Prema najskorijem istraživanju Mojposao.ba, podrška ženama u poslovnom svijetu BiH raste, ali rodna nejednakost i dalje predstavlja značajan izazov.

Žene poduzetnice u Kantonu Sarajevo ali i općenito, susreću se sa mnogo stereotipa, bore se sa mentalitetom koji, nažalost, još uvijek nameće odabir “karijera ili porodica” kao ultimativnu odluku.

Razlozi zašto se žene odluče za samostalni biznis su naravno individualni, ali svaka od njih se morala prvo suočiti sa sobom, očekivanjima okruženja i pretpostavljenim obavezama.

Sigurno da je teže balansirati poslovni i privatni život te obaveze na oba polja, ali pred ženama koje se odluče za sopstvenu biznis priču, to nije prepreka.

Koliko je žena poduzetnica u Kantonu Sarajevo, koliko su vidljive na tržištu, koliko u medijima, koliko je stvarna podrška institucija i organizacija i da li su kompanije koje na čelu imaju ženu uspješnije.

Razgovarali smo sa poduzetnicama iz različitih branši, sa psiholozima, predstavnicima institucija, medijima, organizacijama koje se bave istraživanjem tržišta a sve u cilju što kredibilnijih odgovora.

Ono što je važno napomenuti je da niti jedna od naših sagovornica nije “žrtvovala” svoje druge životne uloge zbog biznisa.

Naprotiv, one su svojim biznisom zapravo postale najbolja moguća podrška svojim porodicama na putu ka ličnoj i profesionalnoj satisfakciji, postajući tako uzori koji trasiraju put onima koje dolaze.

KAD BIROKRATIJA STANE NA PUT TALENTU

Postoje na tržištu i mali biznisi koji nažalost, nisu uokvireni birokratskim procedurama.

I pored snažne volje, nekim ženama je prosto zbog specifičnosti djelatnosti teško osnovati firmu ili obrt.

Faktora za to je mnogo, neki su individualni, te se onda neke žene odlučuju raditi u malom obimu, onako “iz gušta” bez masovne proizvodnje i velike zarade.

Takva je i naša sagovornica, čiji je identitet poznat redakciji Akta.ba koja zbog određenih kriterija registracije, uprkos velikom talentu, ne može registrirati svoj biznis.

“Nažalost nisam registrovala firmu/obrt iz razloga što je ono što bih ja voljela da registrujem poslastičarski biznis, a za tu vrstu registracije mi je potreban poslastičar, a ja to nisam, a sa druge strane nemam tolike prihode da mogu da ga platim. Ovo moje dekorisanje kolača je vrlo specifično, zahtjevno i ne može baš svako da ga radi…treba imati talenta za crtanje/dekorisanje. Nemam veliki mjesečni promet da bi mi se isplatilo da se samo ovim bavim. Sve i da imam pregršt vremena i kupaca ne bih mogla primati puno narudžbi, jer potrošim sate i sate za dekorisanje. Ovo konkretno što ja radim se zaista ne isplati raditi kao primarni posao.”, pojašnjava za Akta.ba.

Kaže da joj je primarni cilj da nekoga usreći i da se ona pri tome kreativno izrazi.

“Ovo su mala umjetnička djela koje je nemoguće zacijeniti onoliko koliko oni stvarno vrijede. Realno, ko bi vam nacrtao portret na kolaču veličine 8 cm za 3 KM. Niko. Ja to radim…jer mi je u suštini primarni cilj da nekoga usrecim i da se ja kreativno izrazim”, zaključila je.

ADVOKATURA KAO POZIV ALI I UZBUDLJIV I LIJEP POSAO

Sajra Mujan, mlada avokatica zavidnog uspjeha tokom studiranja, osnovala je advokatsku kancelariju u mjesecu novembru prošle godine.

“Sama ideja nije došla tek tako, preko noći. Tome je prethodio višegodišnji rad u advokatskim kancelarijama mojih kolegica, advokatice Čović Lejle i Mehić Sabine koje su mi bile neizmjerna podrška u cijelom ovom procesu. Od završetka studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu željela sam se baviti advokaturom. Advokatska karijera ne započinje momentom završetka pravnih studija. Naprotiv, neophodan je poprilično dug vremenski period da bi zadovoljili formu i uslove. Moje prvo radno iskustvo bilo je u advokatskoj kancelariji i to kao pripravnica, nakon čega sam stekla uslove za polaganje pravosudnog ispita. Poslije položenog advokatskog ispita, za upis u imenika advokata FBiH po izmjenama novog Zakona o advokaturi neophodno je da imate dvije godine radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. Dakle, radi se o jednom dugotrajnom procesu kako sam i rekla.”, pojašnjava Mujan za Akta.ba.

Mujan tržište pravnih usluga smatra izazovnim​.

Iako prema posljednjim podacima Regionalne advokatske komore Sarajevo na teritoriji Kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona postoji veliki broj advokatskih kancelarija (preko 600), vjeruje da svaka ima prostor za uspjeh.

