Besnik Leka promovira rodnu jednakost na Kosovu. Tokom našeg intervjua otkrio je zašto je rodna jednakost usko povezana sa suočavanjem s prošlošću. S nama je također podijelio motivacije za svoj svakodnevni rad.
Intervju vodila : Maike Dafeld
Šta Vama znači rodna jednakost?
Percepcija rodne jednakosti razvijala se godinama. Postoje slučajevi kada se, nažalost, pogrešno tumači i pogrešno razumije. Brojne osobe danas miješaju rodnu jednakost sa snaženjem jednog roda u odnosu na drugi. Jedan od glavnih razloga za ovo pogrešno razumijevanje je činjenica da se broj kretanja i grupa osoba koje se zalažu za rodnu jednakost značajno povećava tokom zadnjeg perioda. Po meni, rodna jednakost nije ništa više i ništa manje nego jednake mogućnosti i jednaka prava te vladavina meritokracije i za muškarce i za žene.
Vi ste jedan od malobrojnih muškaraca koji rade direktno na rodnoj jednakosti na Kosovu. Kako se desilo da ste se počeli baviti ovom temom?
Tema „roda“ je oduvijek bila sastavni dio mog života, od djetinjstva. Imam tri sestre i tokom odrastanja nikada nisam vidio nikakvu razliku između nas, iako sam dobijao više pažnje kao jedan od sinova. Kada su me maltretirali u školi, umjesto da dovedem muškarca da me zaštiti – kao što to zahtijeva tradicija – ja sam doveo svoje sestre. Moje sestre su tokom mog odrastanja bile moje najbolje prijateljice i uzori. Danas imam tri nećake i nećaka, a oni me inspiriraju da radim na promociji rodne jednakosti. Danas s velikom radošću i zadovoljstvom radim s mladićima i odnedavno s očevima i budućim očevima. To je lako za mene jer vjerujem u rodnu jednakost, to je sastavni dio mog života. Znam koliko je važno da se prema osobi odnose na jednak način, to je osnovno ljudsko pravo.
Zašto mislite da je važno raditi posebno s muškarcima o temi rodne jednakosti?
Pitanje rodne jednakosti je tradicionalno smatrano ženskim pitanjem. Međutim, prema statistikama, muškarci su glavni uzrok rodnih nejednakosti. Većinom zbog načina na koji ih se odgaja u njihovim porodicama i načina na koji društvo od njih očekuje da reaguju na osnovu svog roda. Rigidne društvene norme koje su oblikovale način na koji se muškarci odnose jedni prema drugima i prema ženama su naša glavna preokupacija. Nešto je potrebno promijeniti što je prije moguće kako bi se djelovalo protiv rigidnih normi maskuliniteta. Upravo zbog toga smatramo da rad s mladićima predstavlja rješavanje rodnih nejednakosti u samoj srži. Ako odgajate dječake u okruženju u kojem se od njih očekuje da pokažu ljubav, privrženost i brigu umjesto da budu grubi, bez emocija, neuljudni i nasilni, onda ste po mom mišljenju poduzeli najveći korak na eliminiranju društvenih normi kojima se održava rodna nejednakost i na gradnji jednakog društva.
Kakvu vrstu reakcija ste doživjeli od muškaraca na Kosovu kada ste uveli ovu temu na početku projekta? Koliko su već znali o rodnoj jednakosti?
Promocija rodne jednakosti s pristupom mladićima bila je nešto novo za društvo na Kosovu. Svjedoci smo činjenice da je postojala potreba za projektom poput ovog, jer je nedostajao jako dugo. Nije bilo nimalo lako približiti se mladićima, sjesti s njima i razgovarati o rodu, rodno zasnovanom nasilju i njihovom zdravlju i dobrostanju. Što je projekat duže trajao, to su oni bili revnosniji. Kada se bavi ovim pitanjima, jednostavna reakcija je često bila takva da niko ranije nije razgovarao s njima o tome, kao da se rod ne odnosi na njih. Pomoć mladićima da shvate svoju ulogu i odgovornost je pojačala interes za ovu temu. Oni su čak naučili koliko muškarci i dječaci mogu imati koristi od rodne jednakosti, te mogu s ponosom reći da su danas mnogi od ovih mladića agenti promjene. Mladi na Kosovu su otvoreniji nego što mislimo. Jednostavno im do sada nismo dali priliku da budu dio programa poput Inicijative za mladiće.
