Što je zapravo Globalizacija?
Riječ globalizacija se pojavljuje po nekim podacima 70-ih godina. Globalizacija je proces interakcije i integracije među ljudima, tvrtkama i vladama različitih naroda, procesu koji proizlazi iz međunarodne trgovine i ulaganja i potpomognut informacijskom tehnologijom. Vidimo da je ovdje navedeno da je potpomognuta informacijskom tehnologijom, ali ta se tehnologija tolikom brzinom širi da je svaki dan nešto novo na jelovniku informacija.
Zadnjih 30-ak godina svjedoci smo da se rapidnom brzinom svijet približava. Više nam nije problem komuniciranje sa najudaljenijim kontinentima, državama i slično. U toj simbioznoj blizini mi se ko duhovna bića sve više udaljavamo. Kada proučavamo ili istražujemo detaljnije o globalizaciji naići ćemo često da je globalizacija „produžena ruka“, znači on ustvari nije tako mlada, ona je vjekovima tu uz ljude,tisućama godina ljudi su kupovali,trgovali sa drugima iz drugim krajeva. Najpoznatiji nama je trgovinski „Put svile“ u središnjoj Aziji koji je povezivao Europu i Kinu.
Dobra strana globalizacije;
Danas možemo bez ikakvih financijskih troškova da komunicirao sa Australijom itd, a to nam je omogućila tehnološko informacijska industrija. Nekada oni stariji se sjećaju kada pošalju pismo,ili telegram on putuje tjednima,, mjesecim i tako dalje. Svijet je postao dostupnijim, informacije imamo skoro na dlanu,
Produbila nejednakost u svijetu?
Globalizacija se može gledati i sa druge strane, ono što je velika razlika je da su bogati postali još bogatiji, siromašni još više siromašniji. Najbolje možemo to vidjeti po modernizaciji, te materijalnom bogatstvu.
Međutim, globalizacija je duboko kontroverzna. Zagovornici globalizacije tvrde da dopušta siromašnim zemljama i njihovim građanima ekonomski razvoj i povećanje životnog standarda, dok protivnici globalizacije tvrde da je stvaranje neometanog međunarodnog slobodnog tržišta koristilo multinacionalne korporacije u zapadnom svijetu na račun lokalnih poduzeća, lokalnih kultura i običnih ljudi. Otpor globalizaciji stoga je oblikovan na popularnoj i na državnoj razini, kako ljudi i vlada nastoje upravljati protokom kapitala, radom, dobrima i idejama koje predstavljaju aktualni val globalizacije.
Ekonomija zamjenila Religiju?
Da, ekonomija sve pokreće. I to posljednjih dvadesetak godina, možemo vidjeti rastuće države u trgovinskom segmentu. Globalizacija na neki način je zamjenila religiju, potisnuo je na neki način humanističko naslijeđe, kulturu, obrazovanje, ustvari na neki način ekonomizam je pokrenuo globalizaciju da se toliko svakim danom pretvara u jednu veliku tržnicu.
Čovječanstvo se suočava s velikim globalnim izazovima koji su u prirodi transnacionalni i transnacionalni u prirodi i transinstitucionalni u rješenju. Ovaj esej se suočava s petnaest najvećih problema, uključujući kako postići održivi razvoj, jamčiti pristup čistoj pitkoj vodi, poticati etička tržišna gospodarstva i boriti se protiv novih i novih bolesti. Dok panorama može izgledati pesimistično, čovječanstvo osvaja više nego gubljenje – čak i ako je gubljenja vrlo ozbiljna. Ali o tim izazovima ne može se riješiti niti jedna vlada ili institucija koja djeluje sama. Oni zahtijevaju suradnju između vlada, međunarodnih organizacija, sveučilišta, nevladinih organizacija i kreativnih pojedinaca. Trebamo ozbiljan fokus na zeleni rast, pada vodenih stolova, porast cijena hrane / vode / energije, rasta stanovništva, iscrpljivanje resursa,
Premda mnogi trendovi i mogući budući razvoji objašnjeni u ovom poglavlju mogu biti prilično depresivni, temeljeni na šesnaest godina istraživanja na 15 globalnih izazova identificiranih u Milenijskom projektu, došao sam do zaključka da imamo resurse i ideje za rješavanje te da postoji više sporazuma o tome kako izgraditi bolju budućnost nego što se očituje u medijima, no donošenje odluka i institucionalne sposobnosti – do sada – nedovoljno je dovoljno brzo donijeti odluke i na ljestvici dovoljno velikoj za izgradnju bolju budućnost.
Photo by: Globalization World.
Pa ipak, pesimizam je neutemeljen i daje izgovor da se ne pokuša donijeti boljih odluka koje poboljšavaju budućnost. Čovječanstvo pobjeđuje više od gubljenja, iako gubimo vrlo ozbiljno. Nema jamstva da će svi dobro raditi, ali izgledi su nam u korist – pogotovo ako više ljudi i institucija shvate da je moguće da svi možemo uspjeti, jer već uspijevamo u mnogim područjima. Ako, međutim, više ljudi i institucija ne postanu više strateški u rješavanju tih izazova, onda su vjerojatniji negativni scenariji.
Kada uzmete u obzir mnoge pogrešne odluke i dobre odluke koje se ne poduzimaju – dan za danom i iz godine u godinu diljem svijeta – nevjerojatno je da još uvijek radimo što je više napredak kakav jesmo.
Prije pedeset godina ljudi su tvrdili da je uklanjanje siromaštva idealistička fantazija i otpad novca koji bi pokušali eliminirati; međutim, krajnje siromaštvo je pala sa 52 posto svijeta 1981. na oko 20 posto u 2010. Izvanredno! Većina svijeta bila je u ekstremnom siromaštvu samo prije trideset i jedne godine, a sad manje od 20 posto ?! Pessimisti jednostavno ne rade svoje zadaće. I danas se ljudi raspravljaju o najboljim načinima postizanja tog cilja, a ne o tome treba li pokušati ili ne.
