Čitanje naglas ima višestruke koristi za razvoj djece, a stručnjaci ističu da ono igra jednu od ključnih uloga u oblikovanju ljubavi prema knjigama, razvoju govora, emocionalnih i socijalnih vještina te pismenosti.
O važnosti čitanja naglas, a povodom svjetskog dana čitanja naglas razgovarali smo s Harisom Šunjom, magistrom psihologije i asistentom na Nastavničkom fakultetu Univerziteta ”Džemal Bijedić” u Mostaru, te Ellom Ljubić, profesoricom psihologije i sociologije.
Čitanje naglas treba imati dugoročni cilj
Prema riječima Harisa Šunje čitanje naglas pomaže djeci da razviju interes za knjige i određene vrste literature. ”Djeca koja su često učestvovala u aktivnostima čitanja naglas obično razviju i zadrže interes za knjige, a kasnije i samostalno nastavljaju istraživati literaturu koja ih zanima” objašnjava Šunje.
On također navodi kako čitanje naglas treba imati dugoročni cilj, a to je razvoj vještina i interesovanje kod djece koja će ih kasnije pratit kroz život.
S tim u vezi, Šunje naglašava različite vrste literature za čitanje naglas: Knjige sa rimama mogu pozitivno uticati na razvoj govora, dok bajke potiču maštu i kreativno razmišljanje. Knjige informativnog karaktera, poput enciklopedija, također izuzetno korisne jer pomažu djeci da povežu informacije iz knjiga sa realnim svijetom.
Među preporučenim naslovima za čitanje naglas su: ”Priče iz vesele šume” Nade Iveljić, ”Zagonetne priče” Sanje Pilić, ”Božićna bajka” Željke Horvat-Vukelja, ”Tajni život kućnih ljubimaca” Ane Đokić te ”Gdje je Wally?” Martina Hanforda, koja može značajno doprinijeti razvoju pažnje i vizuelne percepcije kod djece. Za najmlađe, preporučuju se slikovnice i interaktivne knjige koje potiču taktilni razvoj i finu motoriku.
Manja hiperaktivnost i veća socijalizacija
Šunje ističe da su istraživanja pokazala kako su programi bazirani na čitanju naglas povezani s manjom hiperaktivnošću i boljim socijalnim kompetencijama kod djece. ”Dijete uči da usmjeri pažnju, postavlja pitanja i komunicira, a kada to rade roditelji jačaju i međusobni odnos, što je ključno za razvoj emocionalne regulacije”, naglašava.
Ella Ljubić, nadovezivajući se na kolegu Šunju naglašava da čitanje naglas ima važnu ulogu u razvoju emocionalnih i socijalnih vještina.
Ljubić kaže da način interpretacije knjige kod djece kojima se knjiga čita ima značajnu ulogu: ”Kada čitatelj koristi dramatizaciju, promjenu tona glasa, izražajnu mimiku i geste, on ne samo da angažira dijete već i gradi emocionalnu povezanost s pričom”. Prema njenim riječima izražajno čitanje pomaže djeci da spontano usvajaju obrasce govora i izražavanja što kasnije može doprinijeti njihovoj samouvjerenosti u komunikaciji.
Čitanje naglas doprinosi emocionalnom razvoju djeteta
Ljubić dalje objašnjava da priče služe kao alat za prenošenje moralnih vrijednosti i društvenih normi. ”Dramatizacija scena u pričama omogućuje djeci da se identificiraju sa likovima, razvijajući empatiju i razumijevanje emocija drugih ljudi”. Također ističe da zajedničko čitanje i rasprava o pročitanom pomažu djeci da razumiju različite oblike socijalnih interakcija, poput suradnje, sukoba i rješavanja problema.
Osim što doprinosi emocionalnom i socijalnom razvoju, čitanje naglas je važan faktor u razvoju pismenosti kod djece. Djeca slušanjem čitanja usvajaju ritmičnost i melodiju jezika, što im kasnije pomaže u pisanju i razumijevanju tekstova.
”Jedan od važnih aspekata je mehaničko i ritmičko ponavljanje riječi i fraza, što djeci pomaže u usvajanju pravilne strukture jezika”, zaključila je Ella Ljubić.
Nastavnik u osnovnoj školi, Adnan Šaldo objašnjava da čitanje naglas omogućava izražavanje emocija kroz intonaciju, boju glasa, brzinu čitanja, pauze i naglašavanje. ”Jedino čitanjem na glas možemo ispoljiti emocije” kaže Šaldo i dodaje da je preslušavanje audio snimaka lektira odličan način za učenje i razvijanje pismenosti. ”Osim što učimo djecu kako unijeti emocije u čitanje čitanjem na glas unaprjeđujeno vlastite govorne sposobnosti”.
Benefiti za djecu s poteškoćama u govoru
Posebno značajnu ulogu čitanje na glas ima za djecu sa govornim poteškoćama, koja su upućena logopedu. Adnan Šaldo naglašava da ova praksa omogućava djeci da reflektiraju vlastite mogućnosti i poboljšaju govorne vještine. „Djeca sa govornim smetnjama na taj način mogu da realizuju refleksiju svojih mogućnosti“ kaže Šaldo i dodaje da djeca generalno vole čitati naglas, dok ona koja imaju poteškoće u čitanju često pokazuju otpor prema ovoj aktivnosti.
Šaldo smatra da su najbolja djela za čitanje naglas ona koja sadrže bogate opise, kako eksterijera, tako i unutrašnjosti ličnosti, poput lirsko-epskih djela i poezije. Među klasičnim lektirama, posebno izdvaja Derviš i smrt, Hadži Murat i Škrtac.
Ena Pudar majka troje djece sa kojom smo razgovarali kazala nam je da čitanjem naglas svojoj djeci stvara ljubav prema knjizi tako što ih uči da im knjiga bude svakodnevnica: ”Ako vas dijete viđa češće s knjigom nego sa telefonom, vi ste svoju misiju ispunili” smatra ona.
”Moja djevojčica je, uz čitanje pred spavanje počela bolje da priča i izgovara riječi”,govori Pudar te kaže da je njeno mišljenje kako se djeca prirodno zainteresiraju za nepoznate riječi i pokušavaju ih razumjeti.
Haris Šunje ipak naglašava podatke istraživanja koji govore da kognitivna stimulacija kroz slušanje priča pomaže djeci da razviju sposobnost zamišljanja i razumijevanja složenih koncepata, a to je ključno za uspjeh u školi.
Način na koji čitamo otkriva mnogo o nama, o našem nivou znanja i sposobnosti snalaženja u različitim situacijama. Stručnjaci preporučuju roditeljima, odgajateljima i učiteljima da ovu praksu uključe u svakodnevnu rutinu jer dugoročne koristi koje donosi nadilaze same stranice knjiga.
– Pročitajte više na: https://bljesak.info/sci-tech/obrazovanje/razvoj-maste-govora-i-emocija-kroz-citanje-na-glas/482323