Treba i to naučiti, kako odgovoriti na nasilje, kako se suočiti s nasiljem, kome se mladi mogu obratiti. Treba učiti od onih koji dobrotu dijele, a u Mostaru uče od izviđača
Piše: Rubina ČENGIĆ
Jedan majka je svjedočila da je zbog online nasilja kćerku prebacila iz jedne škole u drugu, ali je nasilje nastavljeno. Njena kćer je dobivala poruke u kojima je pisalo da se ne nada da će maltretiranje prestati jer je prešla u drugu školu. Teme nasilja među djecom i mladima su visina, debljina, koža lica, vrsta odjeće…
– Radeći s mladim ljudima i vodeći razgovore na razne teme, posebno na temu nasilja, shvatili smo da često poruke koji oni jedni drugima šalju putem društvenih mreža imaju neprikladan sadržaj. Za njih je samo igra, zabava, šala, lajkaju ih i dijele sa svojim prijateljima ne razmišljajući da time čine nasilje – kaže Ifeta Ćesir Škoro, direktorica Inicijative građana/ki Mostara.
Potražiti pomoć
Ova je Inicijativa, uz finansijsku podršku Grada Mostara, pokrenula projekat prevencije nasilja i online nasilja Ne lajkam i ne dijelim nasilje, te u saradnji s Odredom Izviđača Stari Grad Mostar nastoji i djeci i odraslima skrenuti pažnju da se nasilje ne mora događati, da ga je moguće spriječiti.
VRŠNJAČKO NASILJE: Ana Mrnjavac: Mislila sam da nas je Denisova smrt opametila
Mislila sam da Denis ne bi trebao biti uzaludna žrtva. Da su svi trebali poduzeti sve da s…
U okviru projekta organizovano je više interaktivnih edukativnih radionica za djecu i odrasle, roditelje, izviđače i voditelje izviđačkih aktivnosti. Naime, stručnjakinja u oblasti komunikologije Dalida Demirović kaže da je, kada se nasilje desi, najvažnije da mlada osoba ne odgovara nasiljem, nego potraži pomoć starije osobe, nekog ko brine o njoj i u koga ima povjerenja.
– Stariji brat ili sestra, roditelji, nastavnici, profesori, pedagozi, socijalni radnici… svako ima nekoga na koga može da se osloni i da mu kaže da se nasilje desilo i potraži pomoć. Najgore je kada mlada osoba nasilje pokušava riješiti sama, jer čak i sitni incidenti s nasiljem mogu da eskaliraju. Danas imamo i SOS-telefone i brojne nevladine organizacije gdje se djeca i mladi mogu obratiti ako ne žele da uznemiravaju roditelja. Mnogo je načina da se zaštitimo. Samo pretraga na internetu nudi veliki broj rješenja. U svakom slučaju je najgore kriti da se nasilje desilo jer to narušava mentalno zdravlje,a onda i fizičko – kaže Demirović, direktorica Javne ustanove Dječiji dom u Mostaru.
Dobra brana nasilju
Napominje da svako u nekom trenutku može biti žrtva nasilja koje je, uz fizičke napade, i ismijavanje, zastrašivanje, socijalno isključivanje…
– Okolnosti nekada dovedu do situacije da mlada osoba ne vidi drugi izlaz nego da bude nasilna, da uvrijedi ili udari, jer mlade osobe ne mogu i ne moraju imati izgrađene stavove o životu. Dakle – svako može pogriješiti, ali važno je da shvati grešku i da je ne ponavlja. Djecu ne treba osuđivati za svaku grešku, nego treba razgovarati s njima i pokazati im vlastitim primjerom. Važno je da oni shvate da su pogriješili i da to ne ponavljaju jer nije problem greška nego obrazan ili način ponašanja – pojašnjava Demirović.
Smatra da je izviđačka doktrina dobra brana nasilju.
– Kod izviđača postoji jasna hijerarhija i jasna pravila koji se poštuju, a to je jako važno. Kada su moja djeca putovala s izviđačima ta im je disciplina bila strašna, ali su s vremenom naučili. Izviđači djecu uče da preuzmu odgovornost i da s poštivanjem pravila mogu da napreduju u hijerarhiji, bivaju nagrađeni – pojašnjava Demirović.
Iako je međuvršnjačko nasilje sve prisutnije u Bosni i Hercegovini, sankcije za ovakva dje…
Ćesir Škoro kaže da su izviđače odabrali za partnere jer oni, kako kaže, “kontinuirano rade s djecom i mladima pružajući im zdrav način provođenja slobodnog vremena”.
