Svjetski dan šuma obilježava se svake godine 21. marta kako bi se skrenula pažnja na važnost očuvanja šuma i šumskih ekosistema.
Obilježavanje Svjetskog dana šuma započelo je 1971. godine na inicijativu Evropske poljoprivredne konfederacije.
Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala tu ideju vjerujući kako takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosistema.
Odlukom UN-a, od 2012. godine, svakog 21. marta obilježava se Svjetski dan šuma.
Šume prekrivaju više od trećine kopna na Zemlji. Prema podacima UN-a, godišnje nestaje 13 miliona hektara šuma u svijetu čime se za 12-20 posto povećava emisija stakleničkih plinova zbog čega se ubrzava nastanak klimatskih promjena.
Šume doprinose ravnoteži kisika, ugljen dioksida u zraku, štite riječna područja i izvorišta voda, te su biološki najraznovrsniji ekosistemi na kopnu.
Šume skladište ugljik i tako doprinose ublažavanju utjecaja klimatskih promjena u i oko urbanih područja. Drveće utječe na poboljšanje lokalne klime, a time i na ekonomičniju potrošnju električne energije.
U zelenim područjima gradova se za zagrijavanje koristi 20-50 posto manje energije, a ljeti za klimatizaciju i do 30 posto manje energije za razliku od urbanih dijelova bez zelenila. Strateškom sadnjom drveća u urbanim područjima zrak se može rashladiti i do 8 stepeni Celzija.
Stabla u gradovima su odlični filteri zraka, uklanjaju štetne zagađujuće materije u zraku i fine čestice. Također utječu na smanjenje buke i predstavljaju štit za kuće od buke sa obližnjih prometnica i iz industrijskih područja.
Šume doprinose filtriranju i regulaciji vode, štite vodozahvatna područja i sprječavaju poplave jer zadržavaju vodu u granama i u tlu.