Fondacija CURE osnovana je 2004. godine sa idejom da kreira, sprovodi ili podrži aktivnosti iz oblasti ženskih prava. Fokusirana pretežno na mlade žene kao osnovna ciljna grupa, ali i na druge žene… Željele smo da i sam naziv bude intrigantan i drugačiji.Većina organizacija i udruženja koje se bave ženskim pitanjima i zastupanjem ženskih prava u svom nazivu imaju riječ žene i mi, osnivačice smo odlučile da i sam naziv bude odraz nečeg drugačijeg i do tada ne viđenog u civilnom društvu… Najčešći oblici kršenja ženskih prava su u oblasti ostvarivanja prava na život bez nasilja; ostvarivanja prava na rad i obrazovanje.Kršenje prava marginaliziranih grupa (žena sa invalidetom, Romkinja, LBT* žena, samostalnih roditeljki, žena treće dobi…) su veoma vidljiva i prisutna u bh društvu… Mi smo zadovoljne činjenicom da BiH ima dobre zakone i što je potpisnica svih Konvencija, Rezolucija i dokumenata koje im nameću međunarodne institucije. Problem je što se u praksi najčešče ne primjenjuju doneseni zakoni, potpisane konvencije, ne vrši se monitoring i ne koriste se postojeći mehanizmi… Žene u BiH nisu adekvatno predstavljene. Nije nam bilo dozvoljeno da učestvujemo u mirovnim procesima, nema nas ni u pristupnim pregovorima, nema nas u radnim grupama za ustavne promjene (pa smo pokrenule Inicijativu). BiH je veoma tradicionalna zemlja, sa dosta nacionalizma i religijskog fundamentalizma. Stoga je teško raditi na ženskoj emancipacijii i osnaživanju…
Kada je osnovana Fondacija i s kojim temeljnim ciljem?
MILIČEVIĆ: Fondacija CURE osnovana je 2004. godine sa idejom da kreira, sprovodi ili podrži aktivnosti iz oblasti ženskih prava. Fokusirana pretežno na mlade žene kao osnovna ciljna grupa, ali i na druge žene. Fondacija CURE nastoji da doprinese kreiranju održivog i solidarnog ženskog pokreta koji uvažava generacijske i sve druge razlike, ima kapacitete, znanja i snage da pokrene, podrži i iznese procese koji će dovesti do poboljšanja položaja žena, ali i drugih marginalizovanih grupa u društvu. Kao rezultat rada Fondacije CURE, žene bi trebale da postanu nositeljice pozitivnih društvenih promena kao i da ravnopravno donose odluke. Svoje ciljeve Fondacija CURE nastoji da ostvari kroz različite program,e a prije svega kroz alternativne edukativne programe, rad sa medijima, javno zagovaranje za sistemske promjene, umrežavanje u zemlji i izvan nje, kao i kroz angažiranu umjetnost i ulični aktivizam, te osvajanje javnih prostora gdje će se promovisati vrijednosti ljudskih prava i kulture nenasilja.
Zanimljiv je, pomalo arhaičan naziv vaše Fondacije. Zašto baš CURE? Borite li se vi samo za prava cura/djevojaka ili pripadnika nježnijeg spola općenito?
MILIČEVIĆ: Željele smo da i sam naziv bude intrigantan i drugačiji.Većina organizacija i udruženja koje se bave ženskim pitanjima i zastupanjem ženskih prava u svom nazivu imaju riječ žene i mi, osnivačice smo odlučile da i sam naziv bude odraz nečeg drugačijeg i do tada ne viđenog u civilnom društvu.
Fondacija CURE je feministička organizacija koja se fokusira prije svega na rad sa mladim ženama u BIH, te na njihovo osnaživanje i osvještavanje u pogledu ženskih prava i uloge u društvu. Položaj mladih žena u BiH karakterizuje neravnopravan položaj žena u BIH uopće, kao i dodatna diskriminacija na osnovu starosti. Ukratko, mlade žene su isključene iz javnog života, čine najveći broj među nezaposlenim mladima, nemaju pristup neformalnoj edukaciji, izložene su nasilju i uticaju jakih patrijarhalnih obrazaca. U civilnom sektoru također su nedovoljno uključene, a unutar ženskog pokreta nailaze na generacijski otpor i neravnopravan tretman. Upravo na ove probleme Fondacija CURE želi da odgovori svojim aktivnostima. S jedne strane, svojim radom stvara novu generaciju feministkinja i aktivistkinja, a sa druge radi na izgradnji ženskog pokreta koji će biti solidaran i koji će uvažavati generacijske razlike i različite pristupe u načinu rada na temama rodne ravnopravnosti.
