Mreža za izgradnju mira radi na izliječenju prošlosti, promjeni sadašnjosti i izgradnji bolje budućnosti.
Mir počinje sa mnom. Svako od nas može biti i jeste moćno sredstvo pozitivnih promjena u društvu, nakon započinjanja izgradnje mira u sebi, porodici i svojoj zajednici. Izgradnja mira je za nas i vrijednost i središnja djelatnost. Izgradnju mira razumijemo kao stav i niz aktivnosti koje transformiraju za pojedinca kao i u zajednici / društvu stanje nasilnog sukobljavanja prema uspostavljanju održivog mira. Za naše mirovno djelovanje stoje nam na raspolaganju mnogobrojne savremene teorije i vještine nenasilnog rješavanja sukoba i izgradnje zajednice / društva koje ne moraju biti osmišljene samo u našoj vjerskoj tradiciji.
Cijenimo različitosti. Mreža za izgradnju mira je otvorena svima. Težimo i zagovaramo različitost među našim organizacijama i u čitavom društvu, ali različitost koja spaja ljude. Zagovaramo prepoznavanje različitosti kao društvenog resursa koji se ostvaruje afirmacijom i upoznavanjem različitih tradicija, kultura i identiteta, te živu i trajnu međukulturalnu razmjenu koji tek omogućuju kvalitetniji društveni razvoj. Znanje i razumijevanje međusobnih kulturnih tradicija, vjerovanja i praksi će doprinijeti uvažavanju zajedničkih vrijednosti i težnji, kao i uvažavanju međusobnih razlika, čime se pridonosi razvoju uzajamnog poštovanja i tolerancije. Vjerujemo u poštivanje i dijalog različitih kultura koje dijele isti prostor i svjesne su svoje različitosti kao i zajedničkih vrijednosti. Stoga nam je stalo do toga da stvaramo prilike za međusobno upoznavanje, dijalog i uzajamno obogaćivanje. U središtu našeg rada na izgradnji mira su promocija i zaštita prava društvenih grupa sa nacionalnim, rodnim, seksualnim, kulturalnim, fizičkim i drugim posebnostima, kao i jačanje društvene solidarnost, naročito u odnosu na one koji su manjinskom položaju.
Nenasilje. “Nenasilje je najveća snaga na raspolaganju čovječanstvu.” Potičemo stalnu i sistematsku konstruktivnu nenasilnu komunikaciju, odbacujemo nasilje i promoviramo nenasilni pristup sporovima i sukobima. Nenasilje razumijemo kao stav i način djelovanja. To je stav odricanja od ugrožavanja , stav i djelovanje kojim osoba sebe afirmira, a drugoga poštuje. Nenasilan način djelovanja prepoznajemo po tome što je put kojim idemo prema cilju u skladu sa ciljem kojem težimo. Nenasilno djelovanje ne izbjegava sukob, već se suočava i transformira ga tako da se vodi pravilom “budi blag/a prema osobi, a strog/a prema problemu”. Nenasilje smatramo snagom za otpor pasivnom prihvaćanju nepravednih stanja u društvu jednako kao i za suprotstavljanje militarističkim, nasilnim obračunavanjima.
Obrazovanje za mir. U najširem smisli odgoj za mir možemo odrediti kao “demokratsku procedura odnosa prema sebi i tek onda prema dragima”. Baš cilj je da osnažimo vrijednosti i sposobnosti kao što su solidarnost, kreativnost, građanska odgovornost, sposobnost za rješavanje sukoba nenasilnim sredstvima i sposobnost kritičkohg promišljanja. Zato je neophodno uvesti u nastavne programe na svim nivoima, obrazovanje za mir. Nastava se posebno treba odnositi na uslove izgradnje mira: različite oblike sukoba, njihove uzroke i učinke, etičke, vjerske i filozofske osnove ljudskih prava, njihovi izvore, način na koji su razvili i kako su prevedene na nacionalnim i međunarodnim standardima, temelj demokratije i njenih različitih institucionalnih modela, problem rasizma i istoriju borbe protiv seksizma i svih drugih oblika diskriminacije i isključivanja.