Na koji način radite s dječacima i muškarcima? Koje konkretne mjere poduzimate da biste postigli svoje projektne ciljeve?
S obzirom na to da se radi o novoj inicijativi, odlučili smo da investiramo jako puno u istraživanja kako bismo mjerili utjecaj našeg projekta, učili šta funkcionira, a šta ne, kao i šta je neophodno promijeniti. Proveli smo početno istraživanje, a nakon toga smo počeli s provedbom radionica u školama i počeli kampanju „Budi muškarac“. Budući da su tokom projektnih godina postignuti uspješni rezultati, uspjeli smo osigurati akreditaciju programa od Ministarstva obrazovanja kao dio nastavnog plana i programa za škole. Ovaj program je bio jako koristan i ispunjava kriterije Ministarstva obrazovanja. Ono što je još važnije jest da je popunio praznine u ranijim programima. Počeli smo vršiti obuku i pripremati program, te širiti program na cijelom Kosovu i regiji. To je bio jedan od najvećih izazova za mene s obzirom na poteškoće da se ministarstva obrazovanja ubijede da su takvi programi i njihova akreditacija zaista neophodni u našim školama.
Na koji način po Vama rod igra ulogu pri suočavanju s prošlošću?
Zapravo, ovo je jedno od najosjetljivijih pitanja kada se radi o rodu, posebno kada se radi o mentalitetu poput ovog koji postoji na Kosovu i u ostatku regije gdje dominira veliki broj patrijarhalnih elemenata. Stavovi i ponašanja trenutne generacije mladića na Kosovu i Balkanu su pod utjecajem činjenice da su rođeni tokom ili neposredno nakon ratova u Jugoslaviji. Mladići su postali punoljetni u periodu burne postkonfliktne obnove. Militarizirane verzije maskuliniteta su još uvijek prisutne, kao i tenzije koje se vežu za socio-kulturološke i političke identitete. Ova šira pozadina igra ključnu ulogu u oblikovanju ideja mladića o maskulinitetima. Inicijativa za mladiće poziva mladiće da naprave promjenu u svijetu u kojem žive. To ih potiče da postanu moderni muškarci koji izražavaju svoje maskulinitete na zdrav način. Bez obzira na to, bio je veliki izazov objasniti neke od osnovnih ideja o rodnoj jednakosti osobama koje su odgojene prema tako strogim normama.
Inicijativa za mladiće (YMI)
Dječaci i muškarci kao saveznici pri sprečavanju nasilja i rodnoj transformaciji na Zapadnom Balkanu ili Inicijativa za mladiće (YMI) nastoji koristiti nacionalne strategije kao osnovu za rješavanje rodnih nejednakosti kroz društvene norme i štetne maskulinitete koji utječu na dječake i muškarce u zemljama poput Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine i Albanije. Cilj projekta je promovirati zdrav, nenasilan i rodno pravedan način života među dječacima i muškarcima (te djevojčicama i ženama) koji učestvuju u programu.
Dodatne informacije su dostupne na: http://www.youngmeninitiative.net/en
Članak je objavljen u petom broju regionalnog časopisa Balkan.Perspectives. Balkan.Perspectives je regionalni časopis koji objavljuje forumZFD i koji obuhvata teme vezane za suočavanje sa prošlošću. Cilj časopisa Balkan.Perspectives je jačati alternativne pristupe suočavanju sa prošlošću na regionalnom nivou. Cijeli časopis možete preuzeti na sljedećim linkovima:
BHSC: http://www.dwp-balkan.org/bh/bpm.php?cat_id=6&text_id=2
ENG: http://www.dwp-balkan.org/en/bpm.php?cat_id=6&text_id=2
ALB: http://www.dwp-balkan.org/ko/bpm.php?cat_id=6&text_id=2