“Advokatura je sama po sebi specifična profesionalna djelatnosti te fokus u radu advokata nije samo na pravnim rješenjima, već na izgradnji povjerenja i dugoročnih odnosa s klijentima. Baviti se advokaturom je izuzetno lijep i uzbudljiv posao, te svakodnevno ste u prilici učiti nešto novo.”, kaže Mujan.

Komentirajući da li joj je teže ili lakše ugovarati poslove te da li na ovu djelatnost utiče rodna komponenta u poslu, kaže da su izazovi jednaki.

“Smatram da svaki poduzetnik, pa tako i advokat, bez obzira na spol, nailazi na izazove prilikom poslovnih poduhvata. Žene ne samo u pravnoj profesiji, već generalno se susreću sa određenim predrasudama, ali smatram da navedena činjenica samo djeluje motivirajuće da se žene dodatno ističu kroz profesionalizam, stručnost i u konačnici kroz rezultate. U posljednje vrijeme u sudnicama možete primijetiti veliki broj žena advokatica, sutkinja, kao i tužiteljica, koje svoj posao obavljaju na zavidnom nivou. Često imate priliku da u jednom procesu i sudija i tužitelj i advokat budu žene, što se ranije nije dešavalo.”, ističe.

Foto: S.Mujan/Ustupljena fotografija

U odnosu na broj žena i muškaraca koji imaju advokatske urede, naglašava da ne posjeduje statistiku obzirom da u BiH postoji Advokatska komora FBiH koju čini pet regionalnih komora i Advokatska komora Republike Srpske.

“Međutim, kada pogledate advokatski imenik koji sadrži podatke o advokatima, mogu reći da je advokata muškaraca više u odnosu na advokate žene.”, kaže.

NIJE DOVOLJNO DA ŽENE BUDU SAMO PRISUTNE, VEOMA JE VAŽNO DA BUDU JEDNAKO VREDNOVANE

Komentirajući još uvijek prisutan rodni nesrazmjer plata u svim sektorima kaže da su u advokaturi cijene vec definirane.

“Cijene su već definirane Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad advokata koju je u obavezi primijenjivati svaki advokat prilikom pružanja pravnih usluga. Dakle, specifičnost ove branše ogleda se u tome da ne ovisite od nečijeg subjektivnog vrednovanja vašeg rada, već za svaku pruženu pravnu uslugu postoji već unaprijed definisana cijena. Ipak smatram, bez obzira na naprijed navedeno, da je potrebno kontinuirano raditi na podizanju svijesti o rodnoj ravnopravnosti u svim sektorima. Nije dovoljno da žene budu samo prisutne, veoma je važno da budu jednako vrednovane i nagrađivane za svoj trud i rezultate. Na kraju, ključ svakog uspjeha leži u kvaliteti usluge i povjerenju klijenat koji cijene stručnost bez obzira na spol.”, zaključuje.

FARMACIJA KAO PASIJA I MISIJA

Anela Hodžić Musić je magistrica farmacije koja pasionirano pristupa svom poslu i u svakom problemu vidi “prirodno rješenje”.

Njeni proizvodi su za kratko vrijeme “osvojili” tržište i postali konkurencija “velikim brendovima”.

Svoje znanje je utkala u firmu pod nazivom „Balance natural d.o.o.“(Prirodna kozmetika Balance).

“Firmu sam osnovala u julu 2022. vlastitim kapitalom. Dodatnu podršku pružila mi je Kantonalna služba za zapošljavanje kroz sufinansiranje samozapošljavanja mladih u trajanju od 18 mjeseci. Ta pomoć bila je od velike važnosti u tom periodu.”, pojašnjava Hodžić Musić za Akta.ba.

Prošla godina joj je, kaže, donijela mnoge izazove, ali i značajan rast.

“Ostvarili smo porast prometa od 33%, što smatramo velikim uspjehom. Zadovoljni smo i ostvarenom dobiti, uprkos izazovima koje predstavljaju visoki nameti i porezi jednaki za mala i velika poduzeća.”, ističe.

Tržište prirodne kozmetike je, navodi, izuzetno izazovno zbog velike konkurencije domaćih i stranih proizvođača sa sličnim proizvodima.

“Zbog toga smatram da je ključno biti autentičan, dosljedan sebi i posvećen kupcima kako bi se pronašlo svoje mjesto u moru sličnih ponuda.”, kaže.

Foto: A.Hodžić Musić/Ustupljena fotografija

Stava je da žene imaju značajan uticaj u ovoj branši, ali poslovni izazovi za njih su i dalje veliki.

“Smatram da ženama, posebno u pregovorima s muškarcima, često treba više truda kako bi dokazale svoju ozbiljnost. S druge strane, veće mogućnosti za sufinansiranja u odnosu na muškarce pružaju im značajnu prednost i olakšicu. U našoj lokalnoj zajednici postoji mnogo žena koje se bave sličnim poslom, jer je ovo branša u kojoj žene prednjače. Muškarci su češće prisutni u proizvodnji i distribuciji sirovina ili većih industrijskih proizvoda.”, pojasnila je.

Komentirajući slične biznise koji su se zatvorli kaže da lično nije upoznala nijednu ženu iz ove industrije koja je morala zatvoriti svoj biznis.

“Nisam upoznala nijednu ženu iz ove industrije koja je morala zatvoriti svoj biznis, iako sam sigurna da je bilo mnogih koje su odustale u ranim fazama. Ključ za uspjeh u ovoj branši leži u posvećenosti, autentičnosti i kontinuiranom usmjeravanju pažnje na potrebe tržišta. Ukoliko se ne uspijete izdvojiti iz velikog broja konkurencija, nažalost, ostvarenje uspjeha postaje vrlo teško.”, ističe za Akta.ba.

Što se tiče plata, smatra da su žene, kako u ovoj industriji, tako i u mnogim drugim sektorima, obično manje plaćene u odnosu na muškarce. Takođe, često se muškarcima dodjeljuju poslovi sa većom odgovornošću.

“Vjerujem da će sa većom podrškom i osvrtom na izazove sa kojima se žene preduzetnice suočavaju, naš sektor postati ravnopravniji, a priče o uspjehu inspirisati buduće generacije liderki.”, zaključila je Hodžić Musić.

TRŽIŠTE NEKRETNINA JE SJAJAN POLIGON ZA ŽENE

Da žene sjajno rade u tandemu, dokaz su njih dvije, okosnice Agencije za nekretnine “IBI d.o.o.“

Vlasnica pomenute agencije je Belma Karkin koja zajedno sa Altijanom Medić živi parolu “Vaš dom je naša briga“.

Medić je certificirana agentica za nekretnine i kao takva zadužena je za cjelokupan “customer care” a diploma pravnice i iskustvo korporativne bankarke joj umnogome olakšavaju proces kupoprodaje.

Kompanija posluje već petu godinu, i osnovana je vlastitim kapitalom bez ikakvih poticaja ili subvencija.

“Sve što radimo, radimo potpuno same i pružamo cijeli spektar usluga koji ne uključuje samo posredovanje u prometu nekretninama.”, kaže Medić za Akta.ba.

Ističe da su jako zadovoljne poslovnom godinom iza sebe.

Naglašava da građani u BiH jako malo znaju “real estate-u” te da je tržište neuređeno.

“I pored registriranih, legalnih Agencija koje uredno plaćaju sve svoje obaveze državi, teško je, gotovo pa nemoguće boriti se s nelojalnom konkurencijom i tzv. “torbarima” kojima prosto ne možete ući u trag.”, kaže.

Foto: Ustupljena fotografija/Karkin/Medić

Medić navodi da kroz iskustvo u radu nije primijetila “rodni animozitet” na tržištu ali da je stava da su žene koje vode slične agencije, u odnosu na muškarce mnogo organizovanije, predanije te da sa zdravom konkurencijom nikada nisu imale problema.

“Biti žena u današnjem društvu je samo po sebi teško, bilo da peglate, pravite sarmu ili vodite državu. Naše oružje je znanje kojeg stalno i kontinuirano usavršavamo i svakim danom nastojimo biti što bolje.”, zaključuje Medić za Akta.ba.

VETERINARSKA MEDICINA KAO LJUBAV I BIZNIS

Veterinarska apoteka Linea Alba je registrirana 2019. godine a s radom je počela uoči pandemije 2020. godine.

Ova start up ideja doktorice veterinarske medicine Amile Nuhić podržana je od strane Općine Stari Grad i Instituta za razvoj mladih Kult koji su joj dodijelili određena sredstva za pokretanje biznisa.

“Sredstva koja su dodijeljena su bila dovoljna za registraciju biznisa i nabavku jednog dijela robe za početak rada, renoviranje prostora i druge propratne stvari sam finansirala sama, kao i nabavku ostale robe koja je bila potrebna za rad.”, pojasnila je Nuhić za Akta.ba.

Apoteka uskoro slavi peti rođendan a protekla godina joj je, kaže, bila najbolja.

“Mogu reći da mi je ovo bila najbolja godina kada pogledamo promet i koliko sada više imamo i kupaca, ali opet mi se još pronalazimo na tržištu tako se nadamo da će biti još više kupaca i da će biti zadovoljni ponudom ali i uslugom koju pružamo.”, kaže Nuhić.

Foto: Ustupljena fotografija/A.Nuhić

Na pitanje koliko je tržište u kojem djeluje izazovno i da li misli da je prebukirano sličnim biznisima, kaže ja vrlo izazovno, u prvom redu jer se sav veterinarski program uvozi u Bosnu i Hercegovinu.

“S obzirom na to, čim se sve uvozi znate i koje su to procedure, pa često dolazi do kašnjenja u isporuci određenih proizvoda. Smatram da tržište nije prebukirano, jer kada govorimo o Sarajevu, primjećujemo da su zastupljena tri pet shopa koji bukvalno imaju veterinarsku apoteku skoro u svakoj općini, tako da su to sve jedni te isti.”, kaže.

Komentirajući da li joj je teže u ovom poslu jer je žena, kaže da jeste, obzirom da je veterina “tradicionalno muški posao”.

“Mislim da je teže jer sam žena, a to govorim iz iskustva, budući da sam imala nekoliko neprijatnih situacija. Zbog toga sam sada veoma oprezna kada želim da sa nekim započnem saradnju.”, pojašnjava.

Naglašava da su se stvari na tržištu promijenile i da muškarci više nisu najčešće oni koji otvaraju veterinarske stanice, pet shopove, veterinarske apoteke.