Prije dvadeset i pet godina, ljudi su mislili da će civilizacija završiti u termo-nuklearnom svjetskom ratu između SSSR-a i SAD-a; danas ljudi misle da svatko treba imati pristup znanju na svijetu putem Interneta, bez obzira na prihod, nacionalnost ili ideologiju. Izvanredna promjena! Unutar jednog života. A sada, još više nevjerojatna stvar: Google izrađuje izraz “Ne znam” zastario.
Moguće je da u roku od dvadeset pet godina bilo tko koji to želi mogao imati računalnu moć mnogo puta izvan njihove sposobnosti pojedinog mozga – i imati tu mogućnost dvadeset i četiri sata dnevno i sedam dana u tjednu dok hoda ulicom samo glasom prepoznavanje iz ugrađenih inteligentnih računalnih čipova u zgradama. Nećete trebati vaše računalo za pristup to sve.
Ali svi znamo da budućnost nije nužno ružičasta. Ako se aktualni trendovi u rastu stanovništva, iscrpljivanju resursa, klimatskim promjenama, terorizmu, organiziranom kriminalu i bolesti nastavljaju i konvergiraju tijekom sljedećih 50-100 godina, lako je zamisliti neprekidno nestabilan svijet s nizom katastrofalnih rezultata. Istodobno, ako se aktualni trendovi u samoorganizaciji putem budućih interneta, transnacionalne suradnje, znanosti o materijalima, trodimenzionalnog tiska, alternativne energije, kognitivne znanosti, međureligijskih dijaloga, sintetičke biologije i nanotehnologije nastavljaju i konvergiraju tijekom sljedećih 50 -100 godina, lako je zamisliti svijet koji radi za sve.
Računalna biofizika može simulirati fizičke sile između atoma, što pojedinačno točno određuje medicinsku dijagnostiku i liječenje. Računalna biologija može stvoriti programe za podudaranje računala kako bi se brzo smanjio broj mogućih lijekova za određene bolesti, a milijuni ljudi doniraju neiskorištenu računalnu sposobnost za pokretanje odgovarajućih programa (grid računalstvo). Računalni mediji omogućuju izvanredne detalje piksela i voxela pri zumiranju i izuzimanju od 3-D slika – što čini stvarnim od stvarnosti. Računalni inženjer okuplja svjetske dostupne informacije i računalne modele kako bi brzo ubrzali učinkovitost u dizajnu. Sve to mijenjaju prirodu znanosti, medicine i inženjerstva, a njihova ubrzanja povezana su s Mooreovim zakonom; stoga, računalno sve će nastaviti ubrzati eksploziju znanja. Tele-medicine, tele-obrazovanje i tele-sve će povezivati čovječanstvo, izgrađenu okolinu i sve računalne za rješavanje naših globalnih izazova.
Svijet postaje bogatiji, zdraviji, obrazovaniji, mirniji i bolje povezan i ljudi žive duže, ali polovica svijeta je potencijalno nestabilna. Prosvjednici širom svijeta pokazuju rastuću nespremnost da toleriraju neetično odlučivanje moćnih elita. Sveobuhvatnija i internetski povezana generacija raste protiv zloupotrebe moći. Cijene hrane rastu, pada vodene tablice, korupcija i organizirani kriminal povećavaju, održivost okoliša za našu životnu potporu se smanjuje, duga i ekonomska nesigurnost se povećavaju, klimatske promjene nastavljaju, a jaz između bogatih i siromašnih i dalje opasno širi.
Informacijski i komunikacijski sustavi od jednostavnih mobilnih telefona do superračunala povećavaju ljudsko odlučivanje. Razumno je pretpostaviti da će stopa ubrzanja tih promjena na kraju povezati čovječanstvo i tehnologiju u nove vrste odlučivanja s globalnom povratnom informacijom u stvarnom vremenu.
Imamo resurse i ideje za njihovo rješavanje, a postoji više dogovora o tome kako izgraditi bolju budućnost nego što je evidentno u medijima, no donošenje odluka i institucionalni kapaciteti – do sada – nedostatni za brzo donošenje odluka dovoljno velik i dovoljno velik da izgradi bolju budućnost.
No, povijest nas je naučila da dobre ideje i tehnologije mogu imati nenamjerne i negativne posljedice. Te će mogućnosti na kraju omogućiti da pojedinac koji djeluje sam napravi i implementira biološku snagu masovnog uništenja, a organizirani kriminal postane daleko snažniji nego danas – kada je njezin kombinirani dohodak već dvostruko veći od ukupnog svjetskog vojnog proračuna. Ove i druge opasne buduće mogućnosti nisu neizbježne; postoje mnoga izvrsna rješenja koja se provode i čine veliki napredak, bez poznavanja široj javnosti. Svake godine Millennium Project ažurira podatke o globalnoj situaciji i izgledima za budućnost, s većinom ažuriranja podataka polako, ali sigurno u pozitivnom smjeru. Štoviše,
Dakle, kako svijet radi u ovoj utrci? Kakav je rezultat do sada? Pregled trendova dvadeset i osam varijabli korištenih u Globalnom stanju budućeg indeksa Millennium Project (SOFI) daje bodovnu karticu o uspjehu čovječanstva u rješavanju najvažnijih izazova.
Međunarodna Delphi ploča odabrala je preko stotinu pokazatelja napredovanja ili regresije za 15 globalnih izazova opisanih kasnije u ovom poglavlju. Izabrane su varijable koje su imale barem dvadeset godina pouzdanih povijesnih podataka. Dobivene dvadeset i osam varijabli dostavljene su međunarodnoj ploči koju su odabrali Millennium Project Nodes kako bi prognozirali najbolju i najlošiju vrijednost za svaku varijablu u deset godina. Rezultati su integrirani u SOFI 2012 (Glenn, Gordon i Florescu 2012).
