Internet kao novi medij kako ga često nazivaju donio je promjene u tradicionalnom shvatanju komunikacije. Ovaj medij kao i svaka druga pojava ima svoje prednosti i mane. Dok s jedne strane povećava demokratičnost društva i smanjuje pasivnost javnosti kroz mogućnost brzog reagiranja, odgovora te mogućnosti da svako izrazi svoje mišljenje bez posebnih uvjeta osim postojanja konekcije i uređaja preko kojeg će to uraditi, s druge strane daje samo privid tog sudjelovanja te kreira zajednicu koja diskutuje o irelevantnim temama.
Međutim, jedna od glavnih prednosti interneta jeste ustvari nelinearne alternative klasičnom novinarskom pristupu u kreaciji priče, što bi značilo da postoji veliki broj izbora ali i da ti izbori mogu biti najrazličitiji mogući – pouzdani, nepouzdani, poznati, nepoznati.
Danas se društvene mreže često koriste kao izvori informacija. Nerijetko smo svjedoci nezadovoljstva javnih ličnosti (političara, pjevača, glumaca…) na korištenje njihovih profila na društvenim mrežama u svrhu informacija u medijima. Međutim, postavljaju se pitanja koliko je tu privatnosti ako smo je izložili javno, da li se te informacije mogu iskoristiti i kao osobni PR? Također, često se govori o nedozvoljenom sadržaju, odnosno preuzimanju bez dopuštenja druge strane. No, tu se javlja i drugo pitanje a to je o tome zašto je sadržaj dostupan ako je privatan?
Imidž ili mišljenje drugih o nekome podrazumijeva elemente poput ponašanja u javnosti, držanje, gestikulacija, govorničke sposobnosti, a kroz njih osoba gradi sliku o sebi, a javnost donosi sud o njima. Percepcija, kao psihološki proces kojim se shvaća objektivna realnost, omogućuje sticanje informacija o okruženju ili pak bićima u tome okruženju, te je uvjetovana određenim psihološkim, fiziološkim i fizičkim činiocima, prethodi stvaranju imidža
Treba napomenuti da na preciptivni doživljaj utječu prije svega motivacija, očekivanja, stajališta, emocije i slično. Imidž je u političkoj komunikaciji izrazito važan i nužan i predstavlja određenu odgovornost, te bi imidž trebao stvoriti povjerenje kod birača. Zbog toga je izrazito znati šta, kako i kada objaviti i znati posljedice tih objava na društvenim mrežama.
Napisala: Nađa Čelebić, magistrica komunikologije, dobitnica Povelje Univerziteta u Sarajevu za najbolju studenticu prvog i drugog ciklusa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu