U ugodnom ambijentu čitaonice Fakulteta političkih nauka u Sarajevu danas smo slušali stručnjake iz oblasti psihologije, sociologije i politologije, kako bismo razmijenili mišljenja o faktorima koji utječu na formiranje političkih uvjerenja mladih.
Institut za razvoj mladih KULT je 2024. godine proveo istraživanje o političkoj pismenosti mladih, kroz koje smo došli do zanimljivih podataka o političkim uvjerenjima mladih koji se, kako istraživanje kaže, uglavnom prenose sa roditelja.
Zbog čega je to tako, razgovarali smo sa psihologinjom Senkom Čimpo koja je istakla kako politički stavovi mladih u velikoj mjeri zavise od toga da li su odrasli u okruženju koje podstiče otvorene razgovore i kritičko mišljenje ili u okruženju u kojem se politika izbjegava kao tema.
Podsjetila je na činjenicu da politički stavovi često ostaju po strani jer se u našem primarnom okruženju o tim temama ne razgovara otvoreno, niti se one doživljavaju kao ugodne ili podržavajuće. Zbog toga ih u adolescenciji često izbjegavamo i tek kasnije, kada jasnije definiramo svoje temeljne vrijednosti, počinjemo svjesno oblikovati vlastite političke stavove.
Ocijenila je da se tokom odrastanja mladi postepeno udaljavaju od utjecaja roditelja, što im daje prostor da razviju sopstvene stavove. Ponekad to znači i propitivanje, pa čak i suprotstavljanje vrijednostima koje su usvojili u djetinjstvu, što je ponekad reakcija na nezadovoljstvo postojećim političkim sistemom.
Prof. dr. Samir Forić govorio je o političkoj kulturi u BiH koja ima značajan utjecaj na oblikovanje političkih stavova mladih. Naglasio je da mladi često ne vjeruju da mogu djelovati na promjene, zbog čega se njihova politička participacija u konačnici svodi na pasivno prihvatanje odluka, umjesto aktivnog učešća. Dodao je da se mladi ne osjećaju kao ključni akteri u političkim procesima, već kao posmatrači, što dodatno doprinosi apatiji. Iako postoje podmladci političkih stranaka, uloge članova su često simbolične, bez stvarne moći odlučivanja. Upozorio je i na utjecaj populizma, koji više oblikuje političke stavove kroz emocije i medijsku senzacionalnost nego kroz racionalnu analizu i razumijevanje političkih procesa.
U kontekstu samostalnosti mladih, prof. dr. Amer Osmić je istakao da živimo u društvu koje je izrazito kontrolirajuće. Naglasio je da roditelji nastoje zadržati kontrolu nad djecom, ne samo u pogledu njihovog ponašanja, već i načina razmišljanja i oblikovanja stavova. Zaključio je da je odrastanje u određenom političkom i društvenom okruženju ključno za razvoj stavova – od porodice, preko obrazovanja, do medija i društvenih mreža. U tom smislu, poručio je da medijska, građanska i politička pismenost predstavljaju paradigmu samostalnog validnog promišljanja.
Aziz Đipa, iz Instituta za razvoj mladih KULT, pojasnio je da se mladi najčešće informiraju kroz brze i kratke objave na društvenim mrežama prateći tako općeprihvaćene narative, osim ako iz lične zainteresiranosti ne odluče da detaljnije istraže određenu političku temu. Naveo je da se mladi, umjesto temeljnog informiranja i kritičke analize, nerijetko oslanjaju na popularne influensere, čiji politički komentari mogu biti pojednostavljeni ili čak netačni. Ocijenio je da to dovodi do formiranja stavova, koji nisu zasnovani na stvarnim političkim procesima, već na emocijama i viralnim trendovima. Na kraju je kazao da se pred mlade postavlja izazov kako razlikovati provjerene informacije od dezinformacija, te kako koristiti digitalne medije na način koji unapređuje političku pismenost, a ne da je ograničava.
Na kraju diskusije, panelisti su naglasili važnost poboljšanja političke pismenosti i angažmana mladih kroz razvijanje kritičkog mišljenja i razumijevanja da politika oblikuje svakodnevni život.
Stoga, mladi treba da budu ohrabreni da analiziraju informacije, postavljaju pitanja i propituju narative koji im se nameću kroz medije i društvo. Potrebno je više prostora za političku edukaciju u školama i fakultetima, kako bi mladi razumjeli osnovne političke procese i mehanizme odlučivanja. Uz to je važna i veća prisutnost mladih u političkim procesima.
Političke stranke i institucije trebaju stvoriti okruženje u kojem će mladi imati stvaran utjecaj, a ne samo simboličnu ulogu. Mladi koji žele mijenjati društvo često djeluju van političkih partija, kroz različite inicijative i organizacije, a takav aktivizam treba podržati i integrirati u šire političke procese.
Uz poruku da mladi imaju moć da oblikuju budućnost, ali samo ako prepoznaju svoju odgovornost i mogućnosti unutar političkog sistema, zaključeno je da politika nije nešto što se dešava drugima – ona utječe na sve nas i važno je da se uključimo!
mladi.org