“Koliko znam u posljednje vrijeme što se otvorilo, bile su kolegice što mi je jako drago, a čula sam da još neke kolegice planiraju da otvore veterinarske stanice. Pošto je kod mene samo apoteka mogu reći da je jedinstveno i znam da nema nigdje, jedino pet shopovi obično imaju veterinarske apoteke kao dio svog asortimana.”, navodi.

NEOBIČAN BIZNIS I SJAJNA PRIČA

Kako bismo imali usporedni element u smislu izazova poslovanja, kontaktirali smo i jedan poslovni subjekt u Istočnom Sarajevu. Saloni za pse su postali ne samo “mainstream” nego i stvarna potreba svih vlasnika koji kućne ljubimce drže u domu.

Upravo je priliku na tržištu za ovu djelatnost svojom idejom iskoristila Dijana Gološ koja danas vodi Salon za pse “Daisy”.

“Firmu sam osnovala u avgustu 2020. godine uz uložen lični kapital tj. neka ušteđevina uz malu pomoć poticaja. U početku smo imali solidnu opremu, kao početnici. Počeli smo od jednog stola, makaza, mašinice, a onda kroz godine rada smo se širili sa opremom i našim divnim djevojkama koje rade za nas i uljepšavaju nam dane, a opet svega toga ne bi bilo da nema naših divnih šapica. Njima posebno hvala.”, kaže Gološ.

Foto: Ustupljena fotografija/D.Gološ

Poslovna 2024 godina im je, kaže, bila divna sa mnogo novih izazova, novih šapica i malo više posla.

“Tako da sam slobodna da kažem da smo baš imali lijepu i uspješnu godinu. Tržiste je jako izazivno, mnogo izazova je iza nas. Mislim da nije prebukirano sličnim biznisima čak suprotno, trebalo bih više ovakvih djelatnosti. Mnogo je pasa i divnih njuškica koje žele frizuru.”, entuzijastično odgovara za Akta.ba.

Kad je rodna komponenata u ovom poslu u pitanju, kaže da je više stvar iskustva i znanja.

“Kako godine prolaze sa ovim znanjem i iskustvom mislim da je mnogo lakše ugovarati poslove. Znam mnogo žena koje imaju isti biznis kao mi i mnogo se dobro snalaze iako je muška strana na čelu ove branse upravo zbog fizičke snage, ali borimo se i mi. Većinu žena znam kao svoje kolegice i mnogo ih pozdravljam jer posao ni malo nije jednostavan, a ni lagan. Hvala Bogu još uvijek nisam upoznala neku kolegicu koja je ovaj biznis zatvorila i nadam se da toga neće biti, svojim kolegicama želim samo uspjeh i snage za ovaj posao.”, zaključila je.

ŠTA KAŽE STATISTIKA?

Kako su za Akta.ba odgovorili iz Općinskog suda u Sarajevu, prema podacima pisarnice Odjeljenja registra za upis pravnih subjekata, od januara pa do kraja novembra 2024. godine osnovano je ukupno 1.319 društava zajedno sa podružnicama.

Kada je riječ o spolnoj strukturi osnivača, Općinski sud, ne vodi takav način evidencije.

SUD U BIH KRŠI ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA

Akta sada može potvrditi da, iako je vođenje rodne statistike zakonska obaveza, Općinski sud u Sarajevu ovim krši Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH jer ne posjeduje podatke koliko je žena i muškaraca otvorilo firmu ili obrt.

Koliko institucija ne vodi rodnu statistiku, iako je ona zakonska obaveza, istražili smo nešto ranije, o čemu možete više čitati u tekstu “Rodna statistika u BiH: Zakonska obaveza koja se ne poštuje ili tiha diskriminacija žena?”

Kategorirajući nadalje strukturu poslovnih subjekata koje su osnovale žene, od Ministarstva privrede KS smo dobili detaljnije podatke.

Naime, u posljednjih pet godina u Kantonu Sarajevo zahvaljujući finansijskoj podršci Ministarstva privrede KS osnovano je 189 privrednih subjekata od čega su 87 subjekata registrovale žene, a 102 muškarci.

Kada su u pitanju poslovni subjekti koji su osnovani u 2024. godini, a u svojoj vlasničkoj strukturi imaju ženske osobe više od 51%, a za čije osnivanje su podršku dobili kroz neki od pojedinačnih programa Godišnjeg plana, finansiranje od strane Ministartsva privrede je izgledalo ovako:

Izvor: Ministarstvo privrede KS

Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo u 2024.godini je na osnovu Zakona o poticaju razvoja male privrede realizovalo više od 11 miliona KM kroz Godišnji plan razvoja male privrede za 2024. godinu, kako su naveli za Akta.ba

Kada je najbrojnija djelatnost u pitanju u slučaju žena osnivačica biznisa, ovako izgleda pregled top pet biranih djelatnosti u zadnjjih pet godina:

Izvor: Ministarstvo privrede KS

Interesantno je napraviti i usporedni pregled najbrojnijih djelatnost u slučaju muškaraca osnivaca biznisa, te ovako izgleda pregled top pet biranih djelatnosti:

Izvor: Ministarstvo privrede KS

Nije nepoznanica da nažalost, neki mali biznisi “ne prežive” prvu godinu ili dvije od osnivanja.