Izgradnja povjerenja, oprost i pomirenje. Zagovaramo izgradnju i obnovu povjerenja uništenog ratnim sukobima i nasiljem u kojem su stradali ljudi, zajednice i njihova imovina. Podržavamo različite, slobodno odabrane procese suočavanja s prošlošću na ličnom i društvenom nivou, pri čemu posebno vrednujemo dijalog o zajedničkoj prošlosti obilježenoj sukobima i gubicima. Vjerujemo da takav dijalog vodi prema društvenom pomirenju, dok istodobno priznajemo pravo svake osobe da odabere da li će i kada oprostiti. Oprost i pomirenje vidimo kao temeljne vrijednosti transformacije ratnih sukoba koji su bili značajan poticaj da se uključimo u izgradnju mira. One su centralne vrijednosti našeg rada i put i sredstvo bez kojeg ne vidimo trajni mir. Oprost razumijemo kao aktivan životni stav koji proizlazi iz preuzimanja odgovornosti za vlastiti život. Ono oslobađa osobu od zatvora prošlosti i otvara put u nove odnose. Smatramo da je sposobnost oprosta odlika jakih ljudi u kakve se i sami želimo razvijati. Pomirenje je naš daleki cilj, ono je cilj izgradnje mira u kojem vidimo nekadašnje protivnike kako razvijaju nove odnose međusobnog opraštanja, prihvatanja i povjerenja.
Suživot. Suživot odnosnoživjeti zajedno u miru i skladu je za Mrežu za izgradnju mira dinamičan, holistički i cjeloživotan proces kroz koji gradimo međusobno poštovanje, razumijevanje, brigu, suosjećanje, socijalnu odgovornost, solidarnost, prihvaćanje i toleranciju različitosti među osobama i grupama (etničkim, socijalnim, kulturnim, vjerskim, nacionalnim i regionalnim). Zajedno radimo na izgradnji pravednog, slobodnog, miroljubivog i demokratskog društva. Ovaj proces započinje s razvojem unutrašnjeg mira u umu i srcu osoba koji učestvuju u potrazi za istinom, znanjem i razumijevanjem kulture drugoga, uvažavajući zajedničke vrijednosti kako bi se postigla bolja budućnost. Suživot je predanost miru, ljudskim pravima, demokratiji i socijalnoj pravdi u ekološki održivom životnom okruženju.
Mi koji živimo na ovom području najbolje znamo kakva je situacija i koje su naše potrebe. Potvrđujemo važnost izgradnje mira rada na lokalnom nivou, podržavajući i nadopunjujući prije svega lokalne inicijative.
Gdje se ciklusi mržnje i ogorčenosti ponavljaju, potrebno je priznanje prošlih nepravdi, obnova i oprost koji donosi unutrašnju slobodu i liječi rane istorije koju nose podijeljene zajednice.
Univerzalne etičke vrijednosti poštenja, čistoće, nesebičnosti i ljubavi nude praktičan okvir koji vodi naše napore izgradnje mira i može se koristiti za procjenu našeg individualnog i grupnog ponašanja.
Slušanje samih sebe nam omogućava da odlučimo živjeti u skladu sa duhom i promišljanjem, a ne reaktivno. Slušanje unutrašnjeg glasa, savjesti, bitan je izvor unutrašnje slobode, promišljanja i usmjeravanja.
U svijetu koji vrlo lako osuđuje, iskren razgovor i spremnost prihvaćanja vlastite odgovornosti može ujediniti ljude za djelovanje preko prepreka koje nam istorija postavlja.
Jednakost. Jednakostse može postići kroz izgradnju svijesti ljudi protiv pretpostavkama superiornosti na temelju razlike u kategorijama kao što su: religija, nacija, spol, rasu, dob, itd, provodeći vrijednosti jednakosti u stvarnoj praksi.
