Idu na privatnu sferu svakog građana/birača, da se stvori strah od drugog i drugačijeg. To se do sada pokazalo kao recept koji donosi glasove. Želio bih da građani kao birači budu njihovi poslodavci i da dobro razmisle.
Pravnik iz Tuzle, bivši tužilac, advokat, sudija i nekadašnji predsjednik i član CIK-a BiH, te predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” Vehid Šehić je u razgovoru za InfoRadar kazao da postoji način da se predizborna zloupotreba javnih resursa spriječi. Stava je da bez novih tehnologija nećemo imati poštene i slobodne izbore, a biračima je poručio da se izbore za vlastitu slobodu i slobodno izraze svoju biračku volju.
Mnogo prijava je upućeno Centralnoj izbornoj komisiji BiH zbog zloupotrebe javnih resursa u predizborne svrhe. Postoje li načini da se spriječi trošenje javnih sredstava za kampanje?
ŠEHIĆ: Postoje. Ali, prije svega treba prvo napraviti analizu da li je to trošenje javnih sredstava predviđenih budžetom za ovu godinu. Jer problem je kada se van budžeta koriste javna sredstva pa se asfaltiraju ulice a da to nije bilo predviđeno budžetom za ovu godinu i to se obično nalazi iz budžetskih rezervi. Svemu se može stati na kraj, pa i tome, ali neke stvari treba mijenjati u Izbornom zakonu. Treba na primjer zabraniti korištenje budžetskih rezervi za bilo kakve radove u toku izborne kampanje, jer je to predviđeno da se koristi za vanredne situacije koje se nisu mogle predvijeti kada je usvajan budžet. Dakle, ta mogućnost postoji, ali smo svjedoci da se to zloupotrijebljava. To se mora onemogućiti.
Da li je broj prijava manji/veći u odnosu na prošle izbore?
ŠEHIĆ: Sigurno je da je veći, ali svaka prijava se ne mora završiti sankcijom prema nekome. CIK je dužan da provjerava te prijave. Koliko je nama poznato oni provjeravaju i sankcionišu tamo gdje nema nikakvog zakonskog uporišta da su se neka sredstva trošila u cilju pridobijanja naklonosti birača. To se posebno odnosi na stranke koje su na vlasti. To nije samo slučaj u BiH. Ima tih slučajeva i u Srbiji i Hrvatskoj. Svaka stranka koja je na vlasti je u boljem položaju od one partije koja se bori za vlast.
I to je dokaz da smo mi neodgovorni prema zakonima ove države. Mislim na političare. Ne sve, ali oni znaju šta smiju a šta ne. S obzirom da ne postoji politička odgovornost, imat ćemo ovakvu situaciju.
Kako komentarišete to što su etnička pripadnost i patriotizam i u ovoj kampanji bile dominantne poruke.
ŠEHIĆ: Pa to je recept mnogih političkih stranaka. Idu na privatnu sferu svakog građana/birača, da se stvori strah od drugog i drugačijeg. To se do sada pokazalo kao recept koji donosi glasove. Želio bih da građani kao birači budu njihovi poslodavci i da dobro razmisle. Morat ćemo se izliječiti te ovisnosti o etničkoj pripadnosti, jer to nije jedina vrijednost. Pojedinci imaju i druge vrijednosti, poput iskrenosti, poštenja, istinoljubivosti, a što karakteriše dobrog čovjeka. Do nas je kao građana/birača, ali je činjenica da političari ne biraju sredstva. Pogledajte šta se sve dešava na predizbornim skupovima pa i unutar jedne etničke grupe.
Jesu li pred nama fer i demokratski izbori koji će u potpunosti biti po volji građana odnosno upravo birača?
ŠEHIĆ: Moj je stav da bez novih tehnologija nećemo imati poštene i slobodne izbore. Izbori iza koji će stojati rezultati koji odgovaraju slobodnoj volji građana dok ne uvedemo nove tehnologije. Sada imamo pilot projekte gdje će se mnoge stvari onemogućiti u budućem periodu, jer će smanjiti uticaj ljudskog faktora. Pri tome mislim na neodgovorne članove biračkih odbora koji sebi uzimaju za pravo da poništavaju glasačke listiće, da dodaju preferencije,…
Ove godine se prvi put biraju kandidati među kojima neće biti ratnih zločinaca. Koliko je to značajno za BiH?
ŠEHIĆ: To je pitanje vraćanja morala u naš javni, a naročito u politički prostor. To su davno trebale da urade političke stranke, da one same promijene zakon. Međutim, bili smo svjedoci da su osobe bile kandidati za odbornike, načelnike…Više je stalo visokom predstavniku do morala u našem društvu, nego našim političarima. Treba još mijenjati neke stvari u krivičnim zakonima koje su neprihvatljive, ali to će nas čekati nakon završetka ovih izbora.
Osobe optužene za teška krivična djela i dalje se mogu nesmetano kandidirati na različite pozicije, ali i one osobe protiv kojih se vodi i nekoliko istraga. Ima i kandidata koji kampanje vode iz zatvora.
ŠEHIĆ: Takav je Izborni zakon BiH i te osobe se uvijek pozivaju na presumpciju nevinosti dok Sud pravosnažno u krivičnom postupku ne utvrdi njihovu krivicu. Moramo afirmisati političku i moralnu odgovornost svih u ovoj državi, a naročito političara. Imamo primjere u zemljama razvijene demokratije gdje ministar za neke “banalne” situacije, koje su sitnica u odnosu na naše, podnosi ostavku. Kod nas političke i moralne vrijednosti, nema. Oni da imaju morala sami bi odustali od kandidature. Političke stranke bi morale da, kada određeni političar protiv kojeg se vodi krivični postupak koji nije okončan, statutom predvide da se takav izbaci iz te stranke. Međutim, ovdje se sve toleriše. Ima i onih koji bi to učinili, ali sve to omogućava Izborni zakon i tu se ništa trenutno ne može uraditi.
Šta kao građanin očekujete od ovih izbora? Da li su lokalni izbori šansa za sposobne pojedince?
ŠEHIĆ: Molim građane/birače da se izbore za vlastitu slobodu i da slobodno izraze svoju biračku volju. Borim se da svako od nas kao pojedinac vrati svoje dostojanstvo i da ne dozvoli da ga iko potcjenjuje, kao što to rade političke stranke. Ne sve, ali dobar dio njih koji ih procjenjuje na 100 ili 200 KM, neki paket…Običan građanin daleko više vrijedi od njihovih procjena, a ono što je za mene bitno, daleko više vrijedi i od njih. Mi smo tu da sebi ne dozvolimo da nas neko kupuje za sitne novce,a tim sitnim novcima oni sebi obezbjeđuju stotine hiljada maraka. Moramo voditi računa o sebi, svom obrazu i dostojanstvu. Volio bih da to građani/birači shvate i da počne moralno pročišćenje na ovim izborima tog nemoralnog ponašanja političara prema nama i da sljedeće izbore dočekamo u drugoj atmosferi a posebno sljedeće cikluse kada će doći do izmjena Izbornog zakona u mnogo čemu. I da u konačnici imamo izbore koje ćemo tretirati kao praznike demokratije a ne kao vanrednu situaciju.