Pod pokroviteljstvom Mreže za izgradnju mira, nekoliko nevladinih organizacija iz Bosne i Hercegovine realizovalo je različite akcije kojima su obilježili 9. maj, Dan pobjede nad fašizmom.
Aktivisti_ce su u svojim lokalnim zajednicama na različite načine nastojali pokazati da je antifašizam još uvijek živ, te da se antifašistička borba prenosi i na mlađe generacije. Mreža za izgradnju mira svake godine obilježava Dan pobjede nad fašizmom, kao jedan od najznačajnih datuma.
„Drago mi je što postoji sve veće interesovanje da se povodom tog dana organizuju različite aktivnosti, kako bi se javnost podsjetila na značaj antifašističke borbe. Značajno je da se održavamo budnim i da motivišemo druge da svaki dan bijemu bitku protiv fašizma“, kazala je Maida Zagorac u ime Mreže za izgradnju mira, na nedavno održanom panelu koji je okupio predstavnike organizacija koji su zajedno sa Mrežom učestvovali u obilježavanju ovog datuma.
Kako je dodala, organizacije i aktivisti_ce tokom cijele godine intenzivno podsjećaju na značaj borbe protiv fašizma.
„Ponosna sam da postoje mladi ljudi koji vrednuju antifašizam i svakodnevno se bore protiv fašizma. Koji smišljaju različite interesantne načine borbe, koji drugima omogućavaju da razmiju zašto je antifašistička borba značajna“, kazala je ona.
Jedna od akcija koju je Mreža za izgradnju mira podržala nosi naziv „Antifašizam je naš izbor“, a realizovali su je Centar za mlade KVART, Oštra Nula i Povorka ponosa. Akcija se sastojala od dijeljenja letaka, postera i naljepnica o pravima LGBTIQ zajednice u Bosni i Hercegovini, kao i njenom ugnjetavanju tokom istorije.
„Meni kao feministkinji i antifašistkinji nije bitan samo folklor, nošenje zastava i određenih simbola. Ljevičarski pokret se sveo na gerilsku borbu i mi ne prepoznajemo oblike fašizma u modernom dobu niti smo spremni za antifašističku borbu. Nismo inkluzivni u ovoj borbi. Ako se izjašnjavate kao Bosanac i Hercegovac vi ste manjina, jer naše društvo prepoznaje samo Srbe, Hrvate i Muslimane. Imamo diskriminišući Ustav, a samim tim i ideologiju koja nameće koje je superiorniji i ko ima više prava u odnosu na ostale“, upozorila je Milica Pralica iz udruženja građana Oštra Nula.
Kroz djelovanje u javnom prostoru su željeli da pokažu da LGBTIQ zajednica postoji, da je društvo treba prepoznati i prihvatitim, ali i uvidjeti njihova prava i potrebe. Akcija se realizovala u Prijedoru, Banjaluci, Zenici, Sarajevu i Tuzli.
„Ne prepoznajemo da su problemi drugih ljudi istovremeno i naši problemi. To su novi oblici fašizma, mi smo duboko podijeljeno i segregirano društvo. Suočavanje sa prošlošću svelo se na nekolicinu aktivista, neformalnih grupa i organizacija civilnog društva. To nije dovoljno. Nemamo mehanizama da zaštitimo jedni druge. Ne učimo, samoorganizovanje nam je na lošem nivou, na lokalu, ne povezujemo se i ne uključujemo nove ljude“, navodi Pralica.
Kao jedan od problema navodi i neadekvatno obraćanje mladim ljudima, putem pogrešnih kanala, ali i isključivanje ljudi zbog ideološkog mimoilaženja.
„Iskusila sam da ljude sa kojima se ideološki ne slažemo ali koji bi kroz učenje, djelovanje i rad mogli da se promijene, jednostavno isključimo“, upozorila je.
Jedan zid Narodnog pozorišta u Tuzli odnedavno krasi mural golubice mira, sa porukom „No pasaran“. Kako kaže Kerim Hodžić iz organizacije Revolt, sama incijativa je potekla iz želje za zauzimanjem javnog prostora i oslobađanjem.
„Odlučili smo da na kreativniji, moderniji način zauzimamo prostor. Da kroz spektar šarenila uljepšamo fasade i pošaljemo poruku na interesantan način, da ima interakciju sa prolaznicima. Bilo je dosta pozitivnih komentara. Tuzla ne samo da je antifašistička već je liberalna po pitanju ulične umjestnosti, što je u BiH tabu tema, gdje se gleda kao nešto protivzakonito“, govori Kerim Hodžić.
„Kad bi spomenici pričali“ naziv je akcije koju je realizovalo DIS pozorište mladih Banjaluka u saradnji sa Pozorištem mladih Eko Art Bugojno i Mostarskim teatrom mladih. Kreiran je video sadržaj koji prikazuje način na koji mlade osobe doživljavaju te spomenike i šta nam oni govore.
Kreativni informacijski centar Kakanj je organizovao kulturno-aktivističku akciju, gdje su mladi ljudi čitali stihove evropskih pjesnika, slušali kompozicije poput Ode radosti, Balaševićevih i Lenonovih pjesama, ali i očistili partizanske spomenike u Kraljevoj Sutjesci.
„Nas je naviše boljelo to što Općina Kakanj ništa nije organizovala povodom 8. aprila, dana oslobođenja ove općine. To ignorisanje je bilo najveća motivacija nas mladih da uradimo nešto po tom pitanju. Mi ne zaboravljamo borbu za antifašizam. Iako smo odradili dobru akciju, to nije dovoljno. Priča o antifašizmu treba da bude naša svakodnevnica“, kaže Aida Tirić iz Kreativnog informacijskog centra.
Mreža za izgradnju mira smatra da su vrijednost i budućnost antifašističke borbe upravo u mladima, zbog čega je bilo bitno inspirisati omladinske kolektive da iniciraju akcije u svojim lokalnim zajednicama. Akcije su podržane simboličnim finansijskim sredstvima, a veliki broj prijava je pokazao da su i te kako uključeni, osviješteni i voljni da mijenjaju stvari nabolje.
„Sve su to sadržaji koji su i dalje dostupni, koji su ostali da motivišu sve nas i da nas podsjećaju da antifašistička borba traje svaki dan. To nije samo 9. maja i ne trebamo da se sjetimo vrijednosti antifašizma samo tog dana. Zato nam je drago što je bilo koliko interesovanje mladih ljudi širom BiH. To nama daje veliku nadu i ponosni smo da dijelimo našu državu sa tim fantastičnim mladim ljudima“, zaključila je Maida Zagorac u ime Mreže za izgradnju mira.