Kao što je poznato, baš u Sarajevu postoji i Udruženje ŽENE ŽENAMA, čija je suštinska funkcija borba za poboljšanje ženskih prava u našoj zemlji. Po čemu se bitno razlikujete od spomenutog Udruženja?
MILIČEVIĆ: Za vašu informaciju ja sam bila jedna od osnivačica Udruženja građanki Žene ženama davnog 04.03.1997. i mislim da smo bile inicijatorke mnogih promjena u društvu. Bavile smo se pitanjima podrške ženama različitih statusa: povratnicama, raseljenim; domicilnim, ženama preživjelim ratno nasilje, izbjeglicama….ali počeo se prepoznavati problem mladih žena ( vakum između statusa djevojčice i odrasle žene) i nas nekoliko koje smo bile osnivačice i članice Žene ženama donjele smo odluku da osnujemo Fondaciju CURE.
Potočari, 11. juli 2016.
I kako, iz vašeg ugla i spoznaja do kojih ste došli i dolazite, izgleda situacija po pitanju ženskih prava u BiH, generalno?
MILIČEVIĆ: Generalno mi nismo zadovoljne situacijom i položajem žena u bh društvu.
Izradom četvrtog po redu Alternativnog CEDAW izvještaja – Izvještaj organizacija civilnog društva o primjeni zaključnih zapažanja i preporuka CEDAW komiteta za Bosnu i Hercegovinu 2013. – 2017. organizacije civilnog društva iz BiH ( u izradi Izvještaja je direktno ili indirektno učestvovalo više od 20 organizacija civilnog društva) ,su demonstrirale posvećenost dosljednom praćenju i zagovaranju primjene UN Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama (CEDAW) koja predstavlja jednu od najvažnjih međunarodnih dokumenata za zaštitu ženskih prava. Aktivistkinje su, ne samo identifikovale i argumentovano predstavile ključne probleme sa kojima se žene u BiH suočavaju, nego su i adresirale odgovorne za njihovo nerješavanje i predložile konkretne mjere za poboljšanje stanja u skladu sa odredbama CEDAW konvencije.
Koji su najčešći oblici kršenja ženskih prava i u kojim segmentima društva se ona naročito pojavljuju?
MILIČEVIĆ: Najčešći oblici kršenja ženskih prava su u oblasti ostvarivanja prava na život bez nasilja; ostvarivanja prava na rad i obrazovanje.Kršenje prava marginaliziranih grupa ( žena sa invalidetom, Romkinja, LBT* žena, samostalnih roditeljki, žena treće dobi…) su veoma vidljiva i prisutna u bh društvu.
Da li ste zadovoljni sa važećom zakonskom regulativom iz oblasti ženskih prava u našoj zemlji i šta činite, skupa sa drugima, da se poboljšaju neka zakonska rješenja iz te oblasti?
MILIČEVIĆ: Mi smo zadovoljne činjenicom da BiH ima dobre zakone i što je potpisnica svih Konvencija, Rezolucija i dokumenata koje im nameću međunarodne institucije.Problem je što se u praksi najčešče ne primjenjuju doneseni zakoni, potpisane konvencije, ne vrši se monitoring i ne koriste se postojeći mehanizmi.
Ko po vašim eventualnim istraživanjima ili spoznajama najviše opstruira realizaciju zakonom utvrđenih prava žena u BiH a ko to eventualno čini da se ne dođe do boljih zakonskih rješenja, bilo da je riječ o, uvjetno rečeno, moćnim pojedincima ili institucijama?
MILIČEVIĆ: U BiH globalno je veliki problem nepostojanje mehanizama kontrole ili monitoringa primjene postojećih zakona. Ako niste u mogućnosti da u kontinuitetu pratite sudske procese koje pokreću pojedinci /ke ( u slučaju kada im se krše osnovna ljudska prava) i da se ovaki procesi vode po nekoliko godina , znači da ne postoji interes predstavnika/ica države za njihovim rješavanjem. I onda se mnogi čude što žene koje preživljavaju nasilje ostaju u takvim vezama godinama, jer nemaju sigurnu podršku od sistema i predstavnika/ica institucija. Neusklađenost kantobalnih, entitetskih i državnih zakona je također velika prepreka u ostvarivanju prava građana/ki.