Lokalna zajednica. Mreža za izgradnju mira nastoji izgraditi zajednicu na svakom nivou u nizu koncentričnih krugova: u organizaciji; u mreži kao cjelini; među porodicama; u našem susjedstvu i gradu; u državi; u čitavom svijetu.
Sloboda mišljenja i izražavanja. Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, što obuhvata i pravo da ne bude uznemiravan zbog svoga mišljenja, kao i pravo da traži, prima i širi obavještenja i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.
Prihvatanje i razumijevanje. Promicanje prihvatanja različitih uvjerenja, etničkih i jezičnih različitosti među mladima i odraslima će stvoriti okvir za razumijevanje i poštivanje različitosti. Zajednički problemi mogu biti rješeni kroz stvaranje prostora za razmjenu različitih mišljenja i vrijednosti i pronalaženje načina da zajednički radimo na izgradnji bolje budućnosti. U međuljudskim odnosima naša je vodilja prihvatanje drugoga s punim uvažavanjem različitosti mišljenja, izričaja, navika i običaja.
Ljudska prava. U svom radu koristimo pristup zasnova na ljudskim pravima koji integrira norme, principe, standarde i ciljeve međunarodnog sistema ljudskih prava u svim planovima i procesima rada na izgradnji mira. Svi, a osobito vlade, moraju poštovati ljudska prava. Posebno nam je važno poštovanje prava na sigurnost, život, slobodu kretanja i nediskriminaciju te na jednake mogućnosti za sve. Briga za ljudska prava i poštovanje ljudskog dostojanstva treba biti uključena u sve aktivnosti usmjerene na prevenciju nasilnih sukoba.
Poštovanje životne okoline. Holistički pristup naporima izgradnje mira ne uključuje samo rad sa ljudima, već i brigu o životnoj okolini koja je uništena u sukobima ili u svakodnevnom životu. Naša uloga u zaštiti prirodnih resursa je od vitalne je važnosti. Kroz provedbu inovativnih projekata ljudi trebaju naučiti međusobno sarađivati u harmoniji sa životnom okolinomo i sebi samima. Zagovaramo principe zaštite prirode i životne okoline te održivog razvoja kojeg razumijemo kao proces ekonomskih i društvenih promjena gdje su upotreba prirodnih resursa, smjer ulaganja, orijentacija tehničkog razvoja i institucionalne promjene u međusobnom skladu i omogućavaju ispunjavanje potreba i očekivanja sadašnjih i budućih naraštaja, a sve kako buduće generacije ne bi naslijedile razoreni svijet.
Saosjećanje. S obzirom na naša uvjerenja da smo svi jednaki, moramo imati saosjećanja sa drugima, bez obzira ko su ti drugi. Trebamo se briniuti za one koj isu u nepovoljnom položaju, potlačeni ili marginalizirani. Naše saosjećanje trebamo pokazati na loklanom, nacionalnom i međunarodnom nivou.
Uključivanje sviju. Procesi uključivanja svih zainteresiranih strana su u središtu izgradnje mira. Dosežući do do svih relevantnih društvenih grupa u procesu dijaloga i određivanja prioriteta, zainteresirane strane iz svake društvene grupe stvaraju odgovornost za obnovu i procese pomirenja. Kroz sveobuhvatne pristupe omogućujemo društvu pronaći kompromise i razviti konstruktivne odnose između svih sektora i nivoa društva.
Mir mora biti zasnovan na lokalnom radu. Lokalni pristup i vlasništvo počinju osiguranjem da se prioriteti izgradnje mira određuju na lokalnom nivou. Ako se građani i građanke uključuju u definiranje problema, oni/e također mogu biti angažirani u rješenja. Radimo na temelju toga da ako ljudi osjećaju da je mir pripada njima, vjerovatnije je da će preuzeti osobnu odgovornost za sprječavanje raspada. Na taj način, svaki građanin i građanka postaju graditelji i graditeljice mira, i mir postaje održiv.