– Izviđači su pokret koji okuplja djecu i mlade različitih uzrasta i socijalnih sredina stvarajući sigurno okruženje u kojem se razvija međusobno uvažavanje i izviđački duh. Kroz izviđačke aktivnosti poput logorovanja i zajedničke projekte djeca uče empatiju, toleranciju i važnost pomaganja drugima, što smanjuje rizik od nasilnog ponašanja. Razvijajući program prevencije vršnjačkog online nasilja prepoznali smo izviđače kao idealne partnere jer kontinuirano rade s djecom i mladima pružajući im zdrav način provođenja slobodnog vremena. Izviđačko djelovanje, računajući na brojnost i otvorenost za sve, bez obzira na spol, porijeklo, rasu i sve druge različitosti, može pozitivno djelovati na sve članove društva, posebno na djecu i mlade. Učeći sa drugima o drugima jačamo sebe i svoju lokalnu zajednicu. Da je izviđač izviđaču najbolji drug – bila nam je vodilja u stvaranju ovog programa, vjerujući da se pozitivne vrijednosti najbolje šire unutar zajednice u kojoj ih svakodnevno žive – pojašnjava Ćesir Škoro.
Epidemija nasilja
Jedna od edukatorica na radionicama u okviru projekta „Ne lajkam i ne dijelim nasilje“ bila je i epidemiologinja Zarema Obradović koja smatra da je nasilje prisutno u cijelom svijetu i da svjedočimo epidemiji nasilja.
– Nasilje se događa u školi, na ulici, na mjestima za zabavu, u domaćinstvima, ali i putem aplikacija za dopisivanje, video igrica i raznih drugih platformi. Gotovo svako dijete- izviđač je imalo, ili zna za nekog ko je imao iskustvo sa nekom vrstom nasilja te su ispričali na koji način su prevaziđeni ti problemi i dali svoj kritički osvrt šta bi u datoj situaciji bilo najispravnije učiniti – kaže Obradović.
Ona objašnjava da nasilje određuju tri aspekta: osoba, mjesto i vrijeme.
– U procesu vršnjačkog nasilja učestvuju dvije kategorije osoba: nasilnici i žrtve. Nasilnici su prema epidemiološkim istraživanjima najčešće osobe u dobnoj grupi 12-16 godina, a znatno manje u mlađim ili u starijim dobnim grupama, znatno više osoba muškog pola. Nasilnici češće provode nasilje kada su u grupama, dječaci su skloniji fizičkom, a djevojčice psihičkom nasilju dok je cyber nasilje sve popularnije i sve češće kod osoba oba pola. Veliki broj žrtava vršnjačkog nasilja je iste dobne grupe kao nasilnik ili nasilnici ili su mlađi ili slabiji, a često i osobe s nekom vrstom onesposobljenja. Za razliku od nasilnika koji djeluju u grupama, žrtve su najčešće pojedinačne osobe. Žrtve mogu biti osobe oba pola, ali je ipak češće nasilje dječaka nad djevojčicama – pojašnjava Obradović.
Fata Alić o vršnjačkom nasilju: Nasilje nad mojim djetetom se nastavlja čak i nakon sudskih presuda
„Pitam se kada će mene i moje dijete ostaviti na miru.“ Ovako je razgovor počela Fata Alić…
Napominje da je nasilje prisutno svuda, a da je analiza mjesta gdje se vršnjačko nasilje događa izuzetno bitna zbog definsianja mjera prevencije budućih vršnjačkih nasilja, ali i za obezbjeđenje pravovremene pomoći i zaštite ako se ono desi.
– Vršnjačko nasilje se događa u svako doba dana i noći, odnosno bilo kada, ali je među učenicima najčešće za vrijeme nastave u školi, odnosno znatno je rjeđe u dane vikenda i za vrijeme školskih raspusta. U domaćinstvima se nasilje najčešće dešava tokom noći ili kada je osoba sama. Ovoj vrsti nasilja značajno doprinosi nepotrebno širenje ličnih informacija putem društvenih mreža – upozorava Obradović.
Snažan odgovor
Ona naglašava da nijedno dijete ne može biti sigurno da jednog dana neće biti žrtva.