Gdje pobjeđujemo?
Povećanje pristupa vodi
Povećanje stope pismenosti
Produljenje očekivanog trajanja života pri rođenju
Smanjenje siromaštva (dnevno 1,25 dolara dnevno)
Smanjenje smrtnosti novorođenčadi
Smanjenje rata
Smanjenje prevalencije HIV-a
Povećanje broja korisnika interneta
Povećanje BDP-a po glavi stanovnika
Povećanje broja žena u parlamentima
Povećanje upisa u srednju školu
Poboljšanje energetske učinkovitosti
Smanjenje rasta stanovništva
Smanjivanje učestalosti pothranjenosti
Smanjenje nuklearne proliferacije
Gdje gubimo?
Povećanje ukupnog duga
Povećanje nezaposlenosti
Povećanje nejednakosti dohotka
Povećanje ljudskog ekološkog otiska / smanjenje omjera biokapaciteta
Povećanje emisija stakleničkih plinova
Povećanje terorističkih napada
Smanjenje odaziva birača
Gdje je ili nema značajnijih promjena ili promjene nije jasno?
Korupcija
Prava slobode
Struja iz obnovljivih izvora energije u odnosu na neobnovljive izvore energije
Šumsko zemljište
R & D izdaci
Liječnici po glavi stanovnika
Photo by: MINING.com
RAZVOJ 15 GLOBALNIH IZAZOVA
Godine 1996. The Millennium Project3 zatražio je nekoliko stotina futurista širom svijeta što se sada događa, što bi u dvadeset pet godina moglo postati vrlo značajno za budućnost, a to se ne zna ni pogrešno shvaća. Sveukupno 182 događaja prikupljeno je u Delphi istraživanju. Još jedan skup Delphi anketa i intervjua prikupio i ocijenjeno 131 akcije za rješavanje tih razvoja. Sve su to bile destilirane u petnaest globalnih pitanja s pregledima i strategijama.
Ova globalna pitanja identificirana Delphi anketa i intervjua u 1996-1997 su:
Svjetska populacija raste; hrane, vode, obrazovanja, stanovanja i zdravstvene skrbi moraju se brzo razvijati.
Svježa voda postaje rijetka u lokaliziranim područjima svijeta.
Jaz u životnom standardu između bogatih i siromašnih obećava da će postati ekstremniji i podijeljeni.
Opasnost od novih i ponovnih bolesti i imunoloških mikroorganizama raste.
Sposobnost odlučivanja se smanjuje (budući da pitanja postaju sve globalnija i složena u uvjetima povećanja neizvjesnosti i rizika).
Terorizam je sve destruktivan, proliferativan i teško ga je spriječiti.
Rast stanovništva i gospodarski rast negativno utječu na kvalitetu okoliša i prirodne resurse.
Status žena se mijenja.
Vjerski, etnički i rasni sukobi sve su teški.
Informacijska tehnologija nudi i obećanja i opasnost.
Organizirane kriminalne skupine postaju sofisticirana globalna poduzeća.
Gospodarski rast donosi i obećavajuće i prijeteće posljedice.
Nuklearne elektrane širom svijeta su starenje.
Epidemija HIV-a nastavit će se širiti.
Rad, nezaposlenost, slobodno vrijeme i nezaposlenost se mijenjaju.
S šesnaest godina opažanja, ta su pitanja i dalje zaista ključna za budućnost. Međutim, Odbor za planiranje Milenijskog projekta u to vrijeme osjetio je da ova pitanja naglašavaju probleme više od mogućnosti, dajući neuravnotežen pogled na budućnost. Da bi se to ispravilo, isti postupak prikupljanja presuda i zaključaka istraživanja futurista putem Delphi anketa i intervjua proveden je 1997.-1998. Ovaj put, međunarodni panel futurista je pitao što bi se pozitivni razvoj mogao razviti u doglednoj budućnosti kako bi značajno unaprijedio ljudsko stanje. Ukupno je utvrđeno 180 događaja s 213 radnje kako bi se povećala vjerojatnost da će poboljšati ljudsko stanje; rezultati su zatim destilirani na 15 Global Opportunities s pregleda i strategija.
Globalne prilike identificirane u razdoblju od 1997. do 1998. bile su:
Postizanje održivog razvoja
Povećanje prihvaćanja globalnih dugoročnih perspektiva u kreiranju politike
Proširivanje potencijala za znanstvena i tehnološka otkrića
Pretvaranje autoritarnih režima u demokracije
Poticanje raznolikosti i zajedničkih etičkih vrijednosti
Smanjenje stope rasta populacije
Razvijanje strategija za mir i sigurnost na svijetu
Razvijanje alternativnih izvora energije
Globalizacija konvergencije informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT)
Povećanje napretka u biotehnologiji
Poticanje gospodarskog razvoja kroz etičke tržišne ekonomije
Povećanje ekonomske autonomije žena i drugih skupina
Poticanje istraživanja novih i ponekad protuintuitivnih ideja
Provođenje obećavajućih projekata na svemiru
Poboljšanje institucija
Sljedeće godine spojili smo dva popisa u 15 Global Challenges kroz niz Delphi anketa i intervjua, a identificirali smo 213 akcija. U ovom trenutku predstavnici Finske na Odboru za planiranje projekata tisućljeća rekli su: “Zaustavi! Nemoj se mijenjati. Ovo je dobar popis. Zadrzi to; želimo ga koristiti za procjenu napretka u našoj zemlji. Ako se stalno mijenjate, teško ćemo usporediti napredak od godine do sljedeće. “Tako su globalni izazovi ostali isti.
15 GLOBALNIH IZAZOVA U 2012. GODINI
15 globalnih izazova od 1999. do 2012. godine su:
Kako se održivi razvoj može postići za sve dok se bave globalnim klimatskim promjenama?
