Imajući u vidu kontinuirano ponavljanje rodnih stereotipa, mizoginog i seksističkog govora u javnom diskursu, Agencija za ravnopravnost polova BiH, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, na osnovu Zakona o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini, a u skladu sa Preporukom sprječavanje i borba protiv seksizma, donijela je sljedeću preporuku u vezi rodnih stereotipa, mizoginog i seksističkog govora.
Preporuku Agencije za ravnopravnost polova BiH prenosimo u cijelosti:
Svaka javna osoba, a posebno politički predstavnici i predstavnice, koji su izloženi očima i sudu šire javnosti, treba da budu svjesni odgovornosti za riječi izgovorene ili objavljene u javnom prostoru. Ove osobe postavljaju standarde javne komunikacije, i zbog toga svojim ponašanjem i komunikacijom moraju biti odraz društvene odgovornosti.
Kao takvi, odgovorni su za poštivanje standarda uljudnog ophođenja i ponašanja i rodno-odgovornog nastupa u kojem neće biti seksizma, mizoginije, homofobije, vrijeđanja na osnovu pola, seksualne orijentacije i rodnog identiteta, te seksualnog uznemiravanja i uznemiravanja i diskriminacije na osnovu pola. Navedeno je, pored ostalog, propisano i zakonima i međunarodnim dokumentima na čije se poštovanje Bosna i Hercegovina obavezala.
Pol osobe je najlakši poligon za etiketiranje, prozivanje i kritiziranje. Razlog leži u činjenici da su žene najčešće žrtve seksizma i rodnih stereotipa u svim područjima javnog djelovanja. Za promjenu postojećeg stanja neophodno je da što više osoba, pojedinačno ili grupno, osuđuje seksizam i rodne stereotipe, da ih ne perpetuira i tako osnažuje, već da traže promjene i stvarnu ravnopravnost polova.
Rodni stereotipi i predrasude su osnovni uzrok svih oblika diskriminacije na osnovu pola, uključujući i seksualno uznemiravanje, uznemiravanje na osnovu pola, nasilje na osnovu pola i nasilja u porodici, kao i zločine počinjene iz mržnje. Seksizam je prepreka za osnaživanje žena i djevojčica, koje su nesrazmjerno pogođene seksističkim ponašanjem, s obzirom da rodni stereotipi i ukorjenjene predrasude oblikuju norme, ponašanje i očekivanja muškaraca i dječaka te tako dovode do seksističkih djela.
Zabrana ovakvih ponašanja je zasnovana u svim međunarodnim sporazumima u oblasti ljudskih prava, a posebno u UN Konvenciji o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koje čine sastavni dio pravnog sistema BiH, te u Zakonu o ravnopravnosti polova u BiH i Zakonu o zabrani diskriminacije u BiH.
Napominjemo, Zakon o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini uređuje, promoviše i štiti ravnopravnost polova, garantuje jednake mogućnosti i ravnopravan tretman svih osoba bez obzira na pol, u javnoj i u privatnoj sferi društva, te uređuje zaštitu od diskriminacije na osnovu spola.
Podsjećamo da, prema Preporuci Savjeta Evrope CM/Rec (2019) Sprječavanje i borba protiv seksizma, seksizam označava bilo koji čin, gestu, vizualni prikaz, izgovorenu ili pisanu riječi, praksu ili ponašanje zasnovano na ideji da je osoba ili grupa osoba podređena zbog svog pola, koje se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo na mreži ili van nje (online ili offline), sa svrhom ili učinkom:
i. kršenja urođenog dostojanstva ili prava osobe ili grupe osoba ili
ii. rezultata u obliku tjelesne, seksualne, psihološke ili društveno-ekonomske štete ili patnje osobe ili grupe osoba ili
iii. stvaranja zastrašujućeg, neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja ili
iv. stvaranja prepreke autonomiji i potpunom ostvarenju ljudskih prava osobe ili grupe osoba ili
v. očuvanja i jačanja rodnih stereotipa.
Ovom Preporukom, Vijeće Evrope je ukazao na rašireni seksizam na internetu koji nesrazmjerno pogađa žene, a posebno političarke i javne osobe. Državama članicama je preporučeno da podstiču promociju pozitivne slike žene kao aktivne učesnice u društvenom, ekonomskom i političkom životu.
Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) zahtijeva od država članica promicanje promjena u društvenim i kulturnim obrascima ponašanja žena i muškaraca s ciljem iskorjenjivanja predrasuda, običaja, tradicija i svih drugih praksi koje se temelje na ideji inferiornosti žena ili na stereotipnim ulogama žena i muškaraca.
UN Komitet za eliminaciju diskriminacije prema ženama (CEDAW komitet) je pozvao Bosnu i Hercegovinu da uspostavi mehanizam za praćenje upotrebe seksističkog i mizoginističnog jezika i govora mržnje u javnom diskursu i seksističkim prikazima žena u medijima i promoviše važnost pozitivnih prikaza žena kao aktivnih pokretača promjena, kao i da usvoji efikasne mjere zaštite političarki, novinarki, braniteljica ljudskih prava i ženskih nevladinih organizacija kako bi im se omogućilo da slobodno izvršavaju svoje važne poslove bez straha ili prijetnje nasiljem ili uznemiravanjem.
Poštovanje principa ravnopravnosti polova u životu i djelovanju, važno je ne samo zbog toga što je to zakonska obaveza, nego što je to način izgradnje društveno i ekonomski prosperitetnijeg društva za sve građanke i građane Bosne i Hercegovine.
Za korištenje rodnih stereotipa i predrasuda, seksizma i mizoginije u javnom prostoru moguće je pokretanje građanske, prekršajne i krivične odgovornosti u zavisnosti od posljedice koju ima. Ova odgovornost je utvrđena Zakonom o ravnopravnosti polova u BiH, Zakonom o zabrani diskriminacije, te krivičnim zakonima u BiH.
Imajući u vidu navedeno, Agencija za ravnopravnost polova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BIH osuđuje mizogini i seksistički govor i upozorava da seksizmu i rodnoj diskriminaciji nema mjesta u javnoj komunikaciji, te poziva osobe koje obnašaju ili će obnašati javne funkcije da u svojim nastupima ne koriste rodne predrasude, stereotipe i seksizam, odnosno vrijeđanje i omalovažavanje osoba na osnovu pola.