Tako je, na primjer, u zadnjih pet godina ugašeno 13 poslovnih subjekata na ime žena a koje su dobile poticaj od resornog ministarstva, prema podacima koje su za Akta.ba ustupili iz Ministarstva privrede KS.

Podsjećamo, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo kontinuirano sprovodi podrške za biznise kroz raličite programe.

Zadnji takvu bili su “Poticaj razvoja ženskog poduzetništva” i “Refundiranje troškova tehnološke modernizacije, uvođenja/obnavljanja standarda kvaliteta i digitalizacije poslovanja”.

Ovi programi ostvarili su rekordan broj prijava i značajno povećanje izdvojenih sredstava u 2024. godini. Broj prijava je za 15% veći u odnosu na prošlu godinu, a ukupno je dodijeljeno 3.432.350 KM za podršku 173 poslovna subjekta.

Refundirana sredstva privrednici su obavezni iskoristiti za dalje razvijanje svoje djelatnosti, čime se motivišu da nastave razvijati njihove biznise, što dodatno naglašava važnost ove podrške.

Ovo godine sa jedanaest programa Poticaja razvoju male privrede ukupno je zaključeno 413 ugovora, a privredi je kroz razne programe u 2024. godini vraćeno 11.350.000 KM, što je 47% više nego prethodne godine.

Kako bismo realno sagledali tržište u kojem djeluju žene poduzetnice, razgovarali smo sa nekoliko njih iz različitih branši, različitih godina postojanja biznisa i svaka od njih je itekako parametar za sebe.

DA LI JE PODRŠKA UDRUŽENJA PODUZETNICA KONKRETNA?

Mnogo je udruženja i organizacija koje se deklarativno bave podrškom malim biznisima, ali kako to izgleda u praksi. Kakvu stvarnu podršku udruženja omogućavaju ženama u biznisu i koliko im je sve to od pomoći, pokušali smo saznati od “Udruženja poslovnih žena u BiH Sarajevo“.

Ovo je udruženje samo u protekloj godini realiziralo nekoliko ključnih projekata usmjerenih na unapređenje ženskog poduzetništva i ravnopravnosti na tržištu rada.

“Jedan od najistaknutijih projekata bio je Akademija poduzetništva, koja je ženama omogućila da razvijaju svoje poduzetničke vještine kroz različite edukacije i praktične radionice. Ovaj projekat omogućio je ženama da steknu potrebna znanja i alate za uspješan razvoj svojih biznisa i povežu se sa stručnjacima iz različitih industrija.”, naveli su za Akta.ba iz ovog Udruženja.

Pored mnogobrojnih projekata u kojima su žene dobile priliku za edukacijama i tržišnim umrežavanjem, događaj “Dani poduzetništva žena” bio je ključan jer okuplja poduzetnice iz BiH i regiona, menadžerice, direktorice, kao i donosioce odluka sa svih nivoa vlasti.

“Kroz ovu manifestaciju promovirane su inicijative za unapređenje ženskog poduzetništva, a žene su dobile priliku da se povežu i razmijene iskustva, kao i da budu prepoznate kao ključne akterke u poslovnom svijetu”, pojasnili su.

Foto: 10. Dani poduzetništva žena/Facebook

Za ovu godinu, Udruženje između ostalih aktivnosti, planira realizaciju projekta Promocija digitalne inkluzije žena u biznisu, sa fokusom na digitalnu pismenost, digitalnu sigurnost i sigurnije digitalno poslovno okruženje.

“Aktivnosti u okviru ovog projekta uključivat će razvoj vještina u digitalnoj ekonomiji, kroz obuke i certifikacije koje će ženama omogućiti bolji pristup digitalnim alatima i resursima, čime će biti podržan njihov poslovni razvoj u savremenom digitalnom okruženju.”, naveli su.

DA LI SU ŽENE PODUZETNICE RAVNOPRAVNO ZASTUPLJENE U MEDIJIMA?

Koliko mediji promoviraju i da li dovoljno promoviraju žensko poduzetništvo te na koji način mediji mogu pozitivno uticati na motiv žena da se okuraže osnovati biznis, razgovarali smo sa predstavnicama Mediacentra Sarajevo.

Na pitanje da li misle da su žene poduzetnice dovoljno medijski promovirane u odnosu na muškarce kad je BiH u pitanju, Selma Zulić Šiljak, projektna koordinatorica pri Mediacentru Sarajevo kaže da precizan odgovor na ovo pitanje zahtijeva detaljniji monitoring medijskog sadržaja.

