Gordana Siljanovska-Davkova, kandidatkinja VMRO DPME, stranke bliske Srbiji, Rusiji i Mađarskoj, pobijedila je na jučerašnjim predsjedničkim izborima u Sjevernoj Makedoniji.
Siljanovska-Davkova će postati prva žena na čelu Sjeverne Makedonije. Ona je izjavila sinoć da će biti predsjednik svih građana i istakla da će braniti državne i nacionalne interese.
“Tvrdim da ću djelovati kao predsjednik svih građana. To znači svih etničkih grupa, svim članovima partija, onima koji nisu u strankama, jer nijedan predsjednik ne može da traži jedinstvo ako se drži partijskih linija”, rekla je Davkova koja je pobijedila u jučerašnjem drugom krugu izbora aktualnog predsjednika i kandidata vladajućeg SDSM Stevu Pendarovskog.
Istakla je da “moramo da pokušamo da okončamo balkanizaciju, da pomažemo jedni drugima, da budemo političari”.
“Zato moramo da počnemo da se međusobno razumijemo, da pomažemo jedni drugima, da ne posežemo za vetom, već da posegnemo za podrškom”, rekla je Siljanovska Davkova i dodala da njeni putevi vode prvo na Balkan, dok je Bruxelles neizostavan.
I prije pet godina Pendarovski i Siljanovska Davkova odmjerili su snage u drugom izbornom krugu kada je predsjedničko mjesto na izborima izborio Stevo Pendarovski. Međutim, razlika u rezultatima između dvoje kandidata 2019. bila je znatno manja – Pendarovski (42,85 posto); Siljanovska Davkova (42,24 posto), podsjeća Danas.
Supruga, majka, profesorica, aktivistkinja, stručnjakinja, vegetarijanka, rokerica – ovim redoslijedom riječi Davkova je sebe predstavila na društvenoj mreži X.
U intervjuu za Radio Slobodna Europa Makedonija uoči prvog kruga kazala je, između ostalog, da ruski utjecaj postoji u njenoj zemlji, ali je veoma mali.
Odbija da se povezuje sa nekadašnjim dužnosnicma VMRO DPMNE koji su završili na američkoj crnoj listi, između ostalih i odbjegli bivši premijer Nikola Gruevski koji je našao utočište u Orbanovoj Mađarskoj.
Sjeverna Makedonija je, kazala je, posljednji put bila ponosna prije potpisivanja Prespanskog sporazuma.
Gordana Siljanovska-Davkova je rođena 11. maja 1953. godine u Ohridu. Osnovno i srednje obrazovanje završila je u Skoplju. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta Sv. Kirila i Metodija u Skoplju 1978, gdje je i magistrirala. Doktorirala je na Univerzitetu u Ljubljani.
Izabrana je za docenta na predmetu Politički sustav na Pravnom fakultetu u Skoplju (1989), vanrednog profesora na predmetu Ustavno pravo i politički sustav (1994).
Redovni profesor postala je 2004. Bila je član Ustavne komisije Sobranja Republike Makedonije (1990–1992) i ministar bez portfelja u prvom kabinetu Branka Crvenkovskog (1992–1994). Također, radila je kao stručnjakinja za UN i potpredsjednik Nezavisne grupe za lokalnu samoupravu Savjeta Europe. Bila je i član Venecijanske komisije.
Bila je ministrica bez portfelja od 1992. do 1994. godine u prvoj vladi Makedonije. Prethodno je bila i član Ustavne komisije Sobranja Republike Makedonije 1991. godine, koja je preduzela značajne korake u osamostaljivanju zemlje.
Doktorirala je sa pohvalama 1993. godine na Univerzitetu u Ljubljani. Osnivač je i prvog Savjeta evropskog pokreta u Makedoniji. U periodu od 2012. do 2016. godine bila je i član Venecijanske komisije za pitanja manjina. U tom periodu uvek je stajala na strani učenika.
U razdoblju 2017–2018, kao javna ličnost, protivila se usvajanju zakona o proširenju albanskog jezika. Nakon što je prije pet godina nominirana za kandidata VMRO-DPMNE za predsjednicu obećala je da će, ako pobijedi, pokrenuti drugi referendum i vratiti staro ime zemlji.
Do pobjede na ovim izborima, bila je narodni poslanik koalicije VMRO-DPMNE, kao i redovni profesor na Pravnom fakultetu u Skoplju, na Institutu za pravno-političke nauke.
Autor je preko 200 naučnih radova iz oblasti ustavnog prava, kao i član brojnih domaćih i međunarodnih instituta i pravnih udruženja, prenio je Nin.rs.
Ima profil i na TikToku gdje je vrlo aktivna.
Majka je dvoje djece.