Oktobar je mjesec borbe protiv raka dojke. Koliko je oboljelih ne znamo, jer u našoj zemlji ne postoji registar. Svaki preventivni pregled može spasiti život. Međutim, sistem ne ulaže dovoljno, pa su skrining programi sporadični. I to, opet, samo u nekim kantonima. A prevencija je mnogo jeftinija od liječenja.
Razgovarala: Sanela KARAICA, interview.ba
Nela Hasić, regionalna direktorica organizacije “Think pink – Zajedno smo jedno” u razgovoru za Interview savjetuje – Pratimo svoje tijelo, upoznajmo ga i reagujmo na promjene. Ako primijetimo nešto neuobičajeno, odmah kod doktora!
Interview: Oktobar je mjesec borbe protiv raka dojke. U okviru “Dana zdravlja” mobilnim mamografom obilazite ruralna područja Bosne i Hercegovine i ženama osiguravate besplatne mamografske i ginekološke preglede. Koliko je pregleda obavljeno ove godine i kakvi su rezultati?
Hasić: Već 13 godina, svake godine, implementiramo našu aktivnost “Dane zdravlja”. Na samom početku našeg djelovanja utvrdili smo da je ženama u našoj zemlji, osim podizanja svijesti i edukacije potrebna i direktna usluga koju na žalost često ne mogu dobiti u zdravstvenom sistemu. Ove godine, kao i svake do sada mi se trudimo da količina direktnih pregleda bude maksimalna, tako da smo do sada obavili 2.000 mamografskih pregleda, isto toliko mjerenja šećera, pritiska, sigurno više od hiljadu ginekoloških konsultacija, blizu 500 PAPA testova, oko 150 ultrazvuka štitne žlijezde.
Podaci stari 15 godina
Ono što sa sigurnošću znamo u ovom trenutku su dva dijagnosticirana karcinoma i oko 180 žena koje su dobile preporuku za dodatne preglede. Moram naglasiti da mi obavljamo preventivne, a ne dijagnostičke preglede.
Interview: Karcinom dojke je najčešći karcinom kod žena. Postoje li zvanični podaci zdravstvenih institucija o broju oboljelih?
Hasić: Da, karcinom dojke je najčešće maligno oboljenje kod žena i najčešći uzrok smrtnosti kod malignih oboljenja kod žena. Na žalost u našoj zemlji ne postoji objedinjen registar za rak, te se barata sa istim brojevima kao i prije petnaestak godina.
Interview: Koliko uopće vlast ulaže u prevenciju i liječenje? Sistemsku podršku onkološkim pacijentima?
Hasić: Nedovoljno, kod nas u zemlji još uvijek ne postoji objedinjeni skrining program, koji je jedini dokazani način da se sistematski krene u rano otkrivanje bolesti. Postoje sporadični programi skrininga u dva kantona, međutim, to je nije ni približno dovoljno. Ulaganja u prevenciju smanjuju troškove liječenja. Dakle sa preventivnim programom skrininga dojke, bolest bi bivala otkrivena u ranoj fazi, a tada bi liječenje bilo jeftinije za zdravstveni sistem, a lakše za oboljelu ženu.
U Bosni i Hercegovini postoji više onkoloških klinika na kojima onkološki pacijenti u dobijaju tretmane i liječenje. Istraživanje koje smo proveli među onkološkim pacijentima je utvrdilo da pacijenti u velikom procentu nemaju primjedbi na tu vrstu njege. Ono što vrlo često opterećuje onkološke pacijente su biroktatske prepreke na koje nailaze i nesnalaženje u sistemu. Onkološki pacijenti su u potrebi za češćim pregledima i vađenju dodatnih nalaza te je to vrlo često otežavajuća okolnost.
Zajedno slavili život
Interview: Ove godine održana je jubilarna 15. Trka/šetnja za ozdravljenje “Race For The Cure“. Nakon dvije pandemijske godine, uživo. Kakav je osjećaj ponovo se okupiti i koliko učesnika je bilo?
Hasić: Da, konačno smo se okupili, prvi put nakon 2019. godine. Bilo je izazovno organizovati veliki skup, u uslovima u kojima se globalno nalazimo. Dodatni izazov je bila činjenica da je “Race for the cure” bila samo sedam dana prije izbora. Međutim, sve je zaista bilo prekrasno. Sarajevo je bilo Bosna i Hercegovina u malom toga dana. Imali smo goste iz cijele zemlje koji su organizovano autobusima stigli, svi su se radovali ponovnom susretu, slavili smo život zajedno. Konačni rezultati su: 8.450 registrovanih, 220 timova i više od 800 osoba koje su sponzorirale timove.
Interview: Novac od registracije usmjeren je na besplatne mamografske preglede za žene u ruralnim dijelovima zemlje. Koliko je do sada osigurano pregleda?
Hasić: Ukupno do sada je obezbijeđeno više od 18.000 besplatnih pregleda za žene. U ovoj godini 2.000 pregleda.
Nekome smo promijenili život
Interview: Jeste li na početku, kada se rodila ideja o organizaciji Trke/šetnje za ozdravljenje, očekivali da će ovaj događaj izrasti u jednu ovako divnu priču?
Hasić: Iskreno, nadala sam se, ali nisam bila sigurna u to. Ja jesam optimista i mogu reći da volim da maštam, često se moja maštanja ostvare, ali u ovom slučaju bilo je toliko prepreka i nerazumijevanja da sam ponekad bila očajna. Iako sam vidjela koliki je potenicijal ove manifestacije, ipak naš mentalitet je bilo teško promijeniti. Ali evo nakon 15 godina možemo reći da je ovaj događaj postao brend i kod nas.
Interview: Možete li se prisjetiti šta je bio najveći izazov tokom proteklih 14 godina, ali i neke lijepe motivirajuće priče?
Hasić: Ono što mene najviše motiviše je činjenica da mi kao pojedinci, moje koleginice i ja, kroz svoj rad ipak možemo da unaprijedimo stvari u društvu bez obzira što nismo dio sistema.
U godinama koje su iza mene, mnogo je žena koje su bile u potrebi, a kojima smo uspjeli obezbjediti ili besplatni pregled ili paket prve pomoći nakon operacije ili psihološku pomoć koja je nekima zaista promijenila život. To je ono što mene najviše motiviše. U mjesecu septembru su kroz naše aktivnosti na Danima zdravlja otkrivena dva karcinoma…. Najiskrenije se nadam da su to dva života koja će biti spašena. Meni je to najveća motivacija
Ultrazvuk i mamografija
Interview: I na kraju, šta možete poručiti ženama?
Hasić: Svaka žena treba biti svjesna činjenice da ima odgovornost prema sebi. Nauka je dokazala da preventivni pregledi spašavaju živote i mi žene treba da se podsjetimo toga svake godine. Dakle kod mlađih žena do 40. godine redovni godišnji ultrazvučni pregledi dojke i ginekološki pregled .
Kod žena iznad 40. godine bazna mamografija, nastavljamo sa godišnjim ultrazvukom, ali uključujemo i svake dvije godine mamografski pregled kao i redovan ginekološki pregled.
I ono što je možda ključno, pratimo svoje tijelo, upoznamo ga i reagujemo na promjene, na način da odemo kod doktora ako primjetimo nešto neuobičajeno.