“Ali ako razmotrimo cjelokupno medijsko izvještavanja kroz prizmu rodne ravnopravnosti, možemo reći da se puno više prostora daje muškarcima nego ženama. Slijedeći tu logiku, sigurno je da su žene poduzetnice manje zastupljene u odnosu na muškarce. Kao primjer možemo uzeti dnevnu štampu, a dovoljno je pogledati fotografije u kategoriji “ekonomija” i uporediti ih sa kategorijom “zabava” pa da se uvjerimo da u ovoj prvoj dominiraju muškarci, a u drugoj žene. Važno je napomenuti i da medijsko izvještavanje o aktuelnim ekonomskim pitanjima ili tzv. business journalism postaje sve izazovniji za medijsko okruženje kao što je bosanskohercegovačko, gdje je evidentno odustajanje od ulaganja u specijalizaciju novinara i novinarki, a posljedica je vrlo ozbiljna, a to je da je šira javnost ne razumije složene ekonomske politike. U tom procesu, nažalost, još manje razumije ulogu žena.”, za Akta.ba pojašnjava Zulić Šiljak.

Mediji imaju značajnu ulogu u formiranju stavova javnosti, a time i veliku odgovornost.

Foto: Ilustracija/Shutterstock/Entrepreneur.com

Oni mogu da suzbijaju ili pojačavaju rodne stereotipe, a svi medijski propisi u BiH napominju da bi mediji trebali suzbijati, tj. boriti se protiv rodnih stereotipa.

“Formula je jednostavna, a možda je najbolje definira Međunarodna federacija novinara “Ispravno rodno portretiranje u medijima treba da bude profesionalna i etička težnja kao što je i poštivanje principa tačnosti, fer i iskrenog izvještavanja”. Pored medijskih propisa, tu je i Zakon o ravnopravnosti spolova BiH prema kojem su mediji dužni da kroz programske koncepte razvijaju svijest o ravnopravnosti spolova. Nažalost, medijska slika često nije usklađena sa propisima. Utjecaj medijskog izvještavanja na odluke da li se žene uključuju u svijet biznisa ili ne možda jeste prisutan, ali siguran nije presudan. Činjenica je da u BiH žene nisu dovoljno zastupljene u brojnim sferama javnog života, privrednom, političkom, itd, iz brojnih drugih razloga, a takvo stanje utječe i na medijsku zastupljenost.”, ističe.

Komentirajući koliko su domaće velike medijske kuće uopće zainteresirane izvještavati o ženskom poduzetništvu i koliko to jeste/nije IN tema, Nejra Hasečić, novinarka pri Media Centru Sarajevo kaže da bi promovisanje pozitivnih priča o ženskom preduzetništvu u mainstream medijima bi sigurno imalo većeg uticaja jer bi takve priče bile vidljivije i dolazile bi do većeg broja publike što bi također moglo uticati i na povećanje broja žena u preduzetništvu, te uticati na cjelokupni poslovni ambijent.

“U tom slučaju, takve informacije bi dolazile i do većeg broja poslodavaca što bi ih moglo potaći da više obraćaju pažnju na rodnu ravnopravnost i stvanje kvalitetnijeg poslovnog ambijenta za žene.”, kaže.

Putem portala diskriminacija.ba imali su, navode, dobre primjere kada su mainstream mediji preuzimali sadržaj o ženskom poduzetništvu i bile su jako čitane.

To su priče koje su iziskivale nešto više vremena za istraživanje i pisanje.

“Nažalost, ove teme su i dalje više u fokusu organizacija civilnog društva i manjih medija, koji ističu problem i značaj i ulogu žene na tržištu rada, dok mainstream mediji rjeđe izvještavaju o tome. Ne bih rekla da kod većih medijskih kuća ne postoji interes za izvještavanjem o ovim temama, nego da jednostavno daju prednost nekim drugim dnevno-političkim temama koje smatraju važnijim i aktuelnijim, važno je preispitati i koliko veći mediji ulažu u priče koje iziskuju više vremena i posvećenosti. Priče o ženskom preduzetništvu možda ne djeluju aktuelno i klikabilno, ali značaj takvih priča, naročito za neke manje lokalne sredine u kojima nema previše prilika za zapošljavanjem, je izuzetno važan.” pojasnila je Hasečić za Akta.ba.

ISTRAŽIVANJE O POLOŽAJU ŽENA U POSLOVNOM SVIJETU U BIH – RODNA NEJEDNAKOST I DALJE ZNAČAJAN IZAZOV

Koncem januara prezentirani su rezultati istraživanja koje su sproveli Deloitte i MojPosao.ba, a koje se odnosi na položaj žena u poslovnom svijetu u Bosni i Hercegovini.

Prema navedenom istraživanju, podrška ženama u poslovnom svijetu Bosne i Hercegovine raste, ali rodna nejednakost i dalje predstavlja značajan izazov.

Podsjećamo, prezentacija pruža uvid u ključne izazove, trendove i mogućnosti za žene na tržištu rada, kao i poređenje rezultata istraživanja iz 2019. i 2024. godine, sa ciljem razmatranja napretka i promjena u tom periodu.

