Cover photo: Vlada KS
Sarajevo, grad s bogatom i složenom historijom, sada se suočava s velikim korakom ka modernizaciji. Za mnoge Sarajlije koje su decenijama koristile stare tramvaje – često prekrivene grafitima i s tehničkim problemima – najnoviji infrastrukturni projekat donosi svjež dah. Izgradnja nove tramvajske pruge do Hrasnice i nabavka novih, modernih tramvaja označavaju prelazak u novu fazu razvoja za grad.
Nova pruga, novi tramvaji – simbol napretka
Projekat izgradnje tramvajske pruge koja će povezati Ilidžu i Hrasnicu, dužine 13 kilometara, predstavlja jednu od najvećih promjena u gradskom saobraćaju u posljednjih 50 godina. Sa planiranim završetkom radova do proljeća 2025. godine, Sarajevo će dobiti potpuno novu transportnu arteriju. Na njoj će se nalaziti 20 stajališta, a moderni tramvaji će omogućiti brži, ekološki prihvatljiviji i udobniji prijevoz. Stadlerovi tramvaji, koji su počeli stizati krajem 2023. godine, donose značajan napredak, s kapacitetom za 180 putnika, modernim komforom i pristupačnostima za sve putnike.
Odluka da se nova pruga proteže do Hrasnice je od velikog značaja, jer je do sada putnicima između Ilidže i Hrasnice bio potreban presjedanje – s tramvaja na autobus – što je znatno otežavalo svakodnevno putovanje kako tamošnjim građanima tako i hiljadama studenata, jer su između Hrasnice i Ilidže smještana tri velika međunarodna fakulteta. Ovaj novi projekt omogućit će građanima da nesmetano nastave putovanje jednim prijevoznim sredstvom, što će im uštedjeti vrijeme i pružiti udobniji prijevoz.
Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo, Adnan Šteta, u svom obraćanju istakao je da će do proljeća 2025. godine Sarajevo dobiti novu tramvajsku liniju koja će značajno smanjiti gužve, olakšati svakodnevni prijevoz i smanjiti emisiju štetnih plinova.
“Ove godine dolazi 10 novih tramvaja, a u ljeto iduće godine još 10 trolejbusa. Do nove godine vozit ćemo se tramvajem do Hrasnice, a do proljeća trolejbusom do Vogošće. Smanjenje gužvi ne znači proširenje cesta. Koliko god proširili trake, na kraju dolazite do suženja na dvije ili tri trake, što opet dovodi do gužvi. Sarajevo ima specifičan saobraćajni sistem. Prva transverzala, kada se završi, značajno će smanjiti gužve. Najviše će gužve smanjiti korištenje tramvaja. On ima svoju trasu.”, izjavio je Šteta za portal Klix.ba
Historija tramvaja: Od konjskih zaprega do ekološke mobilnosti
Historija tramvaja je fascinantna priča o tehnološkom napretku i urbanom razvoju. Prvi tramvaji na konjski pogon pojavili su se još 1807. godine u Walesu, na liniji između Swanseaja i Mumblesa. Ovi rani tramvaji bili su jednostavni vagoni vučeni konjima, ali su postali temelj za revolucionarnu ideju o javnom prijevozu.
Pravi preokret u historiji tramvaja dogodio se krajem 19. stoljeća, kada je električna energija postala glavni pokretač ovog vida transporta. Beč je bio jedan od prvih gradova koji je uveo električne tramvaje, s prvom linijom koja je počela s radom 1897. godine. Ovo je bio ogroman korak naprijed, jer su električni tramvaji bili brži, tiši i efikasniji od svojih prethodnika. Beč je i danas poznat po svojoj impresivnoj tramvajskoj mreži, koja se smatra jednom od najboljih u svijetu.

Stari Bečki tramvaj (Izvor: Flickr.com)
Ubrzo su se tramvaji proširili po cijeloj Europi. Prag, na primjer, od samog početka 20. stoljeća razvija svoju tramvajsku mrežu, koja danas spada među najveće na svijetu. Tramvaji u Pragu povezuju sve ključne dijelove grada i svakodnevno prevoze milione putnika.
S druge strane Atlantika, San Francisco je postao simbol tramvaja zahvaljujući svojim karakterističnim žutim tramvajima koji se penju po strmim ulicama grada. Ovi tramvaji, poznati kao “cable cars”, postali su ikona grada i turistička atrakcija. San Francisco je također jedan od rijetkih gradova koji još uvijek koristi žičare, dodajući još jednu dimenziju svom jedinstvenom sistemu javnog prijevoza.
Sarajevo: Povratak na evropski put
Sarajevo, koje je 1885. godine dobilo prve konjske tramvaje, postalo je jedan od pionira u regionu, prelazeći na električne tramvaje već 1895. godine. Taj period označava početak ozbiljnog razvoja tramvajskog sistema u Sarajevu, a prva linija povezivala je željezničku stanicu i Ilidžu.

Prvi Sarajevski Tramvaj
Sarajevo je kroz svoju tramvajsku historiju nabavilo vozila iz različitih gradova, uključujući 50 tramvaja iz Washingtona 1958. i 21 vozilo iz St. Louisa 1962. godine. 1960. su postavljene šire tračnice, a tokom opsade Sarajeva tramvaji su bili ozbiljno oštećeni, pa je sistem bio obustavljen do 1994. godine. Trenutno, Sarajevo ima tramvajsku liniju koja povezuje Baščaršiju i Ilidžu, a vozni park čine uglavnom, novi tramvaji i tramvaji Tatra K2 iz Češke, države koja je već skoro 50 godina, nakon zelenih “Vašingtonaca” i “Londonaca”, glavni snadbjevač Sarajeva tramvajima.

Izvor: Gras.ba
No, početak 21. stoljeća donosi pomak, a 2023. godine započinje nabavka modernih Stadlerovih tramvaja. Ovi tramvaji, opremljeni sa svim potrebnim pogodnostima – uključujući Wi-Fi, USB priključke, klima uređaje i pristup za osobe s invaliditetom – značajno poboljšavaju kvalitet prevoza. Građani Sarajeva sada mogu uživati u udobnijim, sigurnijim i bržim vožnjama.
Sarajevo na pragu velike promjene
Novi tramvaji i izgradnja pruge do Hrasnice nisu samo tehnički pomaci, oni predstavljaju simbol nade i napretka za Sarajevo. Grad koji je godinama bio zarobljen u starim, dotrajalim tramvajima sada ulazi u novu eru. Ovaj projekat donosi modernizaciju koja će poboljšati svakodnevni život građana, smanjiti saobraćajne gužve, a istovremeno učiniti grad ekološki održivijim. Za Sarajevo, ovaj trenutak znači povratak u ritam modernih evropskih gradova, gdje tramvaji više nisu samo prevozno sredstvo, već i simbol urbane transformacije i kvalitete života.
Dželila Kadić