Različitost. Zalažemo se za jedinstvo različitosti. Cijenimo vrijednosti saradnje umjesto kompeticije, učeći iz gledišta drugih, pokušavajući ne konfontirajući se.
Izgradnja povjerenja. Izgradnja povjerenja je srce izgradnje mira. Povjerenje se ne može nametnuti, uvesti ili kupiti. Povjerenje se polako gradi kroz kolektivni angažman na mali mi velikim pitanjima. Povjerenje se također gradi kroz dosljednu predanost zajedničkoj viziji i najteže je za postići. Više od revitalizacije infrastrukture ili aktivnosti vlade, povjerenje je ljepilo koje drži društvo zajedno na nematerijalne, ali bitne načine. Povjerenje je to koje institucijama daje svoj legitimitet i pomaže osobama i grupama da ostanu angažirane u društvu koje gradi trajan mir.
Dugoročnost. Mreža za izgradnju mira je posvećena praćenju društva na dugom i vijugavom putu prema miru koji je pred nama. Podrška lokalnim naporima mora biti strpljiva, prilagodljiva i dosljedna. Nema prečaca ili brzih popravaka. Prepoznajemo da neophodan proces prevladavanja nepovjerenja i dubokih podjela može biti težak, i zato Mreža za izgradnju mira nastoji osnažiti lokalne sudionike za uspostavu neovisnih institucija za izgradnju mira, koje će nastaviti dugoročno rješavanje uzroka sukoba i promicanje mira.
Bitnost procesa. Stavljamo dosta truda u “šta” treba učiniti kako bi omogućili društvu da gradi mir, kao i na proces “kako” se nešto radi. Imamo potrebu da se fokusiramo ne samo ka krajnjem cilju izgradnje mira, već i na proces koji će dovesti do trajnog mira. Jačanje temelja podjeljenog društva nije običan zadatak. Nepovjerenje je bitno duboko ukorijenjeno. Svaki veliki problem je eksplozivan, političan i hitan. Zbog ovog hitnosti, samo tehničko rješavanje problema nije dovoljno, tražimo holistička rješenja za složene probleme. Kako se proces vodi i i kada se sve strane uključuju u njega će u velikoj mjeri definirati dugoročni uspjeh inicijative.
Osnaživanje. Uspostava održivog mira u velikoj mjeri ovisi o suočavanju i prevladavanju stereotipa koje pojedinci i zajednice imaju jedni o drugima. Radimo na stvaranje okruženja pogodnog za zajedničke napore između zajednica pružanjem osnovnih temelja za vlasništvo nad naporima obnove na lokalnom nivou.
Iskrenost i integritet. Cijenimo iskren i istinosan rad u svim svojim aktivnostima i odnosima unutar Mreže, tako i prema široj javnosti.
Saradnja i dijalog. Smatramo da su saradnja i dijalog neophodni za prevenciju nasilnih sukoba. Dijalog promovira razumijevanje i poštovanje potrebnu za izgradnju mira na svim društvenim razinama. Kroz partnerstva i saradnje sa pojedincima i organizacijama, kako lokalno tako i na međunarodnom planu, Mreža za izgradnju mira ima za cilj stvoriti širu mrežu odnosa koja će jačati našu sposobnost da pokrenemo pozitivne promjene u društvu.
Integritet. Vjerujemo da naše riječi trebaju odgovarati našim djelima, a djela trebaju biti iskren odraz naših riječi. U odnosima sa drugima vjerujemo da trebamo govoriti istinu, ali istinu sa ljubavlju i poštovanjem. Imati integritet znači biti vjeran sebi, kako unutar see tako i prema vani, lokalnoj zajednici.
Solidarnost. Uviđamo međuovisnost i povezanost unutar društva i svijeta u kojem živimo, a time i nužnost međusobne podrške i rada na rješavanju zajedničkih lokalnih, regionalnih, nacionalnih i globalnih problema.
