Teodora Ružić iz Dervente predstavljala je BiH u Briselu na događaju “Osnaživanje budućnosti: Razbijanje mitova o karijernim putevima kroz perspektivu mladih”
Almir Panjeta za UNICEF
Teodora Ružić iz Dervente predstavljala je BiH na zajedničkom događaju Evropske fondacije za obuku (ETF) i Regionalne kancelarije za Evropu i centralnu Aziju Fonda Ujedinjenih nacija (UNICEF) nedavno održanom u Briselu. Na događaju “Osnaživanje budućnosti: Razbijanje mitova o karijernim putevima kroz perspektivu mladih” predstavljeni su rezultati studije “Učenje za karijeru – Koje vrste usluga karijernog vođenja i karijernog obrazovanja žele mladi ljudi u Evropi i Centralnoj Aziji?” čija je priprema uključivala konsultacije sa više od 9.600 mladih ljudi iz 11 zemalja Evrope i Centralne Azije i fokusirala se na razumijevanje njihovih mišljenja i percepcija o uslugama karijernog vođenja i obuke.
Teodora ima 19 godina i završava školovanje u Informatičkoj gimnaziji Srednjoškolskog centra “Mihajlo Pupin” u Derventi. Skupa s mentorom UpShift programa izgradnje vještina za adolescente i mlade Amarom Velagićem, radila je na istraživanju o karijernom savjetovanju za BiH, nakon čega su sumirali podatke za BiH dobijene kroz fokus grupe i U-Report komunikacijski kanal koji je razvio UNICEF, i poslali ih Regionalnoj kancelariji UNICEF-a gdje su uključeni u Izvještaj.
“U Briselu smo prezentirali rezultate našeg istraživanja pred delegatima, političarima, ljudima koji rade u samom sistemu, bave se školskim sistemom i profesijama. Bilo je i ljudi iz različitih ministarstava i različitih nivoa odlučivanja koji su željeli čuti o tome kakvo karijerno vođenje i obrazovanje mladi zapravo žele, naš glas im je bio bitan kako bi znali šta oni nama mogu da ponude. Na njima je sada kako će iskoristiti te informacije, a mi ćemo se i dalje baviti karijernim savjetovanjem, širićemo priču kroz društvene mreže i na druge načine.”, kaže Teodora nakon povratka iz Brisela.
Cilj ovakvog pristupa je da kroz direktni rad sa mladima i razumijevanje njihovih potreba, ambicija i stvarnosti, donosioci politika i tehnički stručnjaci dizajniraju bolje i efikasnije politike, te da uz efikasno osmišljavanje i podršku održivom finansiranjem, sistemi karijernog vođenja pomognu pojedincima da dostignu svoj potencijal, ekonomije postanu efikasnije, a društva postanu pravednija.
“U cijelom događaju fokus je bio na mladima, na onome šta smo tokom istraživanja saznali i što je bitno za nas. Na događaju sam rekla da je čitav ovaj proces karijernog savjetovanja prvo mene naučio kako da budem što bolje organizovana, pomoglo mi da odlučim šta želim da upišem poslije srednje škole:
“Tokom događaja u Briselu bio je aktivan link na Zoom aplikaciji, da se može prijaviti ko god hoće, i poslala sam link svima za koje sam mislila da bi ih moglo interesovati i u grupu svog razreda, dosta ih se priključilo i pratili su. Događaj je okupio zaista eminentne učesnice i učesnike iz raznih oblasti, i mogli su mnogo toga pametnog čuti i naučiti”.
Govoreći o rezultatima koje je prezentirala i čula, ističe kako ju je iznenadilo da su rezultati i razmišljanja mladih iz drugih zemalja regiona bili slični onima iz BiH:
“U Srbiji su na primjer isto došli do rezultata da će mladi više razmišljati o plati na nekom poslu, nego o tome da li vole da rade taj posao. Dosta mladih sebe sprječava da upišu nešto ili da se bave nečim što žele, jer ih porodica, prijatelji i društvo guraju u drugu smjernicu, umjesto da nastave svojim putem koji smatraju kreativnijim ili interesantnijim”.
