Vile, kuće, zemljišta, milione, bogatstva kojima im mogu pozavidjeti i biznismeni bogatih zemalja – sve su ovo nakupili tokom karijere bh. političari. Za jedan mjesec zarade šest prosječnih plaća, a svoje bogatstvo pretvaraju u nekretnine, od kojih tek dio prijave u imovinske kartone. Zakon je rastezljiv i ne predviđa sankcije. A borba za bogatstvo se nastavlja u novom izbornom ciklusu
Piše: Maja NIKOLIĆ
Za nepuna dva mjeseca pred nama su novi opći izbori.
Izborna kampanja već je počela, a u borbi za pozicije i ugodne plaće ovdašnji političari na sve su spremni. Zašto? Zato što je to najlagodniji, a najbolje plaćeni posao.
Primjerice, šest prosječnih plaća isplati se za jedan mjesec predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, a toliko “zarade” i jedan zastupnik ili ministar.
No, imovina političara raste i mnogo više nego što zarađuju, a mostarski profesor, sociolog Slavo Kukić već dugi niz godina upozorava na sebičnost i bahatost glavnih aktera bosanskohercegovačke politike.
– Ova zemlja je, pošteno govoreći, puna i logičkih i civilizacijskih paradoksa. I usput, svi oni su međusobno jako povezani, zapravo dijelovi jedne cjeline. Ako bi se, pak, htjelo praviti nekakav, koliko-toliko logičan redoslijed, prvi u nizu tih paradoksa su nacionalizam i nacionalističko zastrašivanje, kojima se razvija mržnja i netrpeljivost prema drugom i drugačijem, izazivaju i radikaliziraju strahovi o prijetnjama biološkom opstanku vlastita naroda i, na koncu, proizvodi homogeniziranje po dobro prepoznatljivom matrici jedan narod – jedna partija – jedan vođa – ističe na početku razgovora za Interiew.ba profesor Kukić.
Paradoks koji prethodi
I dodaje da taj paradoks, radi li se o BiH, prethodi svima ostalima – nepotizmu, kriminalu i korupciji posebice, i u odnosu na njih on služi kao paravan koji njihove aktere štiti od pravnog progona.
– Tek nakon svega navedenog dođu i enormno visoka primanja za posao kojeg, ne da loše rade, nego, mirne duše se može reći, ne rade nikako. U prilog tome, ako se već hoće, svjedoči i broj održanih zasjedanja i usvojenih zakona, kako na razini Federacije, tako i na razini BiH.“
Provjerili smo u imovinskim karticama pojedinih političkih dužnosnika, koje je objavio CIK nakon općih izbora 2018.godine, koliko su imućni.
A šta javnost zna?
Također i Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) na uvid je javnosti dao imovinske kartice većine političkih lidera iz čega je jasno vidljivo koliko su se obogatili. Zahvaljujući visokim primanjima, ali i vezama, stranačkim manipulacijama, politikom “ruka ruku mije”.
Riječ je samo o dijelu primanja visokopozicioniranih dužnosnika u Bosni i Hercegovini koji ne podrazumjevaju i druge mjesečne naknade kao što su prava na odvojen život, rad u povjerenstvima. Kolika su njihova primanja bila na sadašnjim pozicijama, javnost će tek znati nakon općih izbora u oktobru kada će novoizabrani političari biti dužni CIK-u prijaviti svoje imovinske podatke i mjesečna primanja.
Također, sasvim je jasno da su podaci o plaćama i naknadama političara daleko veći te da imovinska kartica sadržava samo one podatke koje izabrani dužnosnici sami prijave. Tome u prilog govori i činjenica da se sam CIK pri objavljivanju podataka ogradio od njihove relevantnosti. Naglasili su da nisu odgovorni za tačnost podataka sadržanih u obrascu o imovinskom stanju.
– U društvu, u kojem izostaje svaka odgovornost političke klase – a bosanskohercegovačko društvo je udžbenički primjerak takvog – političari ne prežu ni od čega, pa ni od manipulacije podacima u vezi s vlastitim imovinskim stanje. Da BiH, recimo, ima istinski nezavisno tijelo koje se bavi ispitivanjem istinitosti podataka koje u vezi sa svojim imovinskim stanjem nadležnim tijelima dostavljaju nositelji političkih funkcija – ali i tom tijelu slična, u vezi sa sukobom interesa, u vezi s različitim koruptivno-kriminalnim radnjama itd – siguran sam da bi bahatosti kojoj svjedočimo bilo znatno manje – ističe profesor Slavo Kukić.
Objašnjava nam dalje da bi u tom slučaju i kritički naboj javnosti prema političkim liderima bio puno snažniji od onog kojem su danas izloženi – a time bi puno intenzivnije razmišljali o tome bi li ih takva bahatost mogla koštati političke karijere.
– Ili još konkretnije, u tom slučaju sve to bi puno teže bilo prikrivati floskulama o nacionalnoj ugroženosti, o personalnoj izloženosti odstrelu onih drugih zbog svoga političkog djelovanja, da ne nastavljam. Ovako, sve se prikrije pričom o zlim namjerama i prema pojedincima i prema narodu kojem pripadaju – kaže profesor Kukić.
