Drugi po redu izvještaj o braniteljima ljudskih prava u Bosni i Hercegovini zasnovan na izvještajima organizacija civilnog društva potencirao je niz kršenja ljudskih prava, a posebno netransparentnost vlasti što otežava rad organizacijama i medijima koji se bave ljudskim pravima.
TIm povodom danas je predstavljen izvještaj u Banja Luci te održana panel diskusiji u okviru manifestacije “Dani Srđana Aleksića”. U odnosu na prethodni izvještaj stanje nije nimalo bolje, postoji sistemski problem zastrašivanja branitelja i braniteljica ljudskih prava. Izvještaj pokriva period od godinu dana od juna 2023. godine do juna 2024 godine, a institucionalna netransparentnost je jedan od glavnih problema.
Dragana Dardić, programska direktorica Helsinškog parlamenta građana Banja Luka kaže da nakon poslijeratnog napretka, demokratski procesi u državi godinama nazaduju.
“Klima u kojoj radimo nije nimalo stimulativna i zapravo je zastrašujuća. I to za nas koji smo godinama u ovoj priči djeluje krajnje demotivišuće i frustrirajuće. To o našem društvu govori da smo još daleko od nekog demokratskog društva u kojem je vladavina prava na prvom mjestu. O tome pričamo od završetka rata na ovamo, a evo trideset godina poslije mi se i dalje vrtimo oko iste stvari. Zapravo poslije nekog poslijeratnog uzleta, poleta kada su se zaista neke pozitivne stvari dešavale u društvu ono čemu danas svjedočimo su vrlo retrogradni trendovi. Mi čak ne stojimo u mjestu, mi idemo unazad”, ističe Dardić.
O položaju novinara u vrijeme institucionalne netransparentnosti govorio je Siniša Vukelić, vlasnik portal Capital.ba. Kako kaže, novinari od institucija ne dobijaju tražene informacije, iako je to u suprotnosti sa zakonskim okvirom.
“Ali sutra će stanje sigurno biti još gore s obzirom kakva je tendencija kojom ide ovo društvo i Republika Srpska. 1997. ili 1998. godine kada je Milorad Dodik došao na vlast mi smo imali otvorene sjednice Vlade Republike Srpske, osim nekih tačaka koje su bile zatvorene za javnost. Sada, odnosno od 2006. godine mi imamo zatvorene sjednice, ali i nemamo konferencije poslije sjednica vlada. Materijal ne možemo dobiti, ministri neće da daju izjave, ministri ne gostuju na televizijama, ne daju intervjue. Novinari koji su aktivni sada kada ih pitate neće vam moći u cugu nabrojati sve ministre u Vladi Republike Srpske jer su se pretvorili u činovnike, ne izlaze nigdje. Možda je i njih sramota što su tu”, kaže Vukelić.
A ovakva situacija za posljedicu ima veoma otežan rad novinara.
“Izuzetno usporava rad novinara, čitaoci i gledaoci odnosno posjetioci portala ne dobijaju kvalitetnu informaciju, a novinarima je onemogućeno da naprave kvalitetan tekst poručuje Siniša Vukelić.
22. novembra ovaj izvještaj je predstavljen u Ženevi u Vijeću za ljudska prava Ujedinjenih nacija.
“Prilikom naše posjete u Ženevi trudili smo se da zagovaramo mnogo položaj branitelja, braniteljica, slobodu okupljanja, slobodu izražavanja, ženska prava, problem sa primjenom Istanbulske konvencije u BiH, LGBT prava. Mislim da smo pokrili dobar dio gorućih problema u Bosni I Hercegovini. Postoji ogromna razlika između stanja ljudskih prava između država, ali ono što je vidljivo jeste jačanje desnice koja radi na umanjenju ljudskih prava. Malo koja zemlja uspijeva da odoljeva tim tendencijama, ističe Tea Pokrajčić iz Kuće ljudskih prava Banja Luka.
Ono na šta je posebno stavljen akcenat u izvještaju jeste nedostatak dijaloga i participativnosti u oblikovanju javnih politika i zakona, naročito u Republici Srpskoj. Izdavač ovog izvještaja je Kuća ljudskih prava Banja Luka.
Maja Popović