Cover photo: Amila Hrustić-Batovanja i Masha Durkalić (Foto: Imrana Kapetanović)
Međunarodni dan žena nastao je iz borbe za ravnopravnošću žena u sferi rada, a zatim i drugim oblastima. O pravima žena, jedinstvenoj knjizi #ŽeneBiH koja je inspirisana “ljepšim polom” i feminizmu, za Klix.ba govorile su autorice pomenute knjige, Masha Durkalić i Amila Hrustić-Batovanja.
Kako pojašnjava Masha Durkalić, Međunarodni dan žena došao je iz potrebe izjednačavanja radničkih prava, kao jedne od oblasti gdje i dalje postoje neke od najvećih rodnih nejednakosti. Ona tvrdi da će i ove, kao i prethodnih godina u Sarajevu biti simbolično organizovan Osmomartovski marš.
“Tema ovogodišnjeg osmomartovskog marša će biti potreba izjednačavanja radničkih prava u ključnom trenutku kada naše društvo, i svijet generalno, prolazi kroz neke od najvećih kriza koje se tiču troškova života, inflacije, različitih klasnih nejednakosti i situacije u kojoj nam rodna ravnopravnost izmiče. Prije 30 godina, 189 zemalja svijeta usvojilo je Pekinšku deklaraciju i Platformu za akciju, koja je jasno i glasno rekla da su ženska prava ljudska prava. 30 godina poslije, za prava žena se još uvijek borimo, zagovaramo, glasno tražimo ono što žene zaslužuju, dok istovremeno imamo posla sa različitim pojavama koje se svim silama trude unazaditi ženska prava, poput i dalje prisutnog nasilja nad ženama, toksičnog maskuliniteta, zabrinjavajućeg incel pokreta, i tendencija da se ograniči tjelesna autonomija žena“, kazala je Durkalić.
“Žene su ključan dio društva”
Prema Mashinom mišljenju, Međunarodni dan žena jedan je dan u godini kada ćemo gledati objave o popustima za kućanske aparate i kada će naše ulice preplaviti cvijeće namijenjeno ženama, koje treba da pokaže koliko je društvu stalo do uloge žena koja se često ogleda u neplaćenom radu koji se odvija paralelno s plaćenim.
“Važno je znati da ako žene stanu, stat će sve. Žene predstavljaju pola populacije, ključan su dio društva, i nijedna društvena aktivnost ne odvija se bez žena. Ne postoji jednostavniji argument za to da svakog dana budemo svjesni i svjesne da su žene ključne za svako društvo i da cijenimo i potičemo njihov doprinos“, poručuje.
Kao aktivistice koje se ponajviše bore za prava žena, Masha Durkalić, Amila Hrustić-Batovanja i Hatidža Gušić prije nekoliko godina odlučile su kroz knjigu #ŽeneBiH predstaviti sve značajne žene koje su u mnogo čemu oblikovale naše društvo. Sve je krenulo od umjetničke, aktivističke i volonterske inicijative #ŽeneBiH koju su osnovale 2018. godine, a zatim je 2019. izdata i pomenuta knjiga.
Amila Hrustić-Batovanja otkrila je koji je bio glavni motiv pri početku rada ove knjige, te i zašto smatra da je važno svakodnevno podizati svijest o ženama koje su postavile značajne temelje u mnogim oblastima.
Kroz knjigu #ŽeneBiH predstavljene ličnosti koje su ostavile neizbrisiv trag
“Kada smo počele raditi na knjizi #ŽeneBiH, motiv nam je bio vrlo ličan i istovremeno društveno važan. Shvatile smo koliko malo znamo o ženama koje su ostavile neizbrisiv trag u našoj historiji, a shodno tome i koliko ih malo ima u udžbenicima, medijima i javnom prostoru. Taj nedostatak vidljivosti nije slučajan – on je posljedica dugotrajnog zanemarivanja i potcjenjivanja doprinosa žena u različitim oblastima. Smatrale smo da je važno da ispričamo njihove priče, ne samo da bismo im odale priznanje, već i da bismo današnjim i budućim generacijama pokazale da su žene uvijek bile prisutne, borbene, inovativne i važne. Vidljivost je ključna jer bez uzora i priča iz prošlosti teško možemo graditi jednakopravnu budućnost”, poručuje Hrustić-Batovanja.