– Fenomen vršnjačkog nasilja je veoma kompleksan i zahtijeva snažan odgovor cijele društvene zajednice, a najpozvaniji su porodica, prijatelji-vršnjaci i obrazovni sistem. Sa djecom i omladinom se mora provoditi više vremena, više raditi, više razgovarati, otvarati sve teme, bez tabua. U borbi protiv vršnjačkog nasilja značajno pomaže uključivanje djece u različite sekcije i udruženja kako bi na najbolji mogući način koristili svoje potencijale i slobodno vrijeme. Djeca uključena u odrede izviđača provode puno vremena skupa, sklapaju i njeguju prijateljstva, pomažu jedni drugim, uče se solidarnosti, empatiji, poštivanju reda, discipline, nadređenih – zaključuje Obradović.
Na vrijeme prepoznati problem
Potpredsjednica Inicijative građanki/na Mostara Alma Pelo Zagorčić, inače profesorica istorije, kaže da ljudi, a posebno djeca, često nesvjesno imitiraju ponašanje koje vide oko sebe i da je zbog toga vrlo važno kod njih razviti osjećaj preispitivanja vlastitih postupaka i razumijevanja njihovog uticaja na drugu djecu.
– Važno je naglasiti da žrtve nikada ne izazivaju nasilnike. Ipak, određeni faktori, poput povučenosti, nesigurnosti ili izražavanja drugačijeg mišljenja, mogu učiniti nekoga metom nasilja. Zato je ključno raditi na jačanju samopouzdanja, razvijanju zdravih strategija suočavanja i podizanju svijesti o važnosti empatije i poštovanja među ljudima – kaže Pelo Zagorčić.
Smatra da sprječavanje nasilja u online sferi počinje edukacijom i podizanjem svijesti o odgovornom korištenju interneta.
– Važno je zapamtiti da sve što napišemo ostaje trajno pohranjeno. Mladi trebaju učiti o digitalnoj etici, sigurnosti na mrežama i važnosti poštovanja drugih korisnika. Osim individualne odgovornosti, važnu ulogu imaju i roditelji, nastavnici i druge odrasle osobe koje trebaju poticati otvorenu komunikaciju s mladima. Pravovremeno prepoznavanje problema i pružanje podrške žrtvama može značajno smanjiti negativne posljedice online nasilja – kaže Pelo Zagorčić.
Ona mladim ljudima savjetuje da na digitalnim platformama ne dijele sumnjive, čudne, uvredljive i nasilne sadržaje, da ih prijave kao neželjene ako za to postoji opcija, da aktivno učestvuju u akcijama protiv digitalnog nasilja…
Zakon izviđača
Odred izviđača Stari grad Mostar je najmasovniji odred izviđača u Mostaru koji broj više od 300 aktivnih članova i članica. Kroz interaktivne radionice Inicijativa građana/ki Mostara pokušava skrenuti pažnju koliko je važno uvažavanje, uzajamna podrška, učiti o drugima, učiti o verbalnim i neverbalnim porukama koje mogu povrijediti nekog i na taj način doprinijeti opštoj borbi protiv vršnjačkog nasilja i zaštiti prava djece s fokusom na zaštitu ranjivih grupa.
Za sada mogu reći da povećali kapacitete i podigli nivo znanja i vještina stručnog osoblja odreda izviđača u prepoznavanju vršnjačkog nasilja; najmanje 60 mladih ljudi iz odreda izviđača Stari grad upoznali s pogubnim posljedicama vršnjačkog nasilja te su naučeni asertivnom ponašanju i načinu i važnosti odolijevanja pritisku.
Za znatiželjne evo i Zakona izviđača: Izviđač je dobar drug, vedar i društven/ Izviđač poštuje roditelje i starije, a pomaže mlađima i slabijima / Izviđač stalno uči i primjenjuje stečena znanja / Izviđač je koristan član zajednice u kojoj živi / Izviđač je čestit, uljudan i nesebičan / Izviđač je vrijedan, ustrajan i cijeni rad / Izviđač voli prirodu, upoznaje ju i čuva / Izviđač odgovorno izvršava zajedničke odluke / Izviđač cijeni i razvija duhovne i kulturne vrijednosti / Izviđač skrbi o svom zdravlju i tjelesnoj sposobnosti, i kloni se štetnih navika / Izviđač čuva čast i ugled svoje udruge i cijelog izviđačkog pokreta / Izviđaču je čast da mu vjeruju.
Projekat “Ne lajkam i ne dijelim nasilje” se realizira uz financijsku pomoć i podršku Grada Mostara.