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­”Ovi podaci jasno ukazuju na potrebu daljeg unapređenja rodne ravnopravnosti, ne samo kao društvenog imperativa, već i kao faktora koji direktno utiče na uspjeh kompanija i ekonomije u cjelini. Ova istraživanja su izuzetno važna jer nam omogućavaju da sagledamo stvarno stanje na tržištu rada i prepoznamo ključne izazove s kojima se žene suočavaju. Osim što pružaju vrijedan uvid u postojeće trendove, ona nas podstiču na promišljanje i konkretne akcije koje mogu doprinijeti stvaranju ravnopravnijeg poslovnog okruženja. Kroz dugogodišnje iskustvo u poslovnom svijetu, imala sam priliku vidjeti kako žene donose jedinstvene prednosti u liderstvu. Njihove izražene vještine u komunikaciji, empatiji i timskom radu ne samo da doprinose izgradnji pozitivne radne atmosfere, već i jačaju lojalnost zaposlenika i podstiču inovativnost. Ove osobine su ključne za održiv rast i razvoj svake kompanije. Ipak, jasno je da mnoge žene još uvijek nailaze na prepreke, posebno kada je riječ o pokretanju vlastitog biznisa.”, kaže Mersiha Mima Mehić, generalna direktorica Kolektiv/MojPosao.ba za Akta.ba.

Foto: M.Mehić/womeninadria.ba

Nedostatak finansijske podrške, dodaje, često predstavlja nepremostivu barijeru, a nerijetko je i osjećaj sigurnosti u postojećem radnom okruženju razlog za odlaganje preduzetničkih koraka.

“Ipak, ohrabruje činjenica da bi se većina žena upustila u preduzetništvo kada bi imale adekvatnu podršku i priliku. Ono što im je potrebno nije samo finansijska pomoć, već i kvalitetna edukacija, mentorstvo i okruženje koje ih motiviše da preuzmu inicijativu. Potencijal žena u biznisu je neupitan, a naša odgovornost – kao lidera, organizacija i društva – jeste da ga prepoznamo i dodatno osnažimo. Vjerujem da osnaživanje žena nije samo pitanje ravnopravnosti, već i prilika da zajedno gradimo bolje, inovativnije i održivije poslovno okruženje za buduće generacije.”, zaključila je.

DA LI SU KOMPANIJE KOJE VODE ŽENE USPJEŠNIJE?

Pojedine studije u svijetu promoviraju stav da su kompanije koje vode žene uspješnije od onih koje vode muškarci.

Slijedom tog stava ali i činjenice da je teško argumentirati vjerodostojnost istih, zanimalo nas je koje su to sa stanovišta psihologije, poduzetničke prednosti žena.

“Poduzetnice i žene u poslovnom svjetu imaju specifične izazive kreirane od strane društva. Naravno ne možemo generalizirati za sve industije i sve kompanije. Od osamdesetih godina do danas intenzivirala su se različita psihološka istraživanja na temu ženskog liderstva i poduzetništva. Ono što većina studija i dalje pokazuje jeste da su rodni stereotipi, odnosno specifična očekivanja vezana za rodnu ulogu, i dalje veoma zastupljeni – globalno, ali i kod nas. Predstavljau najveći izazov poduzetnicama i ženama u poslovnoj sferi. Oni su duboko ukorijenjeni u društvu još od davne prošlosti te su ih podržavali mnogi veliki mislioci, poput Aristotela, Hegela, Frojda i Kanta. Danas se sterotipije, pa i mizoginija može lako širiti putem društvenih mreža, čak bez dubljeg promišljanje, kao što to čine Tate i Peterson.”, pojašnjava za Akta.ba Elma Pašić, diplomirana psihologinja, istraživačica, kogintivno biheviralna koučing praktičarka te osnivačica UVIDI – ureda za konsultacije i savjetovanje.

Neki autori, kaže Pašić, poput Sieghart, procjenjuju da će rodni stereotipi opstati bar najmanje četiri generacije, pod uvjetom da se nastavi raditi na osnaživanju žena u društvu.

Ipak, posljednjih nekoliko godina vidimo trend vraćanja društva tradicionalnim rodnim ulogama, što bi moglo zadržati rodne stereotipije i izazove ženama u poslovnom svijetu još dugo.

“Na smanjenje rodnih stereotipa utiče i medijsko i društveno isticanje primjera uspješnih poduzetnica, naučnica, liderki – žena koje mogu poslužiti kao dobar model identifikacije mlađim generacijama. Dobar primjer društveno odgovorne kampanje u tom smislu je “Trg Velikanki”, gdje se ističu uspješne žene u našem društvu, jer se rodni stereotipi formiraju već u djetinjstvu.”, kaže.

Važan faktor koji ograničava žene u poslovnom svijetu, navodi, jeste neplaćeni rad – podrazumijeva se da će žene voditi brigu o domaćinstvu, djeci i starijim članovima porodice.

Poslovni svijet je kroz historiju dizajniran prema muškarcima – hijerarhije kompanija preslikane su iz vojnih struktura, čak su i uredski prostori prilagođeni muškarcima u odijelima.

“U posljednjih 20 godina različita globalna istraživanja pokazala su da se neplaćeni rad najčešće vezuje za žene, bez obzira na njihovu poziciju na poslu ili udio u prihodima domaćinstva.”, dodaje.

To često, kaže, predstavlja barijeru za žene koje se odlučuju za poduzetništvo.

