Zagađivači okoliša su brojni u Bosni I Hercegovini. Jedna od ekoloških crnih tačaka je i firma KTK Visoko, koja je bankrotirala. Osim što su radnici ostali bez posla, desio se još jedan negativan efekat, a to su ostavljene hemikalije kao i štetni otpad. Prema podacima ekoloških organizacija, u Visokom se nalazi blizu 130 tona opasnog otpada koji predstavlja prijetnju obližnjoj rijeci. Pogotovo, ukoliko bi došlo do požara na ovoj lokaciji, velike posljedice bi snosili stanovnici i desila bi se prava ekološka katastrofa.
Pored prijetnji okolišu, POPs supstance (perzistentni organski zagađivači), imaju veoma negativan utjecaj na zdravlje stanovništva.Kardiovaskularne bolesti, karcinomi samo su neki od bolesti koje izazivaju ove supstance, odnosno povećavaju broj oboljelih. Pesticidi, industrijske i tehničke hemikalije kao i nusproizvodi industrijskih procesa vrste su perzistentnih organskih zagađivača.
Kako bi se poboljšala situacija neophodne su zakonske regulative, uređeni zakoni, ali je mnogo toga i do svake individue u zavisnosti kako se ponašaju sa otpadom, istakla je Šejla Čolaković iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH na današnjoj radionici “POPs supstance”.
Za sinergiju više aktera se zalaže i Enita Čustović, docentica na odsjeku žurnalistika na FPN UNSA.
“Pogrešno bi bilo misliti da samo stručnjaci se mogu boriti sa ovim problemom, ili samo nevladina organizacija. Potrebna je sinergija odnosno saradnja svih sektora I medija”, istakla je Čustović.
Kako je istaknuto na radionici, senzacionalistički naslovi u medijima su pogrešan pristup jer oni samo izazivaju paniku kod stanovništva. Potrebno je detaljno rasvijetliti ono što je bitno za javnost. Nažalost mediji oskudjevaju sa brojem novinara i zato sve manje je potpunijih izvještaja jer nema dovoljno vremena da se posveti ovakvim temama, čulo se u raspravi. Ozbiljan problem o izvještavanju o ovim temama mogu izazvati dezinformacije I lažne vijesti.
Ovakvi naslovi izazivaju paniku kod ljudi, čak anksioznost pa samim tim novinari moraju voditi računa upravo o karakteru naslova, jer mnogi su skloni da ne pročitaju tekst.
Maida Bilal, iz Kruščice u blizini Viteza, aktivistica je već 14 godina. Prije tri godine dobila je Goldmanovu nagradu za zaštitu okoliša. Jedan od razloga je što se hrabro sa ženama Kruščice borila protiv izgradnje malih hidroelektrana na ovoj rijeci.
“Mediji su bili veliki prijatelji koji su izvještavali veoma transparentno o ovoj građanskoj inicijativi”, ističe Maida. Upravo Maida I njena borba predstavlja najbolji primjer značaja nevladinih organizacija u oblasti okoliša ali i saradnje sa medijima.
M.P.