Knjiga “Cijena nečiste krvi: kulturni i ekonomski aspekti menstruacije u Bosni i Hercegovini”, autorice Jasna Kovačević i Zilka Spahić Šiljak, predstavlja pionirski poduhvat u istraživanju teme koja je u bosanskohercegovačkom društvu često zanemarena ili obavijena šutnjom. Ovo djelo je nastalo i objavljeno u zemlji duboko ukorijenjenog patrijarhata. Istraživanje nudi temeljitu analizu menstruacije – ne samo kao biološkog fenomena, već i kao društvene konstrukcije i ekonomskog izazova. Oslanjajući se na bogatstvo podataka i kritičku misao, autorice otvaraju prostor za dijalog o rodnoj ravnopravnosti i menstrualnom siromaštvu, rasvjetljavajući aspekte koji su dugo ostajali na marginama akademskih i javnih rasprava. Izdavač ovog značajnog doprinosa razumijevanju ženskog iskustva je TPO Fondacija.
Iako je menstruacija univerzalno iskustvo, ona je i dalje obavijena brojnim tabuima, sujevjerjima i stigmama. Autorice detaljno analiziraju historijski i kulturni kontekst menstruacije, ukazujući na to kako se kroz različite društvene i religijske narative ona često predstavlja kao nečista i marginalizirajuća pojava. Kroz poglavlja posvećena socijalizaciji, religijskim diskursima te narodnim vjerovanjima na Balkanu, knjiga otkriva na koji način su žene kroz stoljeća bile potisnute i ograničene zbog prirodnog biološkog procesa.
Poseban naglasak stavljen je na ekonomske dimenzije menstruacije. Koncept menstrualnog siromaštva, koji označava nemogućnost pristupa osnovnim higijenskim potrepštinama, analizira se kroz iskustva žena u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Kroz anketu provedenu među 2051 ispitanicom i intervjue sa 73 žene, autorice su došle do zabrinjavajućih podataka: veliki broj žena u BiH suočava se s ekonomskim preprekama koje otežavaju nabavku osnovnih higijenskih proizvoda, dok visoki troškovi menstrualnih proizvoda dodatno opterećuju kućne budžete.
Osim što menstruacija ostaje tema prekrivena velom šutnje, knjiga ukazuje i na sistemske probleme poput nedostatka adekvatnih higijenskih uvjeta u školama i na radnim mjestima, lošeg zdravstvenog sistema i nedostatka edukacije o menstrualnom zdravlju. Autorice naglašavaju da su društvene norme ključni faktor u oblikovanju iskustva menstruacije te da se stigma i osjećaj srama prenose kroz generacije, čime se dodatno učvršćuju rodne nejednakosti.
Zaključak knjige donosi preporuke za rješavanje problema menstrualnog siromaštva i destigmatizaciju menstruacije u javnom diskursu. Autorice pozivaju na multisektorske intervencije koje uključuju uvođenje besplatnih higijenskih proizvoda u škole i javne institucije, smanjenje poreza na menstrualne potrepštine, ali i širu društvenu edukaciju o menstrualnom zdravlju.