Neke analize govore da samo jedna od pet franšiza ne uspije na tržištu. U Srbiji, nezvanično, posluje oko 220 franšiznih brendova koji zapošljavaju više od 35.000 radnika. Najviše ih je u sektoru usluga, ali ih ima i u drugim oblastima.
Iako je u početku potrebno veće ulaganje, preduzetnici koji posluju u sistemu franšiza smatraju da su u prednosti nad kolegama koji pokreću sopstveni biznis jer ne moraju da preleže sve dječje bolesti, neminovne u mladom biznisu.
– To se tada, naročito nakon kovid krize, pokazalo kao jedna od glavnih prednosti. Brend je imao tu snagu, moć, da istrpi sve te nezgodne udare, a da samim tim paralelno i podrži svoje predstavnike na nekim tržištima koji su još uvijek bili mladi – kaže Nemanja Nikodijević, direktor Depil koncept.
U Majamiju je 1961. otvorena prva i jedna od najuspješnijih franšiza na svijetu – Burger King. I danas franšizing ima veliki uticaj na američku ekonomiju.
Boris Popovski iz trgovinskog odjeljenja ambasade SAD kaže da je 2023. ukupan obrt kroz franšizing bio oko 850 mlrd USD za samo godinu dana, što je kreiralo 800.000 radnih mjesta.
– U svakom slučaju, ono što smo mi uvidjeli je da je snaga frašizinga upravo u razvoju malih i srednjih preduzeća. I to je nešto što smo mi prepoznali i u srpskoj privredi – kaže Popovski.Prevagu imaju strani brendovi
Iako je broj domaćih franšiznih sistema u 2022. godini 40% veći nego godinu dana ranije, prevagu imaju strani bredovi, dok srpski učestvuju sa oko 20%. Najviše domaćih davaoca franšize je u edukaciji, a slijede konfekcija, hrana i kozmetika za ljubimce.
– Za nešto više od godinu dana, ili godinu i po dana mi smo uspjeli da pokrenemo 40 franšiznih centara, da obezbijedimo odnosno da dođemo do poslovnica u svim bivšim jugoslovenskim republikama – kaže Miroslav Samardžić, direktor franšiznog sistema “Škola brzog čitanja i mudrog učenja”.
Ivan Stanimirović, suvlasnik franšiznog koncepta Kliker IT centar za djecu, ukazuje da kada se franšiza širi, ne širi samo materijalne stvari, već i ideje.
– Sada se to sve polako akumulira na jedno mjesto i mi postajemo bolji – rekao je Stanimirović.
Obostrano dobitne saradnje bilo bi vjerovatno više kada bi postojala veća podrška razvoju franšiznog poslovanja.
– Velika mogućnost koja može da se otvori za širenje franšiznog poslovanja u Srbiji jeste da i naše banke prepoznaju ovaj model finansiranja kroz kreditne plasmane jer frašizing, odnosno krediti za franšizing svuda postoje, i nama bliže u regiji – rekla je Marica Vidanović, rukovodilac Centra za Sjevernu, Centralnu i Južnu Ameriku i Australiju u PKS.
Radi se na osnivanju domaće franšizing asocijacije
Privredna komora radi na osnivanju domaće franšizing asocijacije i kroz članstvo u evropskoj Asocijaciji na prodaji srpskih franšiza.
Privrednicima je potrebna pomoć u postavljanju temelja poslovanja i pravljenju kvalitetnih ugovora sa kupcima franšize, jer nema dovoljno stručnog kadra, a ni zakona o franšizingu.