Kako prevenirati “rodno uvjetovano nasilje” u našoj zemlji, naprimjer?
MILIČEVIĆ: Umrežavanjem prestavnika/ica civilnog društa i institucija na svim nivoima.Samo zajedno se može raditi kako na prevenciji , tako i na posljedicama nasilja.Mi samo i dalje imamo problem u ne primjeni i realizaciji svih postojećih zakona, i tada nastaju veliki problemi.Male kazne za prekršioce, ne poštivanje zakona, korupcija…. su prepreke da se poštuju zakoni i da svi oblici nasilja ne budu u porastu.
Koji su aktuelni projekti koje realizirate?
MILIČEVIĆ: Kroz programe koje već godinama realizujemo u 2017. implementiramo sljedeće projekte:
Program MLADE ŽENE I ZAUSTAVLJANJE RODNO ZASNOVANOG NASILJA:
Rodno uvjetovano nasilje – pogled iz drugog ugla: Nasilje u vezama mladih – se fokusira na jačanje znanja o nasilju u vezama mladih. Kroz ovaj projekat pružamo adekvatne i kvalitetne edukativne radionice za srednjoškolce/ke, studente/kinje i za mlade žene te radimo na tome da se mladi angažuju u svojim lokalnim zajednicama i promovišemo mlade žene kao agentice pozitivnih društvenih promjena.
Rod i spol kroz obrazovni sistem – ima za cilj stvoriti ambijent i okruženje gdje će mladi mogu otvoreno razgovarati o problemima rodno zasnovanog nasilja s nastavnim osobljem kao i o rješenjima istih. Organizujemo radionice u srednjim školama Kantona Sarajevo na temu rodno zasnovanog nasilja, spola i roda, stereotipa, predrasuda i diskriminacije.
Kako zaustaviti rodno zasnovano nasilje – se temelji na ideji da se koristi moć umjetnosti kako bismo ohrabrile i osnažile pojedinke da postanu pozitivna promjena u svom okruženju. Organizujemo izložbe, kreativne radionice, predavanja, performanse, monologe, stand-up komedije, slang predstave i filmove koji će promovisati NULTU toleranciju na sve oblike nasilja nad ženama, djevojkama i djevojčicama.
Program ŽENSKA PRAVA KROZ PROJEKTE I PARTNERSTVA:
Jačanje vidljivosti ženskih prava – je nastao kao podrška za implementaciju strateškog plana u cilju rada same organizacije. Također, kroz ovaj projekat radimo na inkluziji nove generacije aktivistkinja i feministkinja u Ženski pokret BiH.
Ženske zalagačke inicijative u Bosni i Hercegovini – omogućuju nam da se direktno suprotstavimo konzervativnim i patrijarhalnim politikama kroz pojačanu mobilizaciju žena. Projekat daje mogućnost za provođenje CEDAW i CAHVIO konvencija u svim političkim platformama, na svim nivoima vlasti, kroz direktan rad sa braniteljicama ženskih prava u malim lokalnim zajednicama.
Žensko zagovaranje za rodnu ravnopravnost – pokušat ćemo radeći istraživanja dati odgovore o gorućim problemima s kojima se žene iz malih lokalnih zajednica svakodnevno susreću osobito žene pripadnice marginalizovanih grupa. Ovaj projekt će rezultirati ženskom zagovaračkom platformom koja će poslužiti za snažne lobističke aktivnosti braniteljica ženskih prava prema donositeljima/cama odluka, s ciljem vraćanja “ženskih pitanja“ na dnevnu političku agendu.
Fondacija CURE za zaštitu marginaliziranim grupama – nastavljamo aktivno raditi sa interesnim mrežama koje okupljaju društveno marginalizirane žene Poput Ženske romske mreže, Mreže žena sa invaliditetom, Posebnim MaMama, samostalnim roditeljkama, ženama treće dobi, LBT* ženama. Mi koristimo sve svoje zalagačke resurse kako bismo usmjerile pažnju javnosti na problematiku merginaliziranih žena.
