Devetog maja 2020. godine obilježava se sedamdeset i pet godina od pobjede nad fašizmom u Evropi, te sedamdeset godina od stvaranja Evrope kakvu je danas poznajemo. Deveti maj predstavlja prekretnicu u evropskoj historiji i širom Evrope se obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom, u znak sjećanja na završetak Drugog svjetskog rata u Europi 1945. godine kada je nacistička Njemačka potpisala kapitulaciju, ali i kao Dan Evrope, jer označava početak stvaranja Europske unije pet godina kasnije, 1950. godine.
Tokom Drugog svjetskog rata živote je izgubilo više od 50 miliona ljudi. Više od 50 miliona mrtvih, žrtava fašizma, trebalo je da bude opomena svijetu, da se zlo kakvo je čovječanstvo vidjelo četrdesetih godina 20. stoljeća nikada i nikome ne ponovi. Nažalost to je lekcija koju svijet nije naučio te svakodnevno svjedočimo najgrubljim kršenjima ljudskih prava onih koji se ne uklapaju u nametnute društvene okvire, mržnji i neprihvatanju “drugog i drugačijeg”, zločinima iz mržnje prema najranjivijim među nama. Fašizmu svjedočimo i u Bosni i Hercegovini, gdje još uvijek žive podjele nastale ratnim razaranjima, djeca od najranije dobi se fizički razdvajaju u dvije škole pod istim krovom, skrnave se vjerski i sakralni objekti, grafiti sa fašističkim sadržajima i murali ratnih zločinaca oslikavaju zgrade i javne površine, mržnja prema “drugom i drugačijem” ne jenjava i svakodnevno je ohrabrivana od strane sistema, a mediji dobijaju na gledanosti širenjem govora mržnje, fašizma, netolerancije, vjerske i nacionalne mržnje i netrepeljivosti te pozivanjem na konkretna činjenja zločina iz mržnje.
Mreža za izgradnju mira, a i njene članice se svake godine trude obilježiti Deveti maj, podsjetiti na njegov značaj i motivisati druge da svojim djelima očuvaju našu antifašističku borbu i historiju. Ove godine 9. maj dočekujemo u našim domovima, ali nisu svi te sreće. Radit ćemo od kuće, ali nisu svi tako privilegovani. Danas je više no ikada bitno osvrnuti se na rastući fašizam, kako u BiH tako i u svijetu, stoga je Mreža za izgradnju mira pozvala sve da pošalju kratku izjavju i ukažu na značaj pobjede nad fašizmom.
Naša je dužnost, osnovna građanska i ljudska zadaća da se borimo protiv svih pojavnosti fašizma, svaki dan i svaki čas te da reagujemo ukoliko uočimo bilo koji oblik fašizma. Sloboda, jednakost, tolerancija, nediskriminacija, poštivanje i vrednovanje različitosti kao i ravnopravnost su zadaci za koje se nikada ne smijemo prestati boriti. Svakodnevno se moramo vraćati na važnost očuvanja naše antifašističke prošlosti i motivisati druge da učine isto.
Pogledjate poruke koje su poslli ljudi iz BiH, regije i svijeta, poruke nade i ponosao, ali i poruke zalaganja za bolje društvo.
Poruke su složene alfabetski, da bi sve dobile neophodni u jednaku vrijednost.
Alen Kristić, teolog piše da se vjerojatno se nikad nije bilo teže oteti osjećaju rezignacije i skepse na spomen proslave Dana pobjede nad fašizmom. Dostatno je pomisliti na uspon populizma diljem Europe, koji je u pojedinim zemljama Europske unije već sa sebe skinuo krinku i razotkrio se kao diktatura. Ili na nezaustavljiv val povijesnog revizionima u našoj regiji, pa notorni fašistički pokreti preko noći postaju tobožnji korifeji borbe protiv fašizma.
Bernard Dreano, predsjedavajući Europskog parlamenta građana je poslao poruku svojim prijateljicama i prijateljima u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.
Boro Kontić nas je podsjetio da je antifašizam kao sloboda. Ispit koji se polaže svake godine. Pamtite, zapisujte, dokumentujte. Uvijek će, makar fotografija jednog običnog zida sa znanom porukom, vrijediti kao bitan dokument o vremenu.
Načelnik Općine Bosanska Krupa Armin Halitović je poslao bitnu poruku:
Градоначелник Брчко дистрикта БиХ, Синиша Милић, поводом Дана побједе над фашизмом је послао поруку: ‘Њихови надљудски напори представљају путоказ модерном човјечанству како се уз, све недостатке које разноликост данашњег свијета са собом неминовно доноси, брани и гради праведнији и хуманији свијет.’
Brigita Krunić je imala 8 mjeseci i 6. aprila je sa majkom u njenom ruksaku sa partizanima ušla u tek oslobođeni grad. Tu noć moj otac je završio život na području Rajlovca u nastojanju da za buduću avijaciju sačuvaju avione.
