa po nekoliko pjesama.
Na naslovnici Večernjih novina iz 1984. je za 8. mart objavljen tekst “Umjesto cvijeća” autora Esada Velića. U tom članku autor, između ostalog, piše kako su u prošlim vremenima žene bile “objekat” ponižavanja, dok su njihove intelektualne i duhovne sposobnosti bile “duboko zatrpane” u njima, “voljom i snagom muškog rasizma”.
Ističući probleme s kojima su se žene ranije suočavale, autor navodi da je takvo stanje prošlost i odaje im priznanje jer su se izborile da budu ravnopravne sa muškarcima. Također ističe da su žene, zahvaljujući svom učešću u ratu, zauzele radna mjesta u poslijeratnim fabrikama i stale za profesorske katedre i političke govornice. Izborile su se da postanu, kako autor navodi, “ljekari, inženjeri, psiholozi i udarnici”.
U Večernjim novinama 1984. objavljen je članak posvećen Međunarodnom danu žena sa naslovom “Na braniku domovine”. Autor članka, Zoran Jakšić, piše da je žena još tokom Narodnooslobodilačke borbe, zajedno sa svojim drugovima, učestvovala u brojnim bitkama, jurišala i ginula u borbama za slobodu. Učešće žene u “opštenarodnoj odbrani” se u tekstu veže za ravnopravnost žene sa muškarcem na svim poljima uključujući i sanitetske, vatrogasne i vojne jedinice. Autor nas u tekstu informiše i o tome da žene sa prostora bivše Jugoslavije od 1983. godine služe vojni rok, gdje se obučavaju i osposobljavaju za različite vojne dužnosti. Ovaj tekst je u Večernjim novinama, zajedno sa fotografijama na kojima su prikazane žene u vojnim uniformama i sa oružjem u rukama, zauzeo cijelu novinsku stranicu.
Iste godine na 4. stranici ove novine, objavljena je i karikatura autora Midhata Ajanovića koja kritički oslikava “ravnopravnost” žena i muškaraca u socijalističkom društvu. Na karikaturi je prikazana dodjela u kojoj “drugovi” dobijaju fotelju, a “drugarice” samo dobijaju cvijeće.
Međunarodnom danu žena su Večernje novine dale prostor na naslovnici i 1986. godine, ali bez pratećeg teksta. Uz naslov “Sretan praznik” stoji i klišejiziran podnaslov: “Danas je onako kako bi trebalo da bude uvijek: cvijetak, nježan poljubac i dobra želja. Uz naše čestitke za 8. mart, želimo vam, drugarice, da tako bude i svih ostalih dana”.
Međunarodni dan žena je u socijalističkom periodu zauzimao značajan prostor u bh. novinama.
Na ovaj datum su se slavila prava žena za koje su se one izborile u Jugoslaviji. Izostajalo je, pak, kritičkog uklona i u tom periodu, za razliku od onog u kojem trenutno živimo, u novinskim člancima se nije izvještavalo o nasilju nad ženama, mobingu, diskriminaciji, nedovoljnoj zdravstvenoj zaštiti i drugim problemima sa kojima se žene i danas suočavaju.
