Da li su sankcije i izmjene zakona dovele do promjena?
foto: Pixabay, Mohamed_hassan
Lokalni izbori 2024. u Bosni i Hercegovini su iza nas. Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine (BiH) je u proteklom izbornom ciklusu, a prema podacima do 27. oktobra, zaprimila 54 prigovora za govor mržnje. Izrekli su ukupno šest sankcija u rasponu od tri do 30 hiljada KM.
Dvije godine ranije, tokom Općih izbora 2022, CIK je zaprimio 35 prigovora koje se odnose na govor mržnje, a donesene su dvije odluke o izricanju novčanih kazni. Period za koji se mogao podnijeti prigovor nije uključivao preuranjenu izbornu kampanju.
Izmjene zakona
Izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, u kojima je visoki predstavnik u našoj zemlji Christian Schmidt inkorporirao pojam govora mržnje od 27. jula 2022, definisano je da je “govor mržnje svaki oblik javnog izražavanja ili govora koji izaziva ili potiče mržnju, diskriminaciju ili nasilje protiv bilo koje osobe ili grupe osoba, na osnovu rase, boje kože, nacionalnosti, spola ili vjere, etničkog porijekla ili bilo koje druge lične karakteristike ili orijentacije koja podstiče na diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje”.
Političkim subjektima, i njihovim pristalicama, te zaposlenima ili na drugi način angažovanim u izbornoj administraciji nije dozvoljeno ”koristiti se govorom mržnje, i/ili objaviti ili upotrebiti slike, simbole, audio i video zapise, SMS poruke, internet komunikacije, društvene mreže i mobilne aplikacije ili druge materijale koji mogu tako djelovati”.
Izmjenama i dopunama visokog predstavnika od 26. marta ove godine zabrana korištenja govora mržnje proširena je i na razbolje preuranjene izborne kampanje.
Iz CIK-a BiH ističu da je nemoguće izvršiti poređenje broja prigovora za upotrebu govora mržnje između posljednjeg izbornog ciklusa i onih ranijih zbog toga što su na snazi drugačiji zakonski propisi definisani Izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, te je obuhvaćen duži period.
Azra Husarić Omerović, novinarka Balkanske istraživačke mreže (BIRN) BiH, primjećuju da se govor mržnje manje koristi u odnosu na raniji monitoring koji je BIRN BiH radio pred Opće izbore 2022, naročito u dijelu negiranja genocida i ratnih zločina, odnosno veličanja osuđenika za ratne zločine, ali da se mržnja prema LGBTIQ+ zajednici značajno povećala tokom izborne kampanje.
“Ranije su najčešće žrtve govora mržnje bili povratnici i manjine u povratničkim sredinama koji su bili izloženi mržnji zbog koje su osjećali strah i neprihvaćenost. Danas se to manje koristi – kako zbog izmjena Krivičnog zakona BiH, tako i zbog izmjena Izbornog zakona BiH – a društvene mreže tretiraju jednako kao i javni prostor”, kaže Husarić Omerović.
Politički analitičar Velizar Antić iz Udruženja “ReStart Srpska” mišljenja je da je posljednja izborna kampanja bila mnogo blaža od prethodnih.
“Mada je i u ovoj bilo udaraca ispod pojasa i optužbi za koje nisu postojali dokazi, ipak mi se čini da je u odnosu na prethodne kampanje gde se nisu birala sredstava da se politički protivnik satanizuje, ova kampanja protekla mnogo mirnije. Da li se radi o sazrevanju, kako političara tako i naroda kome je dosta prljavih udaraca, videćemo već za sledeće opšte izbore”, ističe Antić.
Monitoring BIRN-a BiH i Koalicije Pod lupom
Tokom ovogodišnje kampanje BIRN BiH je pratio naloge na društvenim mrežama kandidata za načelnike i gradonačelnike, načelnika i gradonačelnika u tom trenutku, predsjednika stranaka, stranice parlamentarnih stranaka u BiH, kao i online medije i neke predizborne skupove kako bi uvidjeli koliko je govor mržnje prisutan u političkim kampanjama i kako ga kandidati koriste.
Uočili su ukupno osam primjera govora mržnje, od čega su četiri bila usmjerena prema LGBTIQ+ zajednici u BiH.
Husarić Omerović kaže da su kandidati tokom ovih izbora pazili na ono što objavljuju na društvenim mrežama.
“Sada je govor mržnje i teže prepoznati, jer se kandidati služe raznim metodama kako bi izbjegli sankcionisanje. Jedan od zanimljivih nalaza je i to da se mržnja sa nacionalne i vjerske mržnje u dobroj mjeri prelila i na LGBTIQ+ zajednicu u BiH, koju su kandidati iskoristili za širenje svojih poruka o nepripadanju zajednici”, ističe novinarka BIRN-a BiH.