Građanke za ustavne promjene – na ovom projektu smo partnerska organizacija Helsinškom parlamentu građana Banja Luka. Zalažemo se za Ustav Bosne i Hercegovine koji će osigurati veću zaštitu ljudskih prava i sloboda, s posebnim fokusom na rodnu perspektivu. Inicijativa je formirana od strane aktivista/kinja i organizacija iz cijele BiH, koji/e žele da ohrabre sve građane/ke da koriste svoje znanje, energiju i spremnost na uzajamno djelovanje i doprinose ispunjenju ciljeva Inicijative.
Mir sa ženskim licem „Osnaživanje žena za suočavanje s prošlošću“ – Projekat realizujemo u suradnji sa organizacijama H.O. Horizonti Tuzla i LARA Bijeljina, i još 9 organizacija iz BiH, a projekat ima za cilj da kreira prostor u kojem bi žene mogle da pričaju o svojim iskustvima u ratu, procesima suočavanja s prošlošću, izgradnji mira te o procesima memorijalizacije žena koje su stradale u ratu i obilježavanju 8. decembra- Dana sjećanja na žene stradale u ratu.
Ženski sud: feministički pristup pravdi – je omogućio javni prostor za slobodno svjedočenje žena i mogućnost da se njihova svjedočanstva trajno zabilježe. Sudjelujemo u organizaciji i promociji javnih prezentacija filma i knjige Ženskog suda te regionalnih sastanaka. Također, svake godine članice Fondacije CURE prisustvuju obilježavanju Dana sjećanja na genocid u Srebrenici i time odaju počast osobama stradalim u ratu.
Aktivistkinje Fondacije CURE svojim ličnim doprinosom i aktivizmom pružaju direktnu podršku društveno marginaliziranim skupinama,mirovnim inicijativama i akcijama u Bosni i Hercegovini.
Program LGBTI AKTIVIZAM KROZ PROJEKTE I PARTNERSTVA U 2017. GODINI:
Siguran prostor za LBT*IQ žene – Projekat ima za cilj jačanje LBT*IQ (lezbejki, biseksualnih, trans, intereseks i queer) žena kako bi se kroz radionice povezale međusobno i oduprijele homofobiji/transfobiji u BH društvu.
Pravno osnaživanje LGBT*I osoba – Projekat ima za cilj da radi na širenju informacija za javnost, a posebno za LGBT*IQ osobe o pravnom okviru i zakonskoj regulativi prilikom suočavanja s diskriminacijom i nasiljem. Kroz Školu ljudskih prava i druge aktivnosti LGBT*IQ osobe će moći saznati više informacija o vlastitim pravima i mogućnostima.
Korištenje procesa EU integracija za poboljšanje LGBT prava na Zapadnom Balkanu – U suradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom implementiramo ovaj projekat kao dio većeg regionalnog projekta. U BiH, implementiramo aktivnosti u kontekstu unaprjeđenja prava LGBT osoba kroz radionice, analizu udžbenika i javne kampanje sa ciljem dizanja vidljivosti problema s kojima se LGBT osobe suočavaju svakodnevno u BiH.
Program ANGAŽOVANA UMJETNOST I AKTIVIZAM NA DJELU:
8. mart – Kao i svake godine 8. mart obilježavamo izlaskom na ulice, marširajući i zahtijevajući jednaka prava i mogućnosti. Želimo da učestvujemo u kreiranju naših sudbina i budućnosti, želimo da imamo jednake mogućnosti te slobodu izbora da odlučujemo o našem životu i tijelu bez uplitanja države i religije!
PitchWise festival ženske umjetnosti i aktivizma u BiH – Održava se XII PitchWise festival – Misli globalno – djeluj lokalno! Festival će i ove godine okupiti umjetnice, muzičarke, teoretičarke, voditeljice radionica, književnice, feministkinje različitih generacija iz BiH, regije i cijelog svijeta.
Globalna kampanja 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja – Odvija se u periodu od 25.11. do 10.12. tekuće godine i uključuje dinamične aktivnosti (radionice, javne diskusije, ulične akcije, lobiranja itd.) u solidarnosti s aktivistkinjama koje rade na sprječavanju nasilja.
Program UMREŽAVANJE
Ženska mreža BiH – je neformalna grupa organizacija civilnog društva i pojedinaca/ki koji/e zastupaju i bave se ženskim pravima i podsticanjem rodne ravnopravnosti, a koja promoviše antidiskriminaciju, slobodu odlučivanja, jednakost, nenasilje i antimilitarizam te prihvata feminističke vrijednosti djelovanja – mir, solidarnost, povjerenje, zajedništvo, jednakost i različitost. Fondacija CURE je koordinirajuća organizacija Ženske mreže BiH
Mreže kulturnih rodnih praksi JI Evrope – Fondacija CURE je partnerska organizacija K-zone iz Zagreba s organizacijama s cijelog Balkana koje rade na stvaranju regionalne baze umjetnica/ka koje/i se bave rodnim temama.
Mreža za izgradnju mira BiH – Broji 98 organizacija koje djeluju ka obnovi kvalitete društvenog i ekonomskog života u BiH, kao i ka dugoročnom povećanju sposobnosti cijelog bh. društva da se ophodi s različitostima i sukobima na konstruktivan i nenasilan način te time stvaramo okvir za zajedničko, koordinisano djelovanje niza nevladinih organizacija, lokalne uprave i samouprave, poslovnog sektora, medija i državnih institucija za dugoročnu izgradnju mira u BiH.
ERA – LGBTI Equal Rights Association- regionalna je asocijacija lezbejki, gej muškaraca, biseksualnih, trans i interspolnih osoba aktivna u državama Zapadnog Balkana i Turske. Članice ERA-e su LGBTI vodeće organizacije iz Albanije, BiH, Makedonije, Crne Gore, Kosova, Srbije i Turske.
ILGA Europe – Europska regija Internacionalne asocijacije lezbejki, gej muškaraca, biseksualnih, trans i interspolnih osoba – krovna internacionalna nevladina organizacija koja broji 490 organizacija članica iz 45 europskih zemalja.
Fondacija Anna Lindh – međuvladina institucija koja povezuje civilno društvo građane/ke u regiji Mediterana da bi gradili povjerenje i poboljšali međusobno razumjevanje.
Inicijativa za monitoring EU integracija u BiH – Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine je neformalna koalicija trideset organizacija civilnog društva koja doprinosi praćenju reformi i nadgleda primjenu politika, prava i standarda Evropske unije, fokusirajući se na pitanja demokratizacije, vladavine prava, te ljudskih i manjinskih prava.
Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje – Od 2013. radi na poboljšanju zakonskih okvira kojima bi se sankcionisali slučajevi govora i zločina iz mržnje te aktivno radi na podizanju svijesti javnosti o tome šta je zločin i govor iz mržnje, te njihovih ozbiljnih posljedica po bh. društvo.
FONDACIJA CURE PRODUKCIJA I BIBLIOTEKA
Fondacija CURE nudi niz edukativnih, informativnih i zalagačkih materijala i publikacija namijenjenih promociji i zaštiti ljudskih prava s posebnim naglaskom na ženska prava, prava manjina i marginalizovanih grupa, feminizmu i mirovnom aktivizmu. Sve publikacije su dostupne javnosti putem naše web stranice (www.fondacijacure.org), a video edukativno – informativni materijal na našem YouTube kanalu pod imenom Fondacija CURE.
Da li ste vršili neke usporedbe po pitanju realizacije ženskih prava sa zemljama iz regiona i gdje je BiH u tim usporedbama, eventualno?
MILIČEVIĆ: Žene u BiH nisu adekvatno predstavljene. Nije nam bilo dozvoljeno da učestvujemo u mirovnim procesima, nema nas ni u pristupnim pregovorima, nema nas u radnim grupama za ustavne promjene ( pa smo pokrenule Inicijativu). BiH je veoma tradicionalna zemlja, sa dosta nacionalizma i religijskog fundamentalizma. Stoga je teško raditi na ženskoj emancipacijii i osnaživanju.