Demir Mahmutćehajić kaže da je danas veliki praznik. Danas bi 9. maj mogao biti preimenovan u Dan početka kraja fašizma zbog toga što smo doživjeli mnoge nove forme fašizma, doživljavamo ih i danas, pa se može zaključiti da fašizam nije pobijeđen.
Sa istoričarem, publicistom i kolumnistom Draganom Markovinom razgovarali smo povodom 9. maja Dana pobjede, o tome šta danas znači i jeste ovaj datum, kako se u okviru njega tretira antifašistička borba, ali i o aktuelnom trenutku izazvanom virusnom pandemijom, stanju na ljevici i drugim temama.
Drago Bojić u tekstu Dan Europe i dan pobjede nad fašizmom: Paralelni svjetovi i kućni fašizmi kaže da je generacija koja je u vrijeme Drugog svjetskog rata bila na strani fašizma i nacizma, uglavnom pomrla, ali je svojim potomcima namrla fašizam kao kućnu, obiteljsku, nacionalnu i vjerničku baštinu i obavezu. Pomrla je i generacija antifašista, ali njihovo naslijeđe nove generacije nisu ni izbliza usvojile kao svoje vlastito i antifašizam se sve više društveno-politički zabacuje i odbacuje, između ostalog i zbog balasta komunističkih režima koji ga prati u svim postkomunističkim društvima.
Edin Ramulić kaže da obilježavati 9. maj na ovim prostorima ima jedino smisao ako će se bezrezervno slaviti partizanski pokret koji je tog maja 1945. godine izvojevao pobjedu nad fašističkim okupatorima i što je još važnije nad domaćim fašistima. Dok se ime Mustafe Busuladžića nalazi u užbenicima i veže se za škole u Sarajevu licemjerno je pominjati Dan pobjede na fašizmom. Pogotovo je licemjerno tamo gdje se otvoreno slave ustaški i četnički fašisti i njihovim prvacima dodjeljuju imena ulica kao što je slučaj u Mostaru, Banja Luci i nekim manjim mjestima. Ne mogu se partizani zaobilaziti u obilježavanju pobjede nad fašizmom a zaobilaze se u širokom luku.
Fatima Smajlović, Chief of Party u USAID podržanom projektu General Education Activity (TABLA) je poslala dvije važne poruke:
Obrazovanje za 21. stoljeće: imperativ za mirno, prosperitetno i zdravo okruženje i društva!
Obrazovanje za 21. stoljeće jednako je miru, napretku i jednakosti!
Zvanična delegacija Opštine Foča, na čelu sa načelnikom Opštine Radisavom Mašićem, će položiti cvijeće na spomen obilježja i odati poštu svima onima koji su pali u borbi protiv fašizma.
Goran Božičević, osnivač Miramide, jedan od osnivača mirovnog pokreta u regiji je posao izuzetno bitnu poruku.
Ibrahim Spahić nas je podsjetio da je Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope u isto vrijeme i DAN SPOMENA I NADE.
Начелник Општине Источно Ново Сарајево, Љубиша Ћосић, је послао поруку поводом празника: Период 1941. – 1945. година обиљежен је заједничком борбом свих народа против фашизма, који су своје животе дали за слободу свих нас и уткали их у стварање бољег и толерантнијег свијета.
Prijatelji, mirovnjaci iz Italije su poslali nekoliko video priloga:
Alessandro Capuzzo je poslao link sa Broda mira koji je plovio ovo ljeto: https://www.dropbox.com/s/el6m29q8qyfs7yk/Mediterraneo%20de%20Paz%20West.m4v?dl=0
Maja Gasal Vražalica, direktorica piše o Dan pobjede nad (anti)fašizmom. Postavlja pitanje šta našoj djeci danas i u budućnosti uopće znači Dan pobjede nad fašizmom i koji su to događaji i trenuci u njihovim životima koji im govore i uče ih o antifašizmu.
Marko Oršolić nam šalje prebitnu poruku: Dan pobjede nad fašizmom i nacizmom je s pravom Dan Evrope. Crkve i vjerske zajednice treba da označe tu pobjedu molitvama i zahvale Bogu za pobjedu nad planetarnim zlom od nacizma i uništavanjem ljudskih prava. Sedamdeset pet godina nakon pobjede nad fašizmom vjerske zajednice i crkve mogu moliti za pokojne u ratu, ali da bi izbjegle ideološku konotaciju, te molitve moraju biti učinjene za postradale zatim za one čijem su stradanju one doprinijele, konačno za one koji su doprinijeli njihovom stradanju.
Upravni odbor Mreže za izgradnju mira je poslao svoju poruku.
Nebojša Šavija-Valha iz Nansen dijalog centar Sarajevo postavlja pitanje kakvu pobjedu bismo trebali slaviti? Šta bismo trebali slaviti? Ništa – Samo očajavati šta smo sve izgubili, kao svijet i kao vrsta!