Kako svatko može imati dovoljno čiste vode bez sukoba?
Kako se rast stanovništva i resursi mogu dovesti u ravnotežu?
Kako se pravi demokracija može pojaviti iz autoritarnih režima?
Kako se političko stvaranje može učiniti osjetljivijim na globalne dugoročne perspektive?
Kako globalna konvergencija ICT-a može raditi za sve?
Kako se etičke tržišne ekonomije potiču da pomognu smanjiti jaz između bogatih i siromašnih?
Kako se smanjuje prijetnja novim i ponovljenim bolestima i imunološkim mikroorganizmima?
Kako se sposobnost odlučivanja može poboljšati kako se mijenja priroda posla i institucija?
Kako mogu zajedničke vrijednosti i nove sigurnosne strategije smanjiti etničke sukobe, terorizam i uporabu oružja za masovno uništenje?
Kako promjenjivi status žena pomaže u poboljšanju ljudskog stanja?
Kako se transnacionalne mreže organiziranog kriminala mogu zaustaviti da postanu moćnija i sofisticirana globalna poduzeća?
Kako se sve zahtjevnije energije mogu zadovoljiti sigurno i učinkovito?
Kako se znanstvena i tehnološka otkrića mogu ubrzati kako bi se poboljšalo ljudsko stanje?
Kako etička razmatranja postaju rutinski ugrađena u globalne odluke?
Redoslijed svakog od pitanja, prilika i izazova nije prioritet ni po kakvoj definiciji važnosti. Izazov 1 nije manje važan nego Izazov 15. Volumen odgovora međunarodne ploče upotrijebljen je za naručivanje stavki na svakom popisu. Izazovi su međusobno ovisni: poboljšanje u jednom olakšava rješavanje drugih; pogoršanje u jednom čini teže adresirati druge. Tvrdnja da li je važnija od druge je poput tvrdnje da je ljudski živčani sustav važniji od dišnog sustava. Ovi izazovi su transnacionalni u prirodi i transinstitucionalni u rješenju. Ne može se riješiti niti jedna vlada ili institucija koja djeluje sam. Oni zahtijevaju suradnju između vlada, međunarodnih organizacija, korporacija, sveučilišta, nevladinih organizacija i kreativnih pojedinaca.
Kako se održivi razvoj može postići za sve dok se bave globalnim klimatskim promjenama?
Ukupna emisija stakleničkih plinova induciranih ljudskim djelovanjem (GHG) godišnje iznosi oko 49,5 gigatona ekvivalenta CO2.5 Priroda apsorbira oko polovicu toga godišnje, ali njegova sposobnost da se to smanji. Globalne usluge ekosustava se iscrpljuju brže nego priroda može ponuditi. Svijet se zagrijava brže od najnovijih IPCC projekcija.6 Prema NOAA-u, prvih šest mjeseci 2012. godine bili su najtopliji u SAD-u otkako je zapisivanje zapisano 1895. godine. Glaceri se topi, polarne ledene kapice prorjeđuju, a koraljni grebeni su umiranje. Brzo stanovništvo i gospodarski rast u posljednjih stotinu godina smanjili su održivost okoliša za životnu potporu; utjecaj tijekom sljedećih stotinu godina može biti daleko veći. Došlo je vrijeme za desetogodišnji cilj sličan američko-kineskom Apollo i globalni R & D program za rješavanje klimatskih promjena. Ove dvije zemlje najveći su emiteri stakleničkih plinova i imaju najveće gospodarstvo. Takav zajednički program – s uključivanjem drugih zemalja – mogao bi se usredotočiti na ubrzavanje razvoja novih tehnologija kao što su električni automobili, slane vode, zaliha i ponovna upotreba ugljika, solarni sateliti, čisti meso bez uzgoja životinja, maglev vlakovi, ekologija urbanih sustava i globalna klimatska promjena kolektivne inteligencije za podršku boljim odlukama i praćenje svih. Ove bi tehnologije trebale dopuniti druge ključne mjere politike, uključujući poreze na ugljik, sustave kapa i trgovine, smanjenu deforestaciju, industrijsku učinkovitost, kogeneraciju, očuvanje, recikliranje i prebacivanje državnih subvencija iz fosilnih goriva na obnovljivu energiju. Takav zajednički program – s uključivanjem drugih zemalja – mogao bi se usredotočiti na ubrzavanje razvoja novih tehnologija kao što su električni automobili, slane vode, zaliha i ponovna upotreba ugljika, solarni sateliti, čisti meso bez uzgoja životinja, maglev vlakovi, ekologija urbanih sustava i globalna klimatska promjena kolektivne inteligencije za podršku boljim odlukama i praćenje svih. Ove bi tehnologije trebale dopuniti druge ključne mjere politike, uključujući poreze na ugljik, sustave kapa i trgovine, smanjenu deforestaciju, industrijsku učinkovitost, kogeneraciju, očuvanje, recikliranje i prebacivanje državnih subvencija iz fosilnih goriva na obnovljivu energiju. Takav zajednički program – s uključivanjem drugih zemalja – mogao bi se usredotočiti na ubrzavanje razvoja novih tehnologija kao što su električni automobili, slane vode, zaliha i ponovna upotreba ugljika, solarni sateliti, čisti meso bez uzgoja životinja, maglev vlakovi, ekologija urbanih sustava i globalna klimatska promjena kolektivne inteligencije za podršku boljim odlukama i praćenje svih. Ove bi tehnologije trebale dopuniti druge ključne mjere politike, uključujući poreze na ugljik, sustave kapa i trgovine, smanjenu deforestaciju, industrijsku učinkovitost, kogeneraciju, očuvanje, recikliranje i prebacivanje državnih subvencija iz fosilnih goriva na obnovljivu energiju. maglev vlakova, ekologija urbanih sustava i globalna klimatska promjena kolektivne inteligencije kako bi podržao bolje odluke i pratili sve to. Ove bi tehnologije trebale dopuniti druge ključne mjere politike, uključujući poreze na ugljik, sustave kapa i trgovine, smanjenu deforestaciju, industrijsku učinkovitost, kogeneraciju, očuvanje, recikliranje i prebacivanje državnih subvencija iz fosilnih goriva na obnovljivu energiju. maglev vlakova, ekologija urbanih sustava i globalna klimatska promjena kolektivne inteligencije kako bi podržao bolje odluke i pratili sve to. Ove bi tehnologije trebale dopuniti druge ključne mjere politike, uključujući poreze na ugljik, sustave kapa i trgovine, smanjenu deforestaciju, industrijsku učinkovitost, kogeneraciju, očuvanje, recikliranje i prebacivanje državnih subvencija iz fosilnih goriva na obnovljivu energiju.