Centralna izborna komisija je, naprimjer, kaznila SNSD i Miljana Jovičića jer je na predizbornoj tribini koristio govor mržnje. Kaznili su PDP-a i njihovog kandidata za načelnika Općine Kalinovik Vladu Sladoje jer je širio govor mržnje putem Facebook profila gdje je objavio svoju fotografiju u vojnoj uniformi, te Kalinovik nazvao “Mladićevo”, aludirajući na ratnog zločinca Ratka Mladića. Kažnjeni su Srđana Rankića, kandidata Narodnog fronta za načelnika Bratunca, sa 10.000 KM zbog toga što je on, kako je navedeno u prigovoru, govorio neistine na račun Bošnjaka iz Bratunca, a posebno Ramiza Salkića, te je njegov govor bio pun nacionalne i vjerske mržnje.
Husarić Omerović naglašava da je odnos kazni i prijava izuzetno velik, te strahuje da ne prikazuje stvarno stanje, naročito u tumačenju toga šta je sve govor mržnje i koga je ta izjava mogla uznemiriti ili izazvati negativne posljedice.
“Izjave Aleksandra Petkovića (kandidat DNS-a) i Sanela Zulića (kandidat za načelnika Cazina) kojima šire mržnju protiv LGBTIQ+ osoba nisu nikada ni prijavljene jer su identifikovane nakon 72 sata od objave. Iz prakse znamo da CIKBiH neće postupati po službenoj dužnosti i bojim se da takve izjave nikada neće biti kažnjene. I to je jedan od razloga zašto ovi kandidati oprezno koriste društvene mreže, jer su vidljiviji i skloniji sankcijama. Stoga mislim da kazne CIK-a ne odražavaju ni približno stanje prisutnosti govora mržnje u javnom i online prostoru”, ističe novinarka BIRN-a BiH.
Koalicija “Pod lupom” je radila monitoring 80 profila i naloga na društvenim mrežama političkih subjekata, pri čemu su pratili i govor mržnje na društvenim mrežama političkih subjekata.
“U periodu od raspisivanja izbora do mjeseca augusta, za 4,7 posto objavljenih sadržaja postoje indicije da se radi o govoru mržnje. Kroz dugoročno posmatranje izbore koje započinje tri mjeseca prije izbornog dana, 0,6 posto izbornih nepravilnosti odnosi se na mogući govor mržnje. U periodu prije izbora, CIK-u je ukupno prijavljen jedan slučaj govora mržnje”, kažu iz Koalicije.
Koalicija trenutno vrši obradu prikupljenih podataka, te će detaljnije informacije biti dostupne u Finalnom izvještaju koji bi trebao biti objavljen do kraja godine.
Krivična odgovornost i kazne od glasača
Velizar Antić kaže da je govor mržnje i dalje u upotrebi, jer su naši i političari, ali i građani, na jako niskom nivou demokratske političke kulture.
“To je jednim delom i razumljivo, jer smo mi relativno skoro izašli iz jednog veoma krvavog etničkog sukoba. Rane iz tog sukoba su još uvek sveže i političari umesto da rade na pomirenju namerno koriste ove podele kako bi iskoristili jake emocije kod svojih birača i onda ne biraju reči koje koriste. U suštini se to pretvori u jedan žačarani krug iz kojeg je teško izaći i u kome postoji realna mržnja kod građana koja je dodatno podstaknuta od strane političara”, naglašava Antić.
Govor mržnje je kaže ili okrenut prema pripadnicima drugih naroda ili ka političkim protivnicima iz vlastitog naroda, kada se upotrebljavaju riječi poput izdajnika ili stranih plaćenika.
“Kada birači, odnosno građani, počnu da kažnjavaju taj govor, sasvim je jasno da će i političari početi da ga manje upotrebljavaju”, podvlači.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banje Luke, smatra da se govor mržnje u kampanjama uglavnom može pratiti na dva nivoa. Jednim dijelom upotrebom govora mržnje, političari “zagrijavaju” glasače, podižu emotivni naboj kojim se iskazuje negativna emocija prema drugim etničkim skupinama, ali i pripadnicima nekih marginalizovanih skupina, čime se želi prikazati superiornost sopstvene grupe.
“Drugi nivo je taj što neki političari smatraju isijavanje mržnje normalnim, prihvatljivim, nečim sto je gotovo sastavni dio njihovih personalnih identiteta. Oni mrze iz uvjerenja i vjeruju da je to sloboda mišljenja i govora. Upravo je ta opasna zamjena teza i najsuptilnije opravdanje za upotrebu govora mržnje. Oni u tom slučaju ne vide to kao govor mržnje, već pravo na slobodu izražavanja”, ističe Topić.
Smatra da bi možda donekle upotreba govora mržnje mogla biti smanjena kada bi oni koji ne poznaju uljudan i pristojan jezik komunikacije – krivično odgovarali – jer uvijek iznova treba podsjećati da je govor mržnje krivično djelo. Izgovori, zaključuje Topićeva, da je govor mržnje teško dokazati, jeftini su i populistički.
media.ba