Gdje su OCD u svemu ovome?
Organizacije civilnog društva (OCD) i model društvenog preduzetništva
Najviše prostora za društveno preduzetništvo u okviru civilnog sektora ima u nevladinom sektoru koji predstavlja najbrojniji segment civilnog društva.
Ukupan broj registriranih NVO-a u Bosni i Hercegovini u 2005. godini bio je 9.095, od čega je njih 4.629 bilo zapravo aktivno. Ukupan broj registrovanih NVO-a u 2008. godini bio je oko 12.000.
NVO-i u BiH pružaju usluge za 29% građana. 60% NVO-a rade u lokalnim zajednicama, što daje dodatnu vrijednost njihovom radu jer omogućava direktan kontakt sa krajnjim korisnicima njihovih usluga i uvid u njihove stvarne potrebe i probleme. Sve ovo govori o važnosti, potencijalima i dosadašnjim aktivnostima NVO sektora u Bosni i Hercegovini i otvara veliki prostor i mogućnosti za njihovu aktivnu participaciju u oblasti društvenog poduzetništva, animiranje i uključivanje potencijalnih korisnika i socijalnih poduzetnika.
Kada je riječ o zakonskom okviru, na nivou Bosne i Hercegovine egzistira Zakon o udruženjima i fondacijama Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH br.32/01, 42/03, 63/08, 76/11). Sa aspekta društvenog poduzetništva, svi zakoni određuju da udruženja i fondacije mogu imati svoju imovinu, što je važna činjenica kad se zna da to mogu biti i nekretnine i pokretne stvari. Imovinu mogu i naslijediti, odnosno mogu je sticati i poklonom i svim oblicima donacija. Što se tiče djelatnosti, ona je neprofitabilna.
Zakon na nivou BiH to definira „radi ostvarenja nekog zajedničkog ili javnog interesa, a pri tome nema nakanu sticati profit“. Što se privredne djelatnosti tiče, državni zakon određuje da se privredne djelatnosti mogu obavljati samo ako je osnovna svrha takvih djelatnosti ostvarivanje ciljeva utvrđenih statutom. Dopušteno obavljanje privrednih djelatnosti udruženju ako prvenstvena namjera nije sticanje dobiti i ako su privredne djelatnosti u vezi sa ciljevima i djelatnostima udruženja i fondacije.
Međutim, za obavljanje nesrodnih privrednih djelatnosti, mora se osnovati pravno lice, odnosno izabrati neki od oblika privrednog subjekta putem kojeg će se odvijati takvo poslovanje.
Više od pola miliona nezaposlenih stanovnika na evidenciji zavoda i službi za zapošljavanje u BiH i aktivnost civilnog sektora usmjerena ka rješavanju nezaposlenosti socijalno isključenih osoba nameće potrebu da se iznađu nova i održiva rješenja koja mogu da odgovore na potrebe nezaposlenih osoba.
Procenat socijalno isključenih osoba u Bosni i Hercegovini iznosi 60%. Koncept smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti velikim dijelom je zasnovano na pasivnoj podršci siromašnim i socijalno ugroženim porodicama i pojedincima. Jasno je da su potrebni ozbiljni koraci i reforme kako bi se promijenila trenutna situacija.
Upravo društveno preduzetništvo treba prepoznati kao strategiju koja će ponuditi nove mogućnosti za prevazilaženje ili ublažavanje trenutnih problema, za radni angažman velikog broja nezaposlenih i socijalno ugroženih i poboljšanje društvenog i materijalnog statusa pojedinca i šire bh. zajednice.
Do sada identifikovane forme društvenih preduzeća u BiH, slične društvenim preduzećima u EU, su udruženja građana, preduzeća za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i preduzeća čiji su osnivači udruženja građana.
Staro za novo
Iako je riječ o relativno novijoj preduzetničkoj disciplini, društveno preduzetništvo kroz godine bilježi značajan razvoj. Proces globalizacije i nemogućnost svjetskih vlada da riješe globalne problem predstavljaju temelj ubrzanog razvoja društvenog preduzetništva, a sam koncept društvenog preduzetništva može biti značajna podrška vladama u rješavanju ključnih ekonomskih i društvenih problema.
Kad ste već tu…
Prijavite se u SMART direktorij.
Serija članaka o Društvenom preduzetništvu: Slučaj Bosna i Hercegovina je proizvod analize potreba OCD u Bosni i Hercegovini urađene u sklopu CPCD-ovog projekta Smart Start. Sve informacije su prikupljene s ciljem promocije i približavanja održivog poslovnog modela za OCD u BiH.