Kako svatko može imati dovoljno čiste vode bez sukoba?
Više od dvije milijarde ljudi steklo je pristup poboljšanoj pitkoj vodi od 1990., ali 783 milijuna ljudi još uvijek nemaju takav pristup. Vodene tablice pada po cijelom svijetu, 40 posto čovječanstva dobiva vodu iz izvora pod kontrolom dvije ili više zemalja, a globalna potražnja za vodom 40 posto bi mogla biti veća od trenutne opskrbe do 2030. godine. Spora, ali neprekidna himalajska meltdown jedna je od najvećih opasnosti za zaštitu okoliša u Aziji. Njegove planine sadrže 40 posto svjetske slatke vode, koja hrani 40 posto čovječanstva preko sedam sjajnih azijskih rijeka. Potrebni su proboji u desalinizaciji – kao što je pritisak morske vode za proizvodnju mlaznica za paru, filtriranje ugljikovih nanocjevčica i reverzna osmoza – uz manje skupe tretman onečišćenja i bolje slivove vode.
Kako se rast stanovništva i resursi mogu dovesti u ravnotežu?
Procjena srednjeg dometa UN-a procjenjuje da će se svjetsko stanovništvo povećati za još dvije milijarde u samo trideset osam godina, stvarajući zahtjevnu potražnju za resursima. Većina tog rasta bit će u urbanoj Aziji s niskim prihodima. Danas Azija ima 4,2 milijarde ljudi, a očekuje se da će do 2050. porasti na 5,9 milijardi. Do 2030. očekuje se rast svjetske klase za 66 posto – oko 3 milijarde više potrošača s povećanom kupovnom moći i očekivanjima (McKinsey Global Institute 2011). Dinamika populacije se mijenja od visoke smrtnosti i visoke plodnosti do niske smrtnosti i niske plodnosti. Stopa fertiliteta u svijetu pala je od 6 djece u 1900. na 2,5 danas.7 Ako se stope plodnosti i dalje pada, svjetska se populacija mogla smanjiti na 6,2 milijarde do 2100. godine, stvarajući stari svijet koji je teško podržati. Danas je očekivano trajanje života pri rođenju 68 godina, a predviđa se da će do 81. do 2100. godine porasti na 81. Do 2050. moglo bi biti više od 65 godina koliko ima ispod 15,9, što zahtijeva nove koncepte umirovljenja. Znanstvena i medicinska otkrića vjerojatno će biti u narednih 20-30 godina, što bi mnogima moglo dulje i produktivnije živote nego što bi većina danas vjerovalo. Ljudi će raditi dulje i stvoriti mnoge oblike samozaposlenog teleteksta, rad s nepunim radnim vremenom i rotacija radnih mjesta kako bi se smanjio gospodarski opterećenje mlađim generacijama i održali životni standardi. Ako se ne izmisle novi koncepti zapošljavanja, čini se neizbježna politička nestabilnost. Znanstvena i medicinska otkrića vjerojatno će biti u narednih 20-30 godina, što bi mnogima moglo dulje i produktivnije živote nego što bi većina danas vjerovalo. Ljudi će raditi dulje i stvoriti mnoge oblike samozaposlenog teleteksta, rad s nepunim radnim vremenom i rotacija radnih mjesta kako bi se smanjio gospodarski opterećenje mlađim generacijama i održali životni standardi. Ako se ne izmisle novi koncepti zapošljavanja, čini se neizbježna politička nestabilnost. Znanstvena i medicinska otkrića vjerojatno će biti u narednih 20-30 godina, što bi mnogima moglo dulje i produktivnije živote nego što bi većina danas vjerovalo. Ljudi će raditi dulje i stvoriti mnoge oblike samozaposlenog teleteksta, rad s nepunim radnim vremenom i rotacija radnih mjesta kako bi se smanjio gospodarski opterećenje mlađim generacijama i održali životni standardi. Ako se ne izmisle novi koncepti zapošljavanja, čini se neizbježna politička nestabilnost.
Photo by: MutualArt
Kako se pravi demokracija može pojaviti iz autoritarnih režima?
Trenutni demografski pomaci i poboljšano obrazovanje, zajedno s ekonomskom volatilnošću, povećavaju zahtjeve za transparentnijim demokratskim sustavima. Iako demokracija raste već više od dvadeset godina, Freedom House izvještava da su političke i građanske slobode u 2011. godini padale već šestu godinu zaredom. Nove demokracije moraju se baviti prijašnjim zlouporabama moći da zaslužuju lojalnost građana bez povećanja socijalnih neslaganja, usporavanja procesa pomirenja i smanjenja ljudskih prava. Obrazovana i ispravno informirana javnost ključna je za demokraciju; stoga je važno naučiti kako suprotstaviti i spriječiti različite ideološke dezinformacijske kampanje, ratovanje o informacijama, politički motiviranu vladinu cenzuru, samokrenuću novinara i kontrolu interesnih skupina putem Interneta i drugih medija.
