Švedska kraljevska akademija znanosti dodijelila je u ponedjeljak Nobelovu nagradu za ekonomiju Daronu Acemogluu, Simonu Johnsonu i Jamesu A. Robinsonu za istraživanje o ulozi društvenih institucija u razlikama u prosperitetu bivših kolonija.
Društva s lošom vladavinom prava i institucijama koje iskorištavaju stanovništvo ne generiraju rast niti promjene na bolje, zaključuje švedska akademija, citirajući u obrazloženju nagrade istraživanje trojice profesora američkih sveučilišta, piše Hina.
Europska kolonizacija velikih dijelova svijeta donijela je društvene promjene, koje su ponekad bile “dramatične”, ali su se i razlikovale od zemlje do zemlje.
Zarobljenici institucija
U nekim zemljama kolonizatori su eksploatirali autohtono stanovništvo i crpili resurse kako bi za sebe izvukli korist, a u nekima formirali su inkluzivne političke i ekonomske sustave kako bi na dulji rok osigurali europske migrante. Razlike u prosperitetu pojedinih zemalja vuku korijene, između ostalog, upravo u društvenim institucijama iz razdoblja kolonizacije, utvrdili su nagrađeni ekonomisti. Kolonizatori su “često” uvodili “inkluzivne” institucije u zemljama koje su u trenutku kolonizacije i to je s vremenom rezultiralo “općenito prosperitetnim stanovništvom”.
Upravo je to važan razlog zašto su nekog bogate bivše kolonije danas siromašne i obrnuto, tvrde ekonomisti. Neke su zemlje još uvijek zarobljenici institucija koje crpe resurse, uz slabašan gospodarski rast, a uvođenje “inkluzivnih” institucija donijelo bi korist svima, tvrde trojica nagrađenih ekonomista.
Crpljenje resursa
Institucije koje crpe resurse donose kratkoročni dobitak samo onima na vlasti, naglašavaju Acemoglu, Johnson i Robinson, i sve dok im politički sustav jamči kontrolu, nitko neće vjerovati njihovim obećanjima o budućim ekonomskim reformama.
Činjenica da građani ne vjeruju njihovim obećanjima možda nudi objašnjenje za demokratizaciju, u pojedinim slučajevima, dodaju. Kada zaprijeti revolucija, ljudi na vlasti suočavaju se s dilemom – žele ostati na vlasti, ali da bi im to pošlo za rukom, moraju pokušati umiriti mase obećanjima o ekonomskim reformama, ali stanovništvo im vjerojatno neće vjerovati da se, čim se situacija smiri, sve neće vratiti na staro. U konačnici, jedina je opcija u nekim slučajevima prijenos vlasti i uspostavljanje demokracije, zaključak je njihova istraživanja.
Goleme razlike
”Smanjenje golemih razlika u dohodcima među zemljama jedan je od najvećih izazova našeg vremena, a laureati su pokazali važnost društvenih institucija u postizanju toga cilja”, rekao je predsjednik Odbora za nagradu za ekonomsku znanost Jakob Svensson. Daron Acemoglu i Simon Johnson profesori su s američkog sveučilišta u Cambridgeu Massachusetts Institute of Technology (MIT), a James A. Robinson profesor je na Sveučilištu u Chicagu. Novčana nagrada od 11 milijuna švedskih kruna (oko 970 tisuća eura) bit će ravnopravno podijeljenima među laureatima, navodi se u priopćenju Švedske kraljevske akademije znanosti. Nagrada za ekonomiju uspostavljena je 1968. godine povodom 300. godišnjice švedske središnje banke.
– Pročitajte više na: https://bljesak.info/gospodarstvo/novac/nobel-za-ekonomiju-nagradeno-istrazivanje-o-bivsim-kolonijama/469713