U ovom radu se vrši pregled postojeće prisutnosti govora mržnje u bosansko-hercegovačkom diskursu. Cilj ovog rada jeste ukazivanje na postojanje problema govora mržnje, te potrebu njenog sankcionisanja, kao i prikaz procvata govora mržnje na portalima. Radi lakšeg razumijevanja teme, definisan je pojam govora mržnje, njegovo razlikovanje od klevete, te je raspravljano o granici između slobode govora i govora mržnje. Postavlja se pitanje odgovornosti i potrebe regulacije govora mržnje online. Prikazana je postojeća međunarodna regulacija, kao i nedostatak konkretne i direktne definicije govora mržnje u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine. Izvršen je osvrt na analizu Vijeća za štampu Bosne i Hercegovine, kao i analiza prisutnosti govora mržnje na jednom portalu na koje je ukazala postojeća analiza.
Uvod
Pomoću jezika i (zlo)uporabe slobode govora, ljudi kao i mediji šire mržnju kao sustav vrijednosti. Jedan od osnova na kojima počiva govor mržnje jeste sama mržnja. Dokle god postoji mržnja, postojati će i govor mržnje. Mržnja ruši moralne standarde koji bi djelovali kao prepreka daljnjem nasilju. U svemu ovome veliku odgovornost imaju mediji. Mediji daju informacije građanima, oni su njihov glas. Mediji stoljećima oblikuju javno mijenje. Međutim, sa takvom važnom ulogom dolazi i odgovornost. Informacije i obavijesti koje se iznose u javnost putem medija trebaju biti provjerene, utvrđene i iznesene na nepristrasan način. Moramo primijetiti da mediji podbacuju u ovoj ulozi. Kvalitet emisija na televizijskim programima, posebno informativnih emisija poput dnevnika su poražavajući. Često se ne vodi računa o tome na koji način su informacije predstavljene. Informacije nisu provjerene ili su uzete iz konteksta samo radi senzacionalizma koji povećava gledanost. Razvoj tehnologije je uzrokovao pojavu Interneta koji je svačiji i ničiji prostor. Internet daje slobodu objavljivanja kako provjerenih i korisnih informacija, tako i za predstavljanje i postavljanje mnoštva informacija – koje često nisu tačne, koje se koriste kao oblik manipulacije, za reklamiranje i u slične svrhe. Internet je bio i ranije virtuelno mjesto bez granica u kojem je moguće povezivanje van svakih državnih i drugih granica. Dostupnošću tehnoloških sredstava “običnim” ljudima, Internet je doživio svoju punu ekspanziju. Svijet nikada prije nije bio u tolikoj mjeri povezan, a toliko nezainteresovan i otuđen.
Internet daje slobodu, ali Internet ima svoju mračnu stranu – to je način lakšeg širenja mržnje, diskriminacije, netolerancije bez sankcija. Kao oblik infomisanja pojavili su se Internet portali. Na tim portalima imamo objedinjene različite informacije iz većeg broja izvora, pružajuči brojne mogućnosti svojim čitateljima. Postali su novi oblik informisanja građana o svakodnevnim dešavanjima u svijetu i državi. Portali su pružili mogućnost komentarisanja određene teme u komentarima. Tu se primijećuje procvat govora mržnje.
U ovom radu ćemo se posvetiti određivanju pojma govora mržnje. Također ćemo prikazati njegovu regulaciju u zakonodavstu Bosne i Hercegovine, kao i njegovu regulaciju u međunarodnim dokumentima. Na kraju ćemo prikazati analizu zastupljenosti govora mržnje, uređenu od strane Vijeća štampe BiH, te kratku analizu aktualnog stanja.
Kompletan tekst je dostupan u nastavku: Govor mržnje online-Maja Međedović
Maja Međedović je rođena u Sarajevu 1991. godine. Kao redovna studentica je upisala i završila Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu (2010-2014), te kao redovna student upisala i završila Master studij (2014-2015).