Također se treba usmjeriti na stare ideološke, političke, etničke i nacionalističke nasljee kako bi se održao dugoročni trend prema demokraciji. Budući da se demokracije ne bore jedni protiv drugih, a budući da su humanitarne krize daleko vjerojatnije u autoritarnijim nego demokratskim režimima, širenje demokracije je sine qua non za izgradnju mirne i pravedne budućnosti za sve. U međuvremenu, potrebni su međunarodni postupci kako bi se pomoglo neuspjelim državama ili regijama unutar država, a strategije intervencija trebaju biti oblikovane kada država predstavlja značajnu prijetnju svojim građanima ili drugima.
Kako se političko stvaranje može učiniti osjetljivijim na globalne dugoročne perspektive?
Čovječanstvo treba globalno, višeznačno, opće dugoročno gledanje budućnosti s dugoročnim ciljevima kako bi pomoglo u donošenju boljih odluka za izgradnju svjetlije budućnosti. Dostizanje takvih dugoročnih ciljeva kao što su slijetanje na Mjesec ili iskorjenjivanje boginja koje su se smatrale nemogućim potaknulo je mnoge ljude da nadilaze sebične, kratkoročne ekonomske interese do velikih postignuća. Kratkoročno, sebično ekonomsko odlučivanje dovelo je do mnogih problema, od euroske krize do političkog zastoja u Washingtonu i nedovoljnih akcija iz Rio + 20. Opcije za stvaranje i ažuriranje nacionalnog, globalnog i korporativnog strateškog predviđanja tako su složene i mijenjaju se tako brzo da je donositeljima odluka gotovo nemoguće prikupiti i razumjeti informacije potrebne za izradu i provedbu koherentne politike. U isto vrijeme,
Nacionalni zakonodavci mogli bi uspostaviti stalni “Odbori za budućnost”, kako je Finska učinila. Nacionalne studije predviđanja trebaju se kontinuirano ažurirati, poboljšati i provoditi interaktivno s mrežnim pitanjima kreatora politike i futurista i drugim nacionalnim naporima na daljinu. Decentralizatori i njihovi savjetnici trebaju biti osposobljeni za buduće istraživanje (Glenn i Gordon, 2009) za optimalno korištenje ovih sustava. Vlade mogu dodati predviđanje kao kriterij ocjenjivanja uspješnosti, dodati predviđanje njihovim institucijama za obuku i zahtijevati dodavanje “budućih razmatranja” u zahtjeve za izvješćivanje o pravilima. Vladini proračuni trebali bi razmotriti izdatke od pet do deset godina povezanih s okretanjem petog do deset godina SOFI-a, scenarija i strategija. Vlade s kratkoročnim izbornim ciklusima trebale bi razmotriti duže, stabilniji uvjeti i sredstva za osoblje parlamentaraca. Uspješni sustav globalne budućnosti kolektivne inteligencije trebao bi olakšati poli- tikanje osjetljivijim na globalne dugoročne perspektive. Moguće je stvoriti participativne procese poli- tikulacije povećane uslugama e-uprave, a informira ih buduća istraživanja. Sveučilišta trebaju financirati konvergenciju disciplina, podučavati buduće istraživanje i sintezu, kao i analizu, a stručnjaci će proizvoditi generaliste.
Ovi izazovi su transnacionalni u prirodi i transinstitucionalni u rješenju. Ne može se riješiti niti jedna vlada ili institucija koja djeluje sam. Oni zahtijevaju suradnju između vlada, međunarodnih organizacija, korporacija, sveučilišta, nevladinih organizacija i kreativnih pojedinaca.
Kako globalna konvergencija ICT-a može raditi za sve?
Više od dvije milijarde korisnika interneta, preko šest milijardi pretplata na mobilne telefone, 10 i nebrojeni milijarde hardverskih uređaja međusobno komuniciraju u golemoj mreži s realnom vremenu, podržavajući svaki aspekt ljudske aktivnosti. Razumno je pretpostaviti da će većina svijeta doživjeti sveobuhvatnu računalnu djelatnost i na kraju provesti većinu svog vremena u nekom obliku tehnološki povećane stvarnosti. Utrka je dovršena za globalni živčani sustav civilizacije. Ericsson predviđa da će 2017. godine 85 posto svjetske populacije biti pokriven mobilnim internetom velike brzine. Ljudska bića, izgrađeni okoliš i sveprisutni računalni sustavi postaju kontinuum svijesti i tehnologije koji odražava cijeli raspon ljudskog ponašanja, od individualne filantropije do organizirani kriminal.
Jedna od sljedećih “velikih stvari” mogla bi biti pojava kolektivne inteligencije za pitanja, tvrtke i države, stvarajući nove vrste organizacija koje mogu rješavati probleme i mogućnosti bez konvencionalnog upravljanja. Kolektivna inteligencija može se smatrati neprestano u nastajanju koju stvaramo (ruke) od sinergije među ljudima, softverom i informacijama koje kontinuirano uče od povratnih informacija kako bismo stvorili pravedan znanje za bolje odluke od bilo kojeg od tih elemenata koji djeluju sama. Real-time streaming komunikacije skratiti vrijeme koje je potrebno od situacijske svijesti o odlukama. Web se razvija iz sadašnjeg korisnika generiranog i participativnog sustava (Web 2.0) u Web 3.0,
Nisko troškovno računalo zamjenjuje visokokvalitetno oružje kao instrument moći u asimetričnom ratovanju. Cyberspace je također novi medij za dezinformaciju između konkurentskih komercijalnih interesa, ideoloških protivnika, vlada i ekstremista, te je bitka između cyber-kriminalaca i provođenja zakona. Temeljno preispitivanje će biti potrebno kako bi se osiguralo da ljudi mogu imati razumnu vjeru u informacije. Moramo naučiti kako se suprotstaviti budućim oblicima informacijskog rata koji bi inače mogli dovesti do nepovjerenja u sve oblike informacija u kiberprostoru. Ipak, vrijednost ICT-a za smanjenje podjele među ljudima nadilazi svoju podjelu. Teško je zamisliti kako svijet može raditi za sve bez pouzdane telekonstrukcije, tele-medicine i teletmona.