Odgovornost i transparentnost. Zagovaramo odgovornost i transparentnost na pojedinačnoj, organizacijskoj i institucionalnoj razini. Odgovornost uključuje poštivanje vladavine prava u mjeri koja ne dovodi u pitanje poštivanje temeljnih ljudskih prava, kao i brigu o svim društvenim učincima vlastitog djelovanja, posebice s obzirom na marginalizirane grupe, bez obzira da li se radi o zakonskoj obvezi ili ne. Protivimo se zloupotrebama dobara, podataka, društvenog utjecaja i moći i podržavamo javnost rada svih institucija i organizacija, ukoliko to ne ugrožava prava i slobode građanki i građana.
Inovativnost. Zagovaramo i njegujemo kreativni pristup rješavanju društvenim problemima, putem redovitog propitivanja i procjene dosadašnjeg djelovanja, podrške novim idejama i eksperimentima i poticanjem otvorenosti institucionalnih i organizacijskih sustava za promjenu.
Građanski aktivizam i inicijativa. Potičemo sebe i druge na otkrivanje i korištenje svoje osobne moći i odgovornosti u sagledavanju i rješavanju problema u društvu. Ohrabrujemo udruživanje građana i građanki oko promocije zajedničkih vrijednosti, potreba i interesa te njihovo aktivno sudjelovanje u lokalnoj i nacionalnoj politici.
Održivi razvoj. Koncept održivog razvoja uključuje ekološke, ekonomske, društvene i kulturno-politička razmatranja, koje treba adresirati na cjelovit i integriran način. Održivi razvoj za nas je postizanje trajnog zadovoljenja ljudskih potreba i poboljšanje kvalitete ljudskog života. Svakako moramo uzeti u obzir ravnomjernu distribuciju ekonomskog blagostanja koje se mora održavati tako da buduće generacije mogu zadovoljiti svoje potrebe kao što mi zadovoljavamo naše potrebe danas. Naš region je bogat i raznovrsan u pogledu religija i kultura, a važno je da održivog razvoja ne smije ugroziti kulturni identitet svih naroda u regiji. Održivi razvoj također mora biti socijalno pravedan i prikladan za našu kulturu, istoriju i društveni sistem.
Socijalna pravda. Zalažemo se za pravedno, solidarno i odgovorno upravljanje društvenim dobrima, te uravnotežene odnose društvene moći radi zadovoljavanja temeljnih potreba svih građana i građanki.
Društvena promjena. Budući da slijedimo aktivan pristup izgradnje mira, vjerujemo da je svaka osoba sposobna preuzeti odgovornost za sadašnjost u kojoj živi i da može sudjelovati u društvenoj promjeni. Društvenu promjenu razumijemo kao niz promjena koje razvijaju društvo u socijalnoj i kulturnoj strukturi i to na duže vremensko razdoblje. Mi težimo društvenim promjenama koje pomažu da u javnom prostoru bivaju vidljive i mjerodavne vrijednosti do kojih nam je stalo i koje su u skladu s našim vjerskim uvjerenjima.
Sloboda. Slobodu razumijemo kao mogućnost bez prisile. Slobodu prepoznajemo u mogućnosti izbora i odlučivanja. Ona je važna vrijednost oko koje se uvijek iznova trudimo jer podržava poštivanje prema različitim vjerskim tradicijama kojima pripadamo. Posebno nam je važno njegovati i podržavati slobodu djelovanja.
Konsenzus. Konsenzus je način donošenja odluke koju donosi grupa u cjelini. U konsenzusu grupa u cjelini prihvaća da sudjeluje u ostvarenju zajedničke odluke. Preferiramo ovaj način odlučivanja jer svaki/a član grupe nastoji naći najbolje moguće rješenje za grupu u danom konkretnom trenutku. Preferiramo odlučivanje konsenzusom a ne odlučivanje većine jer je u skladu s vrijednostima koje smo naveli: izgradnja mira u kojoj je svaka osoba važna, poštivanje različitosti i slobodu izbora.