Plaće, komisije, ušteđevine…
Na općim izborima ćemo gledati uglavnom ista lica i iste kandidate kao i proteklih deset i više godina. Za pozicije članova Predsjedništva BiH takmiče se Borjana Krišto, Željko Komšić, Denis Bećirović, Bakir Izetbegović, Mirko Šarović, Željka Cvijanović.
Za mjesto u Predsjedništvu BiH borit će se Borjana Krišto, zamjenica predsjednika HDZBiH Borjana Krišto i zastupnica u Predstavničkom domu državnog Parlamenta.
Prema dostupnim podacima njena mjesečna plaća je trenutno 4.739 KM, piše CIN. Već dvadeset i sedam godina je u politici. Sve do 1999. godine radila je u livanjskim kompanijama: „Agro Livno“, „Guber“, „Likom“ i „Livno bus“, a politički angažman počela je kao ministrica u Ministarstvu pravosuđa Livanjskog kantona, zatim kao zastupnica u parlamentu Federacije, poslije kao predsjednice Federacije BiH, a danas uživa poziciju zastupnice u Parlamentu BiH.
Kako piše CIN, njezina ušteđevina je 75 hiljada KM. Bit će zanimljivo vidjeti je li i za koliko ta ušteđevina porasla u protekle četiri godine.
I aktuelna predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović uvjerena je da će naslijediti svog stranačkog šefa Milorada Dodika u Predsjedništvu BiH, iako je to već bezuspješno pokušala i 2014. godine.
Cvijanović je profesorica engleskog jezika, nakon studija je završila i specijalistički studij iz oblasti diplomatsko konzularnog prava na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci. Kao dio najvišeg vrha Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) bila je imenovana na brojnim važnim pozicijama u Republici Srpskoj. Kao profesorica, ali i prevoditeljica u Misiji EU u BiH radila je do 2006. godine, kada preuzima pozicije u vlasti RS.
Prema dostupnim podacima 2018.godine, (kada je postala predsjednica RS-a), sa suprugom dijeli vlasništvo nad kućom u Banjoj Luci, čiju je vrijednost procijenila na 444.646 KM. Njezina godišnja plaća u 2018. godini, kako stoji u imovinskom kartonu, iznosila je 54 hiljade KM.
Cvijanović je prijavila kako se njena imovina uvećala dok je obnašala dužnost premijerke RS.
Kada je 2014. godine izabrana za premijerku imala je ušteđenih skromnih 15 hiljada KM, a četiri godine kasnije na njenom je štednom računu nilo čak 108.000 KM i to uz godišnju plaću koja je iznosila oko 54 hiljade KM.
Zanimljivo je da se u njenom imovinskom kartonu često pominje ime njenog supruga Aleksandra Cvijanovića, koji ima običaj kupovati nekretnine u Prnjavoru. Tako Aleksandar Cvijanović tamo ima kuću od 415 kvadrata, dvije parcele zemljišta, pa kuću sa zemljištem. On je vlasnik automobila, ima ušteđevinu od 12.000 KM.
Aleksandar Cvijanović bio je akter afera u Zavodu za izgradnju Banja Luka, a kada je 2014. napustio direktorsku fotelju bacio se u privatni biznis, pa vodi dvije firme, jednu u Prnjavoru i jednu u Banjaluci sa sinom Stefanom.
“Siromah iz nebodera”
Po treći mandat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH ide i Željko Komšić, predsjednik Demokratske fronte. Prema podacima iz imovinskog kartona iz 2018. godine, njegova godišnja primanja iznosila su 54. 660 KM, a 4.670 KM je naknada na godišnjem nivou koju prima kao Zlatni ljiljan.
Prema podacima CIN-a, Komšić je od početka 1996. godine, kada je demobiliziran, pa do 1998. radio je u Ministarstvu za raseljena lica i izbjeglice Federacije BiH (FBiH). Potom preuzima dužnost predsjednika Gradskog vijeća Grada Sarajeva, bio je i načelnik Općine Novo Sarajevo, te i prvi ambasador BiH u Beogradu. Radio je kao direktor u preduzeću „Revicon”. U Predsjedništvo je 2006. ušao kao najmlađi član, te trenutno “troši” treći mandat.
Prema imovinskom kartonu iz 2014. godine, Komšić je vlasnik stana u Sarajevu u vrijednosti od 150.000 KM. Njegova supruga Sabina prijavila je suvlasništvo sa bratom nad vikendicom i jednim dulumom zemljišta koje su naslijedili od roditelja. Supruga je također i suvlasnica i apartmana na Vlašiću.
Također, napisao je u imovinskom kartonu da je i kreditno zadužen sa 88.800 KM.
Nije poznato je li Komšić u međuvremenu obnovio vlastiti vozni park, ali u imovinskom kartonu o tome ništa ne piše.
Inače, mediji su pisali i o tome da Komšić “na crno” posjeduje još nekoliko stanova u Sarajevu, ali te su informacije ostale samo na nivou spekulacija.
Zbog činjenice da živi u stanu od tek 60-tak kvadrata, posebno su se mediji iz Hercegovine utrkivali da se s tom činjenicom sprdaju, pa su Komšića zvali “siromah iz nebodera”.
Ostatak teksta pročitajte ovdje