Kako se etičke tržišne ekonomije potiču da pomognu smanjiti jaz između bogatih i siromašnih?
Uz pretpostavku da nova europska kriza i da europska recesija samo smanjiti svoje gospodarstvo za -0,3 posto, MMF procjenjuje da će svjetsko gospodarstvo rasti na 3,5 posto u 2012. Uz rast svjetskog stanovništva od 1 posto, čovječanstvo će dobiti oko 2,5 posto bogatiji po tradicionalnim standardima. Prema Svjetskoj banci, ekstremno siromaštvo (1,25 dolara po danu) pale su od 1,94 milijarde ljudi (52 posto svijeta) 1981. na 1,29 milijardi (oko 20 posto) u 2010, dok je svjetska populacija porasla sa 4,5 milijardi na gotovo 7 milijardi u isto vrijeme. Međutim, prema ovoj stopi, oko milijardu ljudi još uvijek živi u krajnjem siromaštvu u 2015. godini. Svjetska nezaposlenost porasla je na 9 posto u 2011. s 8,3 posto u 2010. godini. Pejzaž geoekonomske snage brzo se mijenja, kako se povećava utjecaj BRIC-a i drugih gospodarstava u nastajanju, kao i multinacionalnih poduzeća. Zemlje s nižim i srednjim dohotkom s viškom zaposlenosti bit će potrebne u zemljama s višim dohotkom s nestašicom radne snage. To bi moglo nastaviti problem odvodnje mozga, no on-line računalni sustavi podudaranja mogu povezati one koji su prekomorske na razvojni proces kući.
Država Microcredit iz 2012. godine izvješćuje da je broj vrlo siromašnih obitelji koji su primili mikrološki porast s 7,6 milijuna u 1997. godini na 137,5 milijuna u 2010., a koji utječu na više od 687 milijuna ljudi. Brz porast poduzetništva, samozapošljavanja i malog i srednjeg poduzetništva, te globalne komunikacije i međunarodne podjele rada koji razvijaju nove oblike poslovnog upravljanja i odnosa, sve imaju potencijal za podizanje životnog standarda i smanjenje razlika u prihodima među državama.
Etičko tržišno gospodarstvo zahtijeva poboljšanu pravednu trgovinu, povećanu ekonomsku slobodu, “ravnopravno igranje” zajamčeno poštenim pravosudnim sustavom s poštivanjem vladavine prava, i vladama koje pružaju političku stabilnost, priliku za sudjelovanje u odlukama lokalne razvojne korupcije, osigurana imovinska prava, poticaji za poslovanje u skladu s društvenim i okolišnim ciljevima, zdrava investicijska klima i pristup zemljištu, kapitalu i informacijama. Oko milijardu ljudi u devedeset i šest zemalja sada pripadaju zadruzi, prema Međunarodnom savezu zadruge. Budući da su polovica najvećih svjetskih gospodarstava multinacionalne, ove tvrtke imaju ključnu ulogu u ublažavanju siromaštva i izgradnji održivog gospodarskog sustava. Smjer središnje vlade s relativno slobodnim tržištima natječe se s decentraliziranim, individualiziranim privatnim poduzećem za podizanje ljudi iz siromaštva. Svijet treba dugoročni strateški plan za globalno partnerstvo između bogatih i siromašnih. Takav bi plan trebao koristiti snagu slobodnih tržišta i pravila koja se temelje na globalnoj etici.
Čovječanstvo, izgrađeni okoliš i sveprisutni računanje postaju kontinuum svijesti i tehnologije koji odražava cijeli raspon ljudskog ponašanja, od individualne filantropije do organiziranog kriminala. Novi oblici civilizacije izići će iz ove konvergencije uma, informacija i tehnologije širom svijeta.
Kako se smanjuje prijetnja novim i ponovljenim bolestima i imunološkim mikroorganizmima?
Zdravlje čovječanstva i dalje se poboljšava. Incidencija zaraznih bolesti pada, kao i smrtnost od bolesti poput malarije, ospica, pa čak i HIV / AIDS-a.13 Nove infekcije HIV-om smanjile su se za 21 posto u proteklih 12 godina, a smrtnih slučajeva povezanih s AIDS-om smanjila se za 19 posto između 2004. i 2010.14 Američka agencija za hranu i lijekove odobrila je Truvadu, prvo lijek odobren da bi se smanjio rizik od infekcije HIV-om kod nezaraženih osoba. Međutim, svake godine u posljednjih četrdeset godina otkrivena je nova zarazna bolest, dvadeset bolesti danas su droga ponovno su se pojavile i stare bolesti, kao što su kolera, žuta groznica, kuga, difterija i nekoliko drugih. U posljednjih šest godina potvrđeno je više od 1.100 epidemija. Međunarodna suradnja za smanjenje HIV-a, SARS-a, i H1N1 (svinjska gripa) izgradila je bolje globalne zdravstvene sustave. Dramatično poboljšanje zdravstvenih i medicinskih usluga u proteklih dvadeset godina moglo bi se smanjiti tekućim gospodarskim problemima koji rezuju zdravstvene proračune širom svijeta. Globalni javni dug iznosi oko 40 trilijuna dolara, dok je svjetski BDP u 2012. godini oko 80 trilijuna dolara (PPP). Bill Gates i drugi koji podupiru zdravstvene programe pozivaju se na vladine G20 da zadrže svoje obveze od 80 milijardi dolara godišnje od 2015. pa sve do stvaranja zdravijih svjetova. Budući da je svijet starenje i sve više sjede, kardiovaskularna bolest sada je vodeći uzrok smrti razvoju kao i industrijskom svijetu. Međutim, zarazne bolesti su drugi najveći ubojica i uzrokuju oko 67 posto svih preventivnih smrti djece mlađe od pet godina (pneumonija, proljev, malarija, i ospice). Ipak, posljednjih dvadeset godina vidio je 30-postotni pad smrti djece mlađe od pet godina. Smrtnost od zarazne bolesti smanjila se sa 25 posto u 1998. na manje od 16 posto u 2010.
