Analiza jednokratne upotrebe plastike u sektoru gotove hrane pod nazivom “Slagalica otpada: Izazovi i rješenja za jednokratnu plastiku u sektoru gotove hrane“ koja govori, između ostalog, o trenutnom stanju jednokratnog pakovanja korištenog u industriji dostave hrane, primarno u Banjaluci, ali sa osvrtom na globalno stanje, kao i o stavu koji Centar za životnu sredinu zauzima povodom ovog pitanja, predstavljena je u Banjaluci na panel diskusiji posvećenoj ovoj temi.
Igor Kalaba, koordinator programa Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu istakao je da jednokratna plastika čini skoro 40% globalne proizvodnje plastike, koristi se veoma kratko, razlaže veoma dugo, a od ekstrakcije resursa, preko proizvodnje, upotrebe, do odlaganja uzrokuje štetne posljedice za životnu sredinu ali i naše zdravlje:
„Kad se radi o dostavi hrane, primarni motiv je konformizam, tako da se sa te strane protiv ovog problema možemo boriti mijenjanjem navika, ali to nije dovoljno i sva krivica nipošto ne smije pasti isključivo na širu javnost. Proizvođači kao i zakonodavne institucije su od ključnog značaja i bez njihove inicijative, promjena širih razmjena je ipak nemoguća“.
Na panelu je takođe predstavljena naučna monografija “Cirkularna ekonomija-uloga i značaj u zaštiti životne sredine“, prva na ovu temu u BiH, čija je autorka prof. dr Dušica Pešević, profesorica na katedri za zaštitu životne sredine na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci.
„Cirkularna ekonomija smanjuje pritisak na prirodne resurse, te je preduslov za ostvarivanje cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine i zaustavljanje gubitka biološke raznovrsnosti. Koncept je zasnovan na teoriji potrošnje i upotrebe resursa u postupku proizvodnje, na način koji utiče na ograničavanje štetnih efekata na životnu sredinu. Kako bi koncept cirkularne ekonomije zaživio, neophodno je prvenstveno napraviti drastičan zaokret u samom procesu proizvodnje i životnom ciklusu proizvoda, od samog dizajna, vrste sirovine i energije koja će biti upotrijebljena do potrošnje“, objasnila je prof. dr Pešević.
Prema njenim riječima, cirkularna ekonomija zadržava resurse u privredi kada proizvod dođe do kraja svog životnog vijeka, tako da oni ostaju u produktivnoj upotrebi i stvaraju dalju vrijednost:
„Cilj je da se stvara što manje otpada, a i ukoliko ga ima, trebalo bi ga iskoristiti kao resurs u nekoj drugoj proizvodnji. Za razliku od tradicionalne reciklaže, praktična politika i poslovno orijentisana cirkularna ekonomija kao pristup naglašava ponovnu upotrebu proizvoda, komponenti i materijala, ponovnu proizvodnju, renoviranje, popravak, kaskadiranje i nadogradnju, kao i korištenje energije sunca, vjetra, biomase i otpada u cijelom proizvodnom lancu vrijednosti“.
Panel diskusiji su prisustvovali i predstavnici Gradske uprave Banjaluka koji su ukratko predstavili rad novog gradskog reciklažnog dvorišta, te se povela rasprava i o generalnoj problematici odlaganja otpada u koju su se uključili i predstavnici JP “DEP-OT“, kao i predstavnica preduzeća “Euro Beta“ koje se bavi upravljanjem ambalažnim otpadom. Među glavnim zaključcima je činjenica da se problemu mora pristupiti multidisciplinarno, uključujući zakonske promjene, infrastrukturna ulaganja, motivaciju preduzetnika, kao i široku edukaciju stanovništva.
Panel diskusija zaključena je pozivom na saradnju, te izražavanjem spremnosti Centra za životnu sredinu za pomoć pri regulisanju ove problematike.