Teodora se rado prisjeća rada na samom istraživanju kroz koji je, dodaje, lično puno toga naučila i dodatno se osnažila:
“Radili smo sa mentorima online, učili smo kroz prezentacije šta su to fokus grupe i šta je to karijerno savjetovanje. Kasnije smo kolega Amar i ja u Sarajevu održali fokus grupu za BiH gdje smo kroz javni poziv privukli mlade ljude da dođu na radionicu i kroz pitanja koja smo prikupili kroz aplikaciju U-Report došli do veoma bitnih odgovora”, kaže Teodora, otkrivajući nam neke od rezultata:
“Najbitnije što smo saznali za BiH jeste da veliki broj mladih ljudi ostaje pri tim ‘tradicionalnim karijerama’ ili profesijama, gdje se žele baviti klasičnim zanimanja kao što su doktor, advokat i slično, gdje se oni plaše pristupiti nekoj drugoj profesiji koja ih možda više interesuje, kao što su slikanje, pisanje ili fotografija, jer smatraju da primanja u našoj državi nisu toliko dobra za te poslove”.
Sa terminom karijernog savjetovanja Teodora se, kaže, susrela prošle godine kada je počela da radi na istraživanju:
“Karijerno savjetovanje je prilika i mogućnost gdje mladi ljudi mogu da pronađu sebe i svoj budući put, gdje mogu pronaći sebe. Ne mora to biti nešto institucionalno niti mladi trebaju čekati da to neko uradi za njih, nego da preuzmu inicijativu, raspitaju se, traže informacije i savjete od ljudi iz struke koja ih zanima, da razmjenjuju saznanja. Poenta svega jeste da mladi ljudi to sami urade, a mi da ih samo ‘isprovociramo’ na akciju, da shvate kako nije sramota nekoga pitati šta nas interesuje, nastavnika, profesora, nekoga iz bliže sredine. I ja sam na primjer kroz razgovor sa školskom pedagogicom saznala mnogo važnih informacija vezanih za studij psihologije koji planiram upisati“.
© Privatni arhiv
Teodora smatra kako bi se škole, fakulteti i druge obrazovne ustanove trebale uključiti u proces karijernog savjetovanja, za početak bar kroz jedan dan tokom kojeg bi se održale radionice:
“To je suština ovoga što smo mi radili. Saznanja do kojih smo došli su bitna, ali je puno bitnije da mi mladim ljudima pokažemo šta je to zapravo. Tu radionicu mogu da pokrenu i održe i mladi ljudi, gdje bi mi postavljali pitanja, i zajedno tražili odgovore na ta pitanja. Imamo problem – i tražimo rješenje. To je suština karijernog savjetovanja, da iznesemo svoja mišljenja, šta smatramo da nam fali, šta smatramo da se može poboljšati i na koji način da se poboljša”.
Na njen daljnji put posebno je, kaže, uticala prijava na radionicu UpShifta – UNICEF-ovog programa izgradnje vještina za adolescente i mlade kroz koji uče o društvenim inovacijama, poduzetništvu te uz mentorstvo i financijsku potporu razvijaju vještine i resurse potrebne za prepoznavanje problema u lokalnim zajednicama i pronalaženje rješenja.
“S obzirom da je Derventa mali grad i nemamo nekih organizacija, htjela sam se dotaći tema kao što su mentalno zdravlja mladih. Prilika mi se pružila kroz UpShift na koji sam se prvi put prijavila 2020.,a potom ponovo par godina poslije, i tako je sve počelo”, prisjeća se Teodora, ističući da iako njeni projekti tada nisu izabrani za realizaciju, odustajanje nije bila opcija:
“Očito sam se pokazala tokom prezentacija i svih aktivnosti, nakon čega sam od UpShift ekipe dobila priliku da se uključim na neke od sastanaka, konferencija i događaja, potom sam učestvovala u ovom istraživanju, na koncu predstavljala BiH na velikom događaju, i nadam se daljim aktivnostima. To me interesuje i želim se tome više posvetiti”.
Nakon završene Informatičke gimnazije, Teodora planira upisati studij psihologije. Kaže da je mnoge iznenadio njen izbor, ali da se jednostavno ne želi vezati isključivo za jedan pravac:
“Smatram da imamo jedan život i ne vidim se isključivo u jednoj stvari i na jednom mjestu, i to je ono što sam mogla da uvidim i kroz fokus grupu i istraživanje koje smo u proteklom periodu radili. Mladi trebaju preuzeti inicijativu i pokrenuti se, niko im neće doći na vrata i ponuditi posao.”