“Femicid najčešće počinjavaju bliski članovi porodice”
Iako žene svakodnevno nastoje da se izbore za prava koja zaslužuju, sve izraženiji postaje problem femicida, ali i brojnih oblika nasilja nad ženama. Shodno tome, kako tvrdi Masha Durkalić potrebno je podizati svijest o ovom problemu od rane dobi.
“Nasilje nad ženama je među najozbiljnijim kršenjima ljudskih prava širom svijeta, i nijedno društvo nije imuno na njega, pa tako ni bosanskohercegovačko. Podaci govore da je svaka druga žena u BiH doživjela neku vrstu nasilja od svoje 15. godine. Možda zvuči suludo da uopće trebamo naglašavati koliko je pogrešno ubiti bilo koga, uključujući i žene, ali femicid ima specifičnosti koje su također ukorijenjene u patrijarhatu i u odnosima moći. Žene su najnesigurnije u vlastitim kućama, i femicid najčešće počinjavaju bliski članovi porodice, te mu prethodi sistematsko i dugotrajno nasilje. Svijest je potrebno podizati od malih nogu, i učiti i dječake i djevojčice tome da odnosi moći bazirani na rodnim stereotipima ne smiju postojati“, kazala je Durkalić.
“Mora se raditi na kolektivnom osvještavanju, ubistvo žene je nedopustivo”
U svemu tome, odgoj je ključan, a kako pojašnjava Durkalić potrebno je prestati poručivati ženama da je važno da nose pepper sprej, da znaju borilačke vještine, da se znaju odbraniti, jer to u situacijama nasilja ne igra nikakvu ulogu.
“Nažalost, to smo imali priliku vidjeti i uživo na društvenim mrežama prije dvije godine pri ubistvu Nizame Hećimović. Važno je da muškarci, mladići i dječaci budu dijelom ovog procesa, i da se radi na kolektivnom osvještavanju da je ubistvo žene nedopustivo. Svakako je važno i da zakonodavstvo reflektira kažnjavanje ove najozbiljnije forme nasilja nad ženama, što se već dugo zagovara u BiH”, tvrdi ona.
“Feminizam u BiH i dalje nailazi na otpor”
Od ranije je poznato da su se žene zalagale za svoja prava u vrijeme kada ona nisu ni postojala, a iz svega toga proistekao je feminizam kao pokret. Kako pojašnjava Amila Hrustić-Batovanja, feminizam je za bh. društvo nužnost, a ne izbor, te je kao i u svim drugim društvima bio i ostao pokretačka snaga za borbu protiv nepravde i nejednakosti.
“Bez njega danas ne bismo imali osnovna prava poput prava glasa, pristupa obrazovanju, radnih prava i mnogih drugih sloboda koje često uzimamo zdravo za gotovo. Nažalost, feminizam u BiH i dalje nailazi na otpor, često iz neznanja, predrasuda ili pogrešnih interpretacija. Često se prikazuje kao nešto ‘strano’, ‘muškomrzačko’, ‘zapadnjačko’, ‘nastrano’, ‘pogano’ ili kao pokret koji je suprotan tradicionalnim vrijednostima, iako je zapravo njegov cilj osigurati da svaka žena i djevojčica ima jednake mogućnosti da živi slobodno, bez nasilja i diskriminacije. Ipak, svjesnost i podrška feminizmu u BiH raste, posebno među mlađim generacijama, što pokazuje da promjena dolazi, iako sporije nego što bismo željeli/e”, poručuje Hrustić-Batovanja.
Osim Međunarodnog dana žena, važno je i da svakog drugog dana one budu izražene članice društva. Shodno tome, Masha poručuje: “Ne zaboravite da su prije ovog vremena, kada imamo pravo glasa, pravo izbora, pravo na vlastiti novac, pravo na zaposlenje po izboru, pravo na odluke o svom tijelu, brojne žene prošle trnovitim putevima kako bi ta prava izborile za nas danas. Sjetite se toga i slavite borbu žena koja i dalje traje.”
Ove aktivistkinje i autorice knjige nastavljaju zalaganja za prava žena i u budućnosti, a otkrile su i da trenutno rade na nekoliko novih projekata i razvijaju druge ideje koje su u različitim fazama realizacije. U svemu tome tvrde da ih i dalje pokreće isti cilj – da kroz kreativne i edukativne projekte mijenjaju narativ o ženama i njihovoj ulozi u društvu, a za naredni period planiraju kontinuirano raditi na novim načinima da doprinesu zajednici.