“Poznati su fenomeni “ljepljivog poda” (kada se žena “ne može odlijepiti” i krenuti dalje, uključujući i samograničavanje, imoster sindrom, manju samoefikasnost) ili “staklenog krova” – nevidljivih barijera i ograničenja u platama te pozicijama i ugovorima koji se smatraju “prikladnima za žene”. Dokazano je da žene generalno imaju manje aspiracije ka liderskim pozicijama i poduzetništvu, jer očekuju poteškoće na tom putu upravo zbog rodih stereotipa kojima smo izložene, djeluju i na nas, ali i manjka sistemske podrške u balansiranju privatnih i poslovnih obaveza. A i proces suportiranja poduzetnica za pokretanje statupa/ obrta/kompanija dosta traje, iako prijekata ima, poces je dug i neizvjestan.”, kaže Pašić.

Uprkos očekivanjima na osnovu rodnih streotipija, mnoge studije pokazuju da žene imaju uspješnije liderske stilove.

Istraživači su, navodi Pašić, dokazali da su ženski liderski stilovi uspješniji, orijentirani na odnose i na traženje konsenzusa, te da unutar takvih timova vlada veća psihološka sigurnost, više se dijeli znanje.

“Metaanalize mjerenja efektivnosti otkrile su veću ukupnu efektivnost transformacijskog stila vođenja kojem su žene sklonije. Jedna druga studija, provedena u 91 zemlji na različitim industrijama i u različitim sektorima, pokazala je da su organizacije profitabilnije kada imaju veći broj žena na rukovodećim pozicijama (Noland et al., 2016). I istraživanje iz 2014 (Martinsen & Glaso), pokazalo je da su žene bolji rukovodioci od muškaraca; a to su potrvrdila istraživanja tokom i nakon COVID 19 Panedmije 2020.godine”, pojašnjava.

Posljedicu rodnih stereotipa u društvu vidimo kod nekih od investicijskih fonova – devet od deset investitora rizičnog kapitala muškog spola.

Foto: E.Pašić/womeninadria.ba

Kada žena dođe na “pitch”, već se na početku suočava s time da izgleda drugačije od njih, drugačije predstavlja svoj biznis i realističnija je u očekivanjima budućeg poslovanja, navodi Pašić.

“Drugačije pregovara i ne uklapa se uvijek u networking i interersovanja tipična za muškarce. Istraživanje koje je provela Boston Consulting Group za CEE pokazalo je da, uprkos dokazanim dobrim rezultatima žena u poslovanju, kvalitetnim poslovnim idejama i boljem povratu na ulaganje, kompanije u vlasništvu žena i dalje dobijaju samo mali dio ukupnog rizičnog kapitala.”, dodaje.

Zanimljivi su, ističe Pašić, i rezultati dr. Mia Popić, koja je objavila svoj rad 2024.g, gdje je ispitivala individualne zaštitne faktore koji mogu pomoći ženama da prevaziđu rodne stereotipe u domenu liderstva: samoefikasnost, samoprihvatanje, opća asertivnosti i androginost.

“Pokazala je da maskulinost, za razliku od femininosti, povezana sa svim mjerenim varijablama što implicira da su tipično muške osobine važne za percepciju sebe kao samouvjerene, samoprihvatajuće i asertivne osobe. Ona naglašava da se uzroci nedovoljne zastupljenosti žena u liderstvu ne mogu svesti samo na individualne psihološke faktore i ličnu odgovornost, već se fokus treba staviti i na kontekst koji oblikuje ponašanje žene.”, kaže Pašić.

“Umjesto da se napori usmjere na to kako da žene budu jače, potrebno je uložiti trud da društvo i organizacijska kultura budu psihološki sigurne za žene, te da se osvijeste prakse koje nisu u skladu s najboljim interesima žena, a bazirane su na prisustvu rodnih stereotipa.”, navodi se u studiji.

“Ovo je naročito važno ako uzmemo u obzir da se pretjeranim stavljanjem odgovornosti za rodnu nejednakost na same žene, kao i postavljanjem zahtjeva da one budu snažnije, bolje, zanemaruje važnost mijenjanja sistema, žene budu jednako vrednovane kao muškarci, odnosno nemaju dodatnih prepreka poduzetništvu kao rezultat rodnih sterotipija.”, zaključuje Pašić referirajući se na predmetno istraživanje.

ŽENE SIGURNO MIJENJAJU POSLOVNI SVIJET NA BOLJE

Podsjećamo, postizanje ravnopravnosti žena i muškaraca ne samo u svijetu politike nego i u svim drugim oblastima među kojima je i biznis, obaveza je BiH na putu ka EU, a ta obaveza proističe i iz članstva zemlje u mnogim međunarodnim organizacijama poput UN-a, Vijeća Evrope itd.

Žena poduzetnica za sada ima manje nego muškaraca ali to ne znači da manje mijenjaju ekonomsku sliku kako KS tako i BiH.

Ne hvale se previše, stihijski osvajaju tržište i “puštaju” da njihov uspjeh govori o njima.

Bilo da ste žena poduzetnica, ona koja to želi postati i već je na dobrom putu, ili ste pak tek motivirani da razmislite o toj opciji životnog i poslovnog puta, važno je da se izdignete iznad stereotipa i vjerujete u svoje sposobnosti i svoj cilj.

Naida Kurdija

žene poduzetnicepoduzetnice u KSMinistarstvo privrede KSžene u biznisužensko poduzetništvo

akta.ba