Rast stanovništva visoke gustoće i usporeni napredak u sanitarnim uvjetima u siromašnijim područjima pomažu mnogim preventivnim bolestima. Neki od najvećih zdravstvenih utjecaja i dalje su schistosomiasis (200 milijuna slučajeva), denga groznica (50 milijuna novih slučajeva godišnje), ospice (30 milijuna slučajeva godišnje), onchocerciasis (18 milijuna slučajeva u Africi), tifus i leishmanijaza (oko milijun svake globalno), rotavirus (600.000 smrtnih slučajeva djece godišnje) i proljev shigele djetinjstva (600.000 smrtnih slučajeva godišnje). Najbolji načini za rješavanje epidemijskih bolesti i dalje su rano otkrivanje, točno izvješćivanje, brzu izolaciju i transparentnu informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu, s povećanim ulaganjem u čistu vodu za piće, sanitarnu i pranje ruku. WHO eHealth sustavi, smartphone tehnologija, međunarodni zdravstveni propisi, programi imunizacije,
Kako se sposobnost odlučivanja može poboljšati kako se mijenja priroda posla i institucija?
Ubrzanje promjena i međuovisnost, uz proliferaciju izbora i sve veći broj ljudi i kultura uključenih u odluke, povećava nesigurnost, nepredvidljivost, dvosmislenost i iznenađenje. Ta sve veća kompleksnost prisiljava ljude da sve više i više pouzdaju u stručne savjete i računala. Baš kao što autonomni živčani sustav pokreće većinu biološkog odlučivanja, tako i računalni sustavi sve više stvaraju svakodnevne odluke civilizacije. Ubrzanje promjene smanjuje vrijeme od prepoznavanja potrebe za donošenjem odluke o dovršenju svih koraka kako bi se donijela ispravna odluka. Kao rezultat toga, mnoge svjetske institucije i procesi donošenja odluka su neučinkoviti, spori i bolesni. Institucionalne strukture ne predviđaju i reagiraju dovoljno brzo da ubrza promjene; dakle, socijalni nemiri vjerojatno će se nastaviti sve dok nove strukture ne daju bolje upravljanje. To također može potaknuti povratak u gradsku i subregionalnu suradnju kao mjesto vođenja i upravljanja politikom. Današnje izazove ne mogu riješiti vlade, korporacije, nevladine organizacije, sveučilišta i međudržavna tijela koja djeluju sami; stoga se mora donijeti odluka o transinstitucijskom odlučivanju i stvoriti zajedničke platforme za transinstitucionalno donošenje odluka i provedbu.
Kako mogu zajedničke vrijednosti i nove sigurnosne strategije smanjiti etničke sukobe, terorizam i uporabu oružja za masovno uništenje?
Iako velika većina svijeta živi u miru, pola svijeta i dalje je ranjiva na društvenu nestabilnost i nasilje zbog sve većih globalnih i lokalnih nejednakosti, pada vodenih stolova, povećanja potreba za energijom, zastarjelih institucionalnih struktura, neadekvatnih pravnih sustava i povećanja troškove hrane, vode i energije. U lokalnim područjima pogoršanja političkih, ekoloških i gospodarskih uvjeta može se očekivati povećanje migracija, što zauzvrat može stvoriti nove sukobe. Dodati u buduće učinke klimatskih promjena, a moglo bi doći do 400 milijuna migranata do 2050, daljnje povećanje uvjeta za sukob. Ipak, vjerojatnost mirnijeg svijeta raste zbog rasta demokracije, međunarodne trgovine, globalnih medija, interneta, nevladinih organizacija, satelitskog nadzora, boljeg pristupa izvorima,
Etičko tržišno gospodarstvo zahtijeva poboljšanu fer trgovinu, povećanu ekonomsku slobodu, “ravnopravno igranje” zajamčeno poštenim pravosudnim sustavom s poštivanjem vladavine prava, i vladama koje pružaju političku stabilnost i poticaj poslovanja.
Broj nuklearnog oružja pada s 65.000 u 1985. na 11.540 u 2011. Ratovi – kako je definirano 1.000 ili više smrtnih slučajeva vezanih za bitke – stalno se smanjuju tijekom posljednja dva desetljeća, iako su posljednje dvije godine povećale, uglavnom zbog arapskog proljeća / buđenja. Terorizam se mijenja od transnacionalno organiziranih napada do napada malih skupina i pojedinaca. DNK pošte i buduća molekularna i farmaceutska proizvodnja na radnom mjestu mogla bi jednog dana dati pojedincima sposobnost stvaranja i koristiti oružje za masovno uništenje iz biološkog oružja. Sveobuhvatni sustavi senzora u javnim prostorima i bolji mentalni zdravstveni i obrazovni sustavi bit će potrebni kako bi se smanjile takve buduće prijetnje. Vlade i industrijski kompleksi nalaze se pod višestrukim dnevnim cyberattacks (špijunaža ili sabotaža) od drugih vlada, konkurenata, hakera i organiziranog kriminala. Čini se da će intelektualni softver oružja biti neizbježan. Potreban mirni scenariji trebali bi se stvoriti participativnim procesima kako bi se pokazale vjerojatne alternative cijelom nizu mogućnosti sukoba.
Kako promjenjivi status žena pomaže u poboljšanju ljudskog stanja?
Osnaživanje žena je bio jedan od najsnažnijih pokretača društvenog razvoja u proteklom stoljeću i priznat je kao bitan za rješavanje globalnih izazova s kojima se čovječanstvo suočava. Žene se sve više angažiraju u donošenju odluka, