Međunarodni dan mira obilježava se dok na rubovima Europe i diljem svijeta bijesne ratovi. Svakodnevno svijet svjedoči potresnim prizorima iz Palestine i Ukrajine, dok političari diljem svijeta, Europe, pa tako i u Hrvatskoj ne prestaju potpirivati ratove te zazivati obavezni vojni rok i jačanje militarizma. Upravo zbog toga, važno je prisjetiti se da smo, nakon strahota i iskustva rata 90-ih godina, mirotvorstvo ugradili kao temeljnu vrednotu u Ustav Republike Hrvatske.
Umjesto da Vlada Republike Hrvatske njeguje ustavne vrednote i ulaže u mirna rješenja, sve više sredstava i pažnje usmjerava prema pripremama za nove sukobe. Nametanjem obaveznog vojnog roka stvara se lažni dojam da su nasilje i ratovi neizbježni, umjesto da Vlada zagovara alternative ratu, promiče mir i gradi budućnost koja jamči mir.
Svi mi želimo da naša djeca, obitelji i domovi budu sigurni. „Država ima dužnost osigurati našu sigurnost, ne samo od ratnih sukoba, nego i od svakodnevnih izazova poput prirodnih nepogoda. To podrazumijeva ulaganje u institucije koje grade mir, a ne zazivaju rat. Na primjer, to znači gradnju kvalitetnih škola koje su dostupne svima, priuštivih stanova za mlade i bolnica u kojima se ne čeka godinama na zdravstvenu skrb“, istaknula je Iva Zenzerović Šloser iz Centra za mirovne studije.
Nažalost, umjesto da rješava ključne probleme mladih poput iseljavanja, nemogućnosti samostalnog života i stambenog osamostaljivanja, Vlada ih straši vanjskim prijetnjama i zagovara obavezni vojni rok. Vlasti smanjuju društveno-humanističke predmete u strukovnim školama, uskraćujući mladima priliku za razvoj kritičkog mišljenja i demokratskih kompetencija, dok ih istovremeno žele pripremati za ratne scenarije i rovove!
Građani Hrvatske već su jednom pokazali da se protive militarizaciji svojih mladih, a od prošle godine Centar za mirovne studije zaprimio je preko 180 upita zabrinutih građana koji se suočavaju s otežanim pristupom ostvarivanju prava na prigovor savjesti i drugih prava vezanih uz vojne obveze. Njihova iskustva ukazuju na ozbiljna kršenja zakonskih prava, uključujući uskraćivanje prava na odgodu vojne vježbe, prigovora savjesti zagarantiranog Ustavom, kao i slučajeve prijetnji i zastrašivanja koje provode službenici Ministarstva obrane.
“Od 2016. godine do danas, Hrvatska je povećala ulaganja u vojsku za 112%, a sada se planiraju dodatna ulaganja u obavezni vojni rok. Vrijeme je da se Vlada okrene prioritetima i posluša što mladi i drugi građani zaista žele” poručila je Sandra Rozman Papak iz Mreže Mladih Hrvatske.
Stoga Centar za mirovne studije, Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska, Mreža mladih Hrvatske i Status M poručuju: osnažimo mlade za solidarnost, a ne za rat!