Piše: Sabina Jukan
Nedavno sam imala priliku da posjetim ZERA – Zero Waste Shop and Space u Sarajevu, a na poziv prijateljice Alme Mirvić, koja je u ovu ideju unijela svoju kreativnu energiju, s obzirom da je prethodnih godina sarađivala sa nekoliko obrta na kreativnoj prenamijeni, odnosno apciklaži, PVC banera i drugih sličnih predmeta. Unutrašnjost same prodavnice odiše jednostavnim dizajnom, gdje preovladavaju prirodni tonovi, a namještaj je napravljen od drvenih paleta i OSB ploča. Posvuda su postavljene saksije sa biljkama a u šarenilu boja prepoznaju se ruksaci, torbe, neseseri. Na samom izlogu su gajbice sa uzorcima proizvoda koji se mogu naći u radnji. Otkud ideja za takvo nešto, pročitajte u nastavku…
Kako se rodila ljubav prema zašiti okoliša, postoji li neka posebna priča?
Na postdiplomskom studiju sam se opredijelila za pisanje teze na temu okolišnog zakonodavstva i EU integracija i to mi je dosta proširilo moje vidike i saznanja o ovoj temi. Tada, 2006. godine, desio se poseban zamah u BiH jer smo dobili čitav set okolišnih zakona u oba entiteta, koji su bili međusobno usklađeni i bilo je mnogo pažnje prema toj temi. Kasnijim radom u različitim organizacijama i volontiranjem u domaćim ekološkim nevladinim organizacijama, osvijestila sam i probleme koji postoje u različitim dijelovima BiH, a posebno kad se to tiče učešća u odlučivanju, načina na koji uprava odlučuje o okolišnim pitanjima i kako ostvariti svoja ekološka prava pred sudom.
![](https://objavi.ba/wp-content/uploads/2024/01/zera02-1024x768.jpg)
Da li je bilo teško spajati redovan posao, koji nekad nije imao direktne veze sa zaštitom okoliša i tvoj mogu reći hobi-ljubav prema okolišu?
Ja mislim da kada radimo ono što volimo, bilo na poslu ili mimo posla, za to nađemo vremena i energije jer postoji dovoljna motivacija i pokretačka energija.
Kako se rodila ideja o kreiranju novih predmeta od već korištenih stvari metodom upcyclinga?
Moj prvi dodir sa apciklažom bio je u Beču, gdje sam vidjela nekoliko prodavnica koje izrađuju i prodaju takve proizvode. U njihovom slučaju, oni često imaju podršku gradske uprave pa u radionicama za izradu naprimjer upošljavaju ljude koji dolaze iz rehabilitacijskih centara i slično. To me je značajno inspirisalo pa sam pokušala da testiram kako bi bilo uraditi neke proizvode u BiH. Imala sam sreću da sam kroz poslovne i privatne kontakte došla do obrta koji su bili voljni da eksperimentišu sa takvim materijalima, a prvi veliki test je bio ruksak koji je nastao od banera dokumentarnog festivala Al Jazeera Balkans (AJB DOC) koji sam našla na travi pored trotoara, oprala i obrisala.
Da li si imala podršku porodice u tome?
Od početka me je podržala porodica i prijatelji koji su prvi željeli da testiraju proizvode i da vide šta je to u stvari. Drug Damir je kumovao imenu radionice ekotvorine.ba. Moj suprug Hilmo je danas menadžer prodavnice ZERA i vodi računa o svakodnevnom radu i izuzetno mi je drago što u ZERI se mogu pronaći i drugi bh. brendovi poput Organlooka i Naturalno.ba. Ova lista naših partnera će se proširiti vrlo brzo!
![](https://objavi.ba/wp-content/uploads/2024/01/zera01-1024x1024.jpg)
Kako ljudi reagiraju na stvari kreirane od starih predmeta, da li obični građani to razumiju?
Za ovakve predmete najčešće su zainteresirani oni koji već imaju usvojene eko navike u svom životu a sada imaju priliku da proizvode koji su im dragi kupe na jednom mjestu, znajući da su osmišljenji i napravljeni u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući društvenim kanalima, priča o apciklaži i zero waste proizvodima polako se širi i dalje.
Neka poruka za kraj?
Pritisak koji danas kao zajednica i kao čovječanstvo vršimo na našu prirodu je preveliki i značajno ugrožava kvalitet našeg okoliša. Zato se nadam da ćemo našim radom i saradnjom sa bh kreativcima omogućiti da se i u BiH promijeni svijest o iskorištavanju resursa, o ovisnosti o materijalnom i brzoj modi i u uživanju u čistoj i netaknutoj prirodi koju smo dužni svi čuvati.