“Mreža za izgradnju mira” održala je dvodnevno savjetovanje u cilju usvajanja Strategije održivog razvoja 2025-2029. Operativno i programsko napredovanje, jačanje vlastitih kapaciteta i širenje mreže članica ovog udruženja su glavni pravci razvoja.
Mirela Bezdrob, programska menadžerica Mreže navodi da su se desile promjene u timu i u menadžmentu samog udruženja te da stari strateški plan traje do 2025, tako da je, kako kaže vrijeme je za neke nove promjene i planove.
“Trenutno naša najveća snaga jeste tim, kombinacija mladih I iskusnih ljudi, entuzijasta koji zaista imaju veliku volju i energiju da sprovedu sve naše ideje u djela. Takođe Mreža je pokrenula značajne promjene na samoj edukaciji svojih uposlenih, ulažemo sve kapacitete i snagu da naše osoblje prije svega radi na sebi. Radimo maksimalno na promovisanju mladih, na podršci volonterima, formiramo bazu volontera, razvijamo konekcije između nevladinog I vladinog sektora u lokalnim sredinama. Tako da nas veoma značajni izazovi čekaju”, ističe Mirela Bezdrob.
Jedna od osnivačica udruženja, Sunita Dautebegović- Bošnjaković, ističe da je jako sretna zbog uspjeha udruženja i sjeća se prvih koraka kada je Mreža za izgradnju mira bila neformalna mreža, a u timu je bilo samo desetak ljudi koji su volonterski imali neku viziju.
“Moram priznati da je Mreža sada i nadmašila naša očekivanja, što je stvarno najljepši poklon kada vizija prevazilazi ono što smo mi zamislili. Mislim da je udruženje sada jedna profesionalna organizacija koja se definitivno temelji na onim vrijednostima izgradnje mira koji su bili i dio te neformalne mreže. Iako se udruženje profesionalizirno, one vrijednosti zbog kojih je nastala Mreža za izgradnju mira su još uvijek tu, a to je da bude na usluzi cijelom društvu i da okuplja građane i građanke, udruženja na nivou Bosne i Hercegovine. Da se izgradi jedno mirno okruženje, što ja volim da nazovem jedan pozitivni mir kojem treba da težimo kao cijelo društvo”, kaže Dautbegović-Bošnjaković.
Aleksandar Žolja, predsjednik Helsinškog parlamenta Bosne i Hercegovine građana Banja Luka I član Upravog odbora Mreže za izgradnju mira kaže da dio građana vrlo simplifcirano gleda na nevladin sektor.
“Mnogi ljudi misle da je to samo jedan skup pojedinaca koji se udružio, povremeno drže pres konferencije i to je to. Cijeli civilni sektor zahtijeva neke uslove, prije svega demokratsku kulturu, nezavisnost institucija. Onda kada su ti uslovi tu, nevladin sektor može da bude onako kao neki začin, a jelo mora da se kuva od svih drugih institucija i građana. I za to se treba boriti”, kaže Žolja.
Aleksandar Žolja ističe da je država najveći donator nevladinog sektora, ali da se minimalan broj sredstava dodjeljuje aktivističkom sektoru.
“Potrebno je uvesti poreske olakšice za NVO sektor, zatim tansparentniji mehanizmi dodjele grantova od državnih institucija. Oko 100 miliona, mislim, ide prema udruženjima građana, gdje fudbal sve pokupi, i ostali sportovi, kultura, a jako malo ostane za civilno društvo, ovo u užem smislu kojem mi pripadamo”, veli Žolja.
U budućnosti Udruženje “Mreža za izgradnju mira” ima velike planove i ciljeve. Zadržati se kao jedna od najjačih civilnih organizacija koja će kroz snažno zagovaranje i vođenu saradnju sa oganizacijama i pojedincima nuditi inovativna rješenja za stvaranje pravednog, inkluzivnog I održivog drštva u kojem se poštuju ljudska prava, potiče jednakost i promoviše održivi mir. I razviti mrežu članica koja će na programskim I interesnim osnovama biti snažan korektiv zbivanja u društvu.
M.P./R.U.
