Religija predstavlja oblik društvene svijesti u kome se prirodne i društvene sile prikazuju kao natprirodne, nezavisne od čovjeka, prirode i istorije. Na svijetu postoji oko četiri hiljade tristo religija, a od toga 75% svjetske populacije prakticira jednu od najraširenijih religija na svijetu: budizam, kršćanstvo, hinduizam, islam i judaizam. Religija u savremenom društvu predstavlja tabu temu. Kroz istoriju religija je koristila da se ljudi podignu na najveće stepene humanosti, ali i da se u Božije ime čine strašni zločini. Religija nikada nije bila uzrok mržnje, sukoba i ratova, ratovi se vode samo radi ekonomske koristi. Sve religije na svijetu propovjedaju pravdu, mir, suosjećanje, ljubav, oprost kao i druge brojne vrijednosti koje su nespojive sa idejama rata. Sukobi i ratovi ne riješavaju probleme, već povećavaju postojeće sukobe i stvaraju žarišta novih ratova.
Mir je stanje u kome nema sukoba odnosno rata, a pored odsustva rata može predstavljati socijalno, lično i društveno blagostanje. U BiH četri najzastupljenije religije su: katoličanstvo, pravoslavlje, islam i judaizam.
Islam predstavlja jednu od najraširenijih religija svijeta. Islam na arapskom jeziku znači “predanost volji Boga i rad na miru”. Arapska riječ za mir je “Selam”. Kada muslimani jedni druge pozivaju na mir kažu “Esselamu alejkum” što znači “Mir s vama”. To je pozdrav kojeg i nemuslimani trebaju upotrebljavati kako bi producirali atmosferu mira. Pravi musliman je stoga onaj koji je posvećen Božijoj volji i svojim djelovanjem radi za mir.
Kur’an koji predstavlja svetu knjigu Islama ujedno i objavu Božijih riječi čovječanstvu kaže:
“Ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga ili onoga koji nered ne čini kao da je sve ljude poubijao. Ako neko bude uzrok da se nečiji život sačuvao – kao da je svim ljudima život sačuvao”. (El Maide :32)
Sa stanovišta Biblije mir predstavlja unutarnje zadovoljstvo svakog pojedinca. Biblija koja predstavlja zbirku tekstvova koju židovi i kršćanji smatraju svetima kaže:
“Blago mirotvorcima oni će se sinovima Božijim zvat” (Mt 5,9)
Mir vlada tamo gdje se poštuje sloboda drugoga. Samo unutarnje slobodan čovjek može uživati u miru, jer on već živi u njegovom srcu. U kršćanstvu postoji deset Božijih zapovjesti, sedam se odnosi na čovjekovom odnosu prema drugima, što znači da je čovjek stvoren da stiče nova prijateljstva, da voli i da bude voljen, čini dobra djela, ne širi mržnju i bori se za mir. Poznati biskup i pjesnik Mijo Škvorc je rekao “Mirotvorci vode rat protiv rata”. Riječ mir je širok pojam koji može predstavljati razdoblje bez ratova, nesebičan čin ljubavi, spokoj, harmoniju, stanje bez konflikta, prisustvo pravde. Sve je to mir.
Sa stanovišta Tore, jevrejskog svetog teksta koji se još naziva i Tonah nastojanje da se mir sačuva ključni je princip na kome počiva jevrejsko pravo, i ne podržava nijedan oblik nasilja osim onoga za čuvanje vlastitog života. Tora se sastoji iz pet Mojsijevih knjiga i još se zove petoknjižje. Tora, koja je kao sveti tekst utemeljena na vrijednostima mira kaže:
“Zla se kloni, čini dobro, traži mir, idi za njim”(Psalam 34)
Pozdrav kojeg koriste Jevreji zove se “Šalom alejh” što znači “Mir s Vama”. Sam pozdrav “Šalom” kojeg koriste i kršćani i židovi je sinonim za “Selam” kojeg koriste muslimani, to znači mir.
Izgradnja mira predstavlja trajan proces oblikovanja društvenih odnosa. Nelson Mandela je rekao:
“Nije dovoljno samo govoriti o miru,čovjek mora vjerovati u njega. Nije dovoljno samo vjerovati u njega, čovjek mora raditi za njega. Religija ima vrlo važnu ulogu u društvu i može da bude bitan činilac u pomirenju, oprostu i nenasilju. Zajedničkim snagama kroz međureligijske dijaloge i edukaciju građana možemo uraditi mnogo na izgradnji mira. Religija može pomoći promoviranju suživota u konfliktnim društvenim zajdnicama i društvu. Svim ljudima dobre volje i čijim srcem vlada ljubav i mir. Svako dobro!
Napisala: Amina Mašić, učenica 3. razreda Šumarske tehničke škole u Kladnju. Esej “Uloga religije u izgradnji mira” je učestvovao na konkursu koji je raspisao časopis učenika i profesora Srbije “Ogledalo”. Na takmičenju je učestvovalo 59 škola iz regiona. Esej je ušao u 15 najuspjelijih radova i biće objavljen u Ogledalu.