Koliko često vidite prazan park, igralište u kojem se rijetko kad pojavi dijete koje se igra? Ali je sve češća situacija da djecu vidimo kako vrijeme provode sa telefonom u ruci. Mnogo su im zanimljivije igre u digitalnom svijetu nego igre u parkovima, fudbal “na male”, ili već zaboravljena igra “žmire”. Ali pored igrica tu su I drušvene mreže (Instagram, Fejzbuk, Tik Tok) koje su postale neizostavni dio života. Ukoliko nemaš profil na nekoj od ovih društvenih mreža nisi u trendu odnosno nisi “in”. Australija se zbog loših strana društvenih mreža odlučila na jedan, možemo reći, hrabar korak. Australijska vlada donijet će zakon o zabrani korištenja društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina, najavio je premijer Anthony Albanese, predstavljajući paket mjera koje nazivaju vodećim na globalnom nivou, a koji bi mogao postati zakon krajem sljedeće godine.
“Društvene mreže štete našoj djeci i odlučio sam tome stati na kraj”, rekao je Albanese na konferenciji za novinare.
Albanese je naveo rizike po fizičko i mentalno zdravlje djece zbog prekomjernog korištenja društvenih mreža, posebno rizike za djevojčice zbog štetnih prikaza tijela i mizoginih sadržaja usmjerenih prema dječacima, ali i prekomjerne desocijalizacije jer djeca odrastaju uz ekrane.
“Ako ste 14-godišnje dijete koje upija ovakve sadržaje u periodu života kada prolazite kroz značajne promjene i sazrijevanje, to može biti veoma teško iskustvo, i zato smo odlučili da slušamo i djelujemo”, izjavio je Albanese.
O štetnosti društevnih mreža kod mlađih od 16 godina razgovarali smo sa strukom. Psiholog Slađana Đaković ovaj korak australijske vlade ocjenjuje odličnim.
“Korištenje društvenih mreža prije 16. godine je u uskoj vezi sa pojavom anksioznosti i depresije kod djece. Gube direktne kontakte sa vršnjacima i postaju nesretni i nezadovoljni, jer drugi imaju nešto sto oni nemaju. Još se nisu dovoljno razvili da percipiraju šta je realno, šta nije. Korištenje društvenih mreža je u direktnoj korelaciji sa povećanom stopom suicida kod mladih. Zabranom se ova pojava može spriječiti. I djeca će ući u digitalni svijet, kada već kognitivno budu dovoljno razvijena.”, kaže Đaković.
Sigurno bi djeca imala mnogo bolje i kvalitetnije djetinjstvo bez društvenih mreža, ali se postavlja pitanje kako će mladi shvatiti ovu odluku, ističe profesorica sociologije Smiljana Vovna.
“Mladi ljudi su skloni da ako imaju zabranu prema nečemu da im to predstavlja kao neki izazov, da upravo tako nešto i rade. U ovom slučaju bi to bilo skriveno a ne javno. S druge strane postavlja se pitanje kako kontrolisati dostupnost interneta mlađim osobama od 16 godina i kako sprovesti tu zabranu. Mislim da je ovakva jedna odluka možda malo ishitrena i nije u skladu sa vremenom. Mi se ipak trebamo možda više baviti odgojem i socijalnom kontrolom mladih osoba prije nego što se odlučimo baš na ovako neke radikalne poteze.”, smatra Vovna.
Podsjećamo, nekoliko zemalja već je najavilo namjeru ograničavanja korištenja društvenih mreža za djecu putem zakonodavstva, no politika Australije jedna je od najstrožijih. Zakon predviđa dostavu biometrijskih podataka kako bi se prijavili na neku društvenu mrežu, jer su do sada mnogi lagali godine i izbjegavali zabranu pristupa koja postoji i na Facebooku.