Начелник Општине Источно Сарајево, Љубиша Ћосић, је послао изјаву поводом Дана побједе над фашизмом: Период 1941. – 1945. година обиљежен је заједничком борбом свих народа против фашизма, који су своје животе дали за слободу свих нас и уткали их у стварање бољег и толерантнијег свијета.
Pete Hämmerle, International Fellowship of Reconciliation, Austrija kaže: Možemo biti zahvalni za uspomenu na završetak rata prije 75 godina koji je koštao milione života širom svijeta. Rat i nasilje nikada nisu prava rješenja problema, oni uvijek donose patnju i gubitak ljudskih života – najdragocjenije o čemu trebamo brinuti.
U Prijedoru je obilježan Dan pobjede nad fašizmom i dan Evrope gdje je Gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković izjavio je danas da je 9. maj jedan od najznačajnijih datuma u istoriji ljudi sa ovih prostora.
Reiner Braun, izvršni direktor Međunarodnog ureda za mir, je poslao jasnu poruku da fašizam nije mišljenje – fašizam je zločin.
Saida Mustajbegović, sociologinja i književnica je pisala o narativu švicarskih zvona i bosanske šutnje.
Saša Moharić iz Udruge za zaštitu ljudskih prava i građanskih sloboda “HOMO” piše da je 9. maja/svibnja kao Dan pobjede nad fašizmom jest jedan od najznačajnijih praznika slobodnog svijeta tj. praznik svih ljudi koji vjeruju u tekovine demokracije, jednakosti i slobode pojedinca.
Slobodan Martinović piše da je današnji dan pobeda onog najboljeg nad onim najgorim u čoveku. Svetla nad tamom, dobra nad zlom. Generacije koje su bile dovoljno hrabre, solidarne, koncentrisane da udare u tačku zla i budućim generacijama stvore ambijent za normalan život. To vreme iznedrilo je prave upravljače zajednice, političare, generale, koji su uz hrabre narode širom sveta pobedili fašizam.
Slobodan Šoja je poručio da se Bosna i Hercegovina se gradi na temeljima evropskih vrijednosti i na tradiciji antifašizma i antinacionalizma
Snežana Šešlija, ToPeer Doboj kaže: Dan slamanja fašizma i kraj II svetskog rata, 9. maj, je za mene lično izjednačen sa porodičnim praznicima. I to onim koja se ne slave pompezno već je događaj koji je opredelio moje vaspitanje, moju kulturu, pripadnost grupi koja želi da na svoje okruženje i mlade kolege/kolegice prenese antifašistički duh jer nema ni jednog argumenta da se opravdava rasizam, nacionalizam, šovinizam i svi drugi pojavni oblici koji sprečavaju želju i nameru da se uspostavlja kontrola i odbacivanje jednakosti, ravnopravnosti.
Tiziana Volta smatra da treba da vjerujemo da bi ovo mogla biti prilika za se napravi prekretnica našeg postojanja sa Aktivnim nenasiljem koje će nam omogućiti da svi zajedno živimo istinski svijet bez sukoba, gdje će čovjek biti u središtu života, iz dana u dan otkrivajući svoju veliku ljepotu.
Valentina Gagić je kroz dvije poruke postavila važna pitanja i dala neke odgovore: Gdje su danas spomenici NOB-a? i Previše je ova zemlja krvlju svakojakom natopljena.
Zdravko Marjanović progovara kroz riječi srednjoškolke Amre Butrović iz Konjica: Svako od nas treba da bude antifašista bez obzira da li to bio Jure, Dražen ili Ahmed, da li to bila Amra, Amalija, Ivana ili Natalija. Svi mi možemo i moramo da budemo dio novog sistema, pokret čijim venama teče vatra i život, svejedno da li to bilo četrdesetih ili dvehiljaditih godina.
Zijad Jusufović kaže da fašizam nije pobijeđen 09.05.1945.
Zilka Spahić Šiljak kaže da je ovo dan koji nas iznova opominje da budno motrimo šta se događa oko nas i reagiramo na vrijeme, jer kasno je onda kada fašizam dođe na naša vrata i da je zato moguće i potrebno živjeti ETOS.
Profesorica Zlatiborka Popov-Momčinović nam čestita Dan pobede nad fašizmom uz onu jednostavnu ali snažnu parolu: SMRT FAŠIZMU, SLOBODA NARODU!
Zoran Ivančić u svojoj poruci kaže: Dobro su mi poznate civilne i vojne žrtve koje su narodi i narodnosti Jugoslavije podnijeli u borbi protiv fašizma, nacizma i domaćih izdajnika koji su ih vjerno služili a često bili okrutniji od njih. Revizionisti i nasljednici fašista su postali ili vlast ili politički mainstream u svim zemljama regije.
Zoran Petrovski, Udruženje ZGRADE, je poručio da su za njega Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope su sinonimi.