BiH je učinila ograničene napore u pravcu unapređenja i harmonizacije zakonodavnog okvira, javnih politika, kao i efikasnog provođenja specifičnih sistemskih rodno odgovornih afirmativnih mjera za efikasno poboljšanje položaja žena i zaštite njihovih osnovnih ljudskih prava na svim nivoima.Vijeće ministara BiH je ratifikovalo Konvenciju Vijeća Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (2013) bez rezervi i usvojilo Okvirnu strategiju za provođenje ove konvencije za period 2015-2018., te naglasilo prioritetne opredijeljenosti za njenu punu primjenu u svjetlu preuzimanja uloge predsjedavanja Odborom ministara Vijeća Evrope (2015), što ukazuje na pozitivne pomake u pravcu jačanja obavezanosti za primjenu međunarodnih instrumenata u zaštiti ženskih ljudskih prava u BiH. Međutim, zabrinjavajuće je da BiH nastavlja s praksom neintegrisanja ženskih prava i ravnopravnosti spolova u važne reformske i razvojne procese. Na to ukazuje činjenica da je tokom predaje aplikacije za članstvo u Evropskoj Uniji (2016) BiH izradila Reformsku agendu za BiH za period 2015 – 2018, koja je u potpunosti rodno slijepa i ne definiše specifične mjere i akcije u pravcu unaprjeđenja položaja žena. BiH je usvojila novi okvir javnih politika i djelomično unaprijedila zakone sa ciljem djelovanja u oblasti zaštite rodne ravnopravnosti i ženskih ljudskih prava: Gender akcioni plan za period 2013 -2017, Akcioni plan za primjenu Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a br. 1325 o ženama, miru i sigurnosti za period 2014-2017, Akcioni plan za borbu protiv trgovine ljudima u BiH za period 2016-2019. Zakon o zabrani diskriminacije BiH unaprijeđen je izmjenama i dopunama (2016) u pravcu osiguravanja hitnosti postupanja, krivični zakoni entiteta usklađeni su na način da prepoznaju krivična djela počinjena iz mržnje, usvojene su i druge javne politike, smjernice i protokoli na nižim nivoima vlasti i upravljanja u pravcu unaprjeđenja formalnog strateškog okvira zaštite ženskih ljudskih prava. Međutim, provođenje mjera planiranih zakonima i javnim politikama u praksi, kao i njihov uticaj na unapređenje položaja žena i zaštite njihovih osnovnih ljudskih prava i sloboda ostaje bez jasnih kvantitativnih i kvalitativnih indikatora napretka. BiH nastavlja ignorisati potrebu sistemskih i kontinuiranih procjena stanja prilikom izrade zakona i strateških dokumenata, usklađenog sistemskog prikupljanja podataka, kao i procjene efekata i uticaja provedenih mjera u svim oblastima važnim za žene i zaštitu njihovih prava. Javni budžeti na svim nivoima ne planiraju se u skladu s potrebama zakona i javnih politika u ovim oblastima, i njihova primjena u velikoj mjeri zavisi od podrške međunarodnih fondova, što ne ukazuje na dugoročno stvarno opredjeljenje institucija BiH da sistemski podrže rješavanje problema u oblasti zaštite ženskih prava. Problemi u funkcionisanju vlasti i upravljanju na državnom nivou BiH zbog odsustva dogovora ključnih parlamentarnih političkih stranaka i njihovih lidera negativno se reflektuju na sve oblasti zaštite ljudskih prava i naročito pogađaju žene. Aktivistkinje u organizacijama civilnog društva koje se decenijama bave zaštitom ljudskih prava i podrškom ženama, kao i podrškom demokratskim procesima, izgradnjom mira i uključivanjem žena u važne reformske procese ostaju marginalizovane i isključene. Njihova iskustva i znanja stečena u direktnom radu sa ženama širom BiH ne vrednuju se niti ugrađuju u javne politike. Institucije BiH na svim nivoima nedovoljno su aktivne u pravcu otvaranja mogućnosti za saradnju i dijalog s organizacijama civilnog društva. Odsustvo jasnih opredjeljenja međunarodne zajednice, koja u velikoj mjeri ostaje neosjetljiva za podršku akcijama organizacija civilnog društva u oblasti zaštite ženskih ljudskih prava i rodne ravnopravnosti i isključivanje žena iz procesa donošenja svih odluka važnih za funkcionisanje BiH dodatno otežavaju ostvarivanje pozitivnih promjena usmjerenih ka ostvarivanju ženskih ljudskih prava u praksi.
Hvala Vam velika za ovaj razgovor.
MILIČEVIĆ: Hvala i vama na mogućnosti da predstavim rad Fondacije CURE (više info možete naći na www.fondacijacure.org; www.zenskamreza.ba)
Više infos o Osmomartovskom maršu:
RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (876)
Preuzeto sa: https://bedrudingusic.wordpress.com/2017/03/17/jadranka-milicevic-suosnivacica-i-direktorica-fondacije-cure-iz-sarajeva-zene-u-bih-nisu-adekvatno-predstavljene/