Keira Knightley kao Elizabeth Bennet u filmskoj verziji romana ‘Ponos i predrasude’ Jane Austen Izvor: Profimedia / Autor: Focus Features/courtesy Everett Collection Analiza preko 100 tisuća romana pokazala je da broj autorica, ali i ženskih likova od 19. stoljeća do 1960-ih sustavno pada Istraživači sa sveučilišta Illinois i Kalifornije u Berkleyju analizirali su 104 tisuće romana napisanih u periodu od 1780. do 2007. Algoritam koji su koristili identificirao je spolove i autora i likova u knjigama. Suprotno očekivanjima, kroz dva stoljeća nije došlo do porasta književnih junakinja, donosi Guardian. Umjesto toga, ‘od 19. stoljeća do ranih 1960-ih vidljiv je stalni pad’, pišu…
Autor: Mreža za izgradnju mira / Network for Building Peace
Izvor fotografije: NPR/Chelsea Beck Tastatura je na Balkanu već poodavno postmodernistička zamjena za kalašnjikov iz koje neselektivno prosipaju municiju nacional-žurnalistički jurišnici i prvoborci sa društvenih mreža Piše: Neven Šimić za prometej.ba Lijepo je čitati učene, tolerantne i intelektualno izazovne tekstove koji potiču na razmišljanje, golicajući sivu masu. Pa tako, rovareći po sadržaju jednog hrvatskog portala u BiH, pročitaš tekst u kojem stoji da su Bošnjaci politički degenerici i prevjereni smutljivci. I da im je, od onog trenutka kad su im preci prevjerili, maltene u genima zapisano da budu takvi smutljivi degenerici. Ili degenerativni smutljivci, ko će ga znati. E sad, nije…
Izgradnja Tadž Mahala trajala je 22 godine, a koštala je 32 miliona indijskih rupija. Ako prebacimo u dolare, iznos je navodno prešao vrtoglavih miijardu. Ukupno je ugrađeno 28 vrsta različitog dragog i poludragog kamenja prilikom izgradnje. Neki dragulji dopremljeni su iz Kine, drugi iz Tibeta, a deo njih pokrali su britanski vojnici u sukobu 1857. godine. Zanimljivo je da Tadž Mahalu mogu prići samo električni automobili i to sve da bi se sačuvala bela boja mermera. Takođe, nekoliko stotina kilometara u krugu građevine vodi se računa o okolini kako mu ni smog ne bi štetio. Što je vazduh zagađeniji to…
Šezdesetih godina 20. veka srpskom Nobelovcu stigla je ponuda iz Holivuda u obliku više desetina hiljada dolara za ekranizaciju jednog njegovog dela. U to vreme taj novac bio je pravo bogatstvo! Međutim, to nije bilo dovoljno da Andrić pregazi svoje principe i holivudskoj produkciji ustupi svoje delo “Gospođicu” na adaptiranje za film. Pisac principijelno nije imao ništa protiv skraćivanja, ali jeste protiv izmena. Kada je odbio taj novac da dozvoli Amerikancima da snimaju “Gospođicu”. Andrić u mlađim danima Jednog dana se na njegovim vratima pojavio američki producent koji je došao u Beograd, po vlastitim rečima, samo da vidi tog pisca…
Građani BiH svakodnevno svjedoče raznim ispadima političara koji obnašaju važne funkcije na različitim nivoima vlasti. Nepoznavanje teme o kojoj se govori, neelokventnost, cinizam spram vrlo osjetljivih socijalnih pitanja pa čak i govor mržnje, sastavni su dijelovi javnih istupa naših predstavnika. Međutim, ni biračko tijelo nema visoke kriterije i spremno je oprostiti mnogo više od lošeg javnog nastupa i bahatosti. Adis Hasaković, stručnjak za političku komunikaciju i vlasnik Media Content Management (MCM) agencije za strateško komuniciranje i PR, govori za Interview.ba o važnosti istraživanja prije komuniciranja, savjetovanju političkih aktera, njihovim lapsusima, govoru mržnje, tenzijama, Dodiku, komunikaciji na Balkanu…. Razgovarao/la: Jasmin Krluč za…
Ismet Mujezinović rođen je u Tuzli, 2. decembra 1907. godine, kao jedinac. U ranom djetinjstvu staje bez oca, a majka se nakon izvjesnog vremena preudaje. Očuh ga upisuje na fotografski zanat s namjerom da mu otvori fotografsku radnju. Ismet završava zanat, ali njegovi tutori smatraju da treba nastaviti školovanje i šalju ga u gimnaziju u Sarajevo gdje profesori otkrivaju njegov neobičan slikarski talenat. Nakon završetka gimnazije i po preporuci Nike Andrijaševića, poznatog sarajevskog advokata, književnika, kolekcionara umjetnina i njegovog budućeg mecene, Ismet upisuje Likovnu akademiju u Zagrebu. Kao izniman talenat dobija stipendiju Ivana Meštrovića, te se nastavlja razvijati i graditi…
Mićo Gaćanović je profesor Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci, pronalazač, dobitnik najprestižnijih naučnih nagrada. Piše: MILOVAN MATIĆ za Magazin BUKA Čovjek koji se devedesetih okitio titulom oskarovca za nauku. Godine 2001. dobio je najviše priznanje briselskog salona – Veliku lentu. Sve ovo je njegovo ime pozicioniralo u sam vrh naučnika iz oblasti elektrostatike, ali u BiH malo koga to zanima. Na matičnom fakultetu je skrajnut, a u ministarstvu nauke ne vide potrebu da iskoriste potencijal koji jedan ovakav čovjek nudi. Naravno, ovo i ne čudi, znajući u kakvoj zemlji živimo i koliko su nauka i tehnologija nebitni onima koji se u BiH nešto ‘pitaju’. Toga…
Albert Ajnštajn i Mileva Marić razmenjivali su pisma u kojima je on navodio svoja naučna razmišljanja, dnevne aktivnosti i lične težnje. Pedeset i četiri pronađena pisma bacaju svetlo na odnos Alberta i Mileve. Iz prepiske se vidi da su nauka i romantična ljubav za Ajnštajna bili nerazdvojni. Imao je običaj da Milevu zove Doli (engl. lutkica), a ona njega – Džoni. U većini Ajnštajnovih ljubavnih pisama Milevi prepliću se entuzijazam, romantične emocije i naučno uzbuđenje. Dvadeset sedmog marta 1901. Ajnštajn je Milevi pisao o tome da „naš rad o relativnom kretanju treba dovesti do uspešnog završetka“. Ova rečenica i objavljivanje…
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, jedna od rijetkih iz ovog dijela BiH koja se usuđuje kritički progovoriti o klijentelizmu i korupciji u institucijama vlasti u RS, smatra da je građane BiH, pogotovo tokom i nakon zadnjih izbora, „izdala međunarodna zajednica, tako što je izdala principe pravne države“, ali da su ih izdale i nezavisne institucije. „Na kraju smo svi ostali razočarani i došli u jednu paradoksalnu situaciju: izbori su manje-više prihvaćeni, na nepravilnosti i krađe svi su zažmurili, a onda nam je došao izvještaj OSCE-a u kojem se stanje ljudskih prava u našoj zemlji ocjenjuje katastrofalnim, i naravno, nezaobilazno se navode brojne neregularnosti…