Cijene hrane u februaru su značajno porasle, po prvi put od prošle jeseni.
Cijene hrane u februaru su značajno porasle, po prvi put od prošle jeseni, što je rezultat poskupljenja šećera, mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i biljnih ulja, izvijestila je u petak Agencija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
Prema podacima FAO-a, indeks cijena osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u prosjeku 127,1 bod, što je za 1,6 posto više u odnosu na januar, piše SEEbiz.
Ovo je prvi rast cijena hrane od oktobra prošle godine, a u poređenju s februarom prošle godine, cijene su bile više za 8,2 posto.
Šećer najviše poskupio
Najveći rast cijena u februaru zabilježen je kod šećera, koji je poskupio za 6,6 posto u odnosu na januar.
Ovaj skok pripisuje se prognozama smanjene ponude u sezoni 2025/2026. zbog nepovoljnih vremenskih uslova u Brazilu.
Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda povećane su za 4 posto, što se pripisuje velikoj potražnji koja je premašila proizvodnju u ključnim izvoznim regijama.
Biljna ulja su poskupjela za 2 posto u odnosu na prethodni mjesec, usljed zabrinutosti zbog moguće smanjene ponude suncokretovog i repičinog ulja u nadolazećim mjesecima.
Indeks cijena žitarica zabilježio je blaži rast, povećavši se za 0,7 posto u odnosu na januar, pri čemu su cijene pšenice porasle zbog smanjenog izvoza iz Rusije.
Dodatni pritisak na rast cijena dolazi i od strahovanja za ovogodišnji rod u dijelovima Evrope, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.
Za razliku od ostalih prehrambenih proizvoda, cijene mesa u februaru su ostale uglavnom na istom nivou kao i u januaru.
U odvojenom izvještaju o ponudi i potražnji na tržištu žitarica, FAO je blago povećao procjenu globalne proizvodnje žitarica u 2024. godini, koja sada iznosi 2,842 milijarde tona, što predstavlja tek neznatan pad u odnosu na 2023. godinu.
Ovo povećanje procjene uglavnom se odnosi na veću proizvodnju pšenice u Iranu.
Predviđa se da će globalna proizvodnja pšenice u 2024. godini porasti za skoro 1 posto, na 796 miliona tona. Očekuje se da će glavni doprinos rasti dati Evropska unija, posebno Francuska i Njemačka, iako FAO upozorava da bi nedostatak padavina u istočnoj Evropi mogao smanjiti prinos. Istovremeno, prekomjerne padavine mogle bi predstavljati problem u zapadnoj Evropi.
Sušni uslovi mogu negativno uticati i na prinos u SAD-u, iako se očekuje da će poljoprivrednici povećati površine pod pšenicom.
Što se tiče riže, FAO predviđa da će njena proizvodnja u sezoni 2024/2025. dostići rekordnih 543 miliona tona, zahvaljujući dobrim uslovima za uzgoj u Indiji, Kambodži i Mjanmaru.
Stabilna zaliha žitarica i manja trgovina
Prema FAO-ovim procjenama, globalna potrošnja žitarica u tekućoj sezoni iznosit će 2,867 milijardi tona, što predstavlja rast od 1 posto u odnosu na 2023/2024. godinu, prvenstveno zbog rekordne potrošnje riže.
Očekuje se da će globalne zalihe žitarica do kraja tekuće sezone u julu pasti za 1,9 posto, na 869,3 miliona tona, iako i dalje signaliziraju solidnu snabdjevenost tržišta.
FAO također predviđa da će se globalna trgovina žitaricama smanjiti za 5,6 posto, na 484,2 miliona tona, što je rezultat novih tržišnih dinamika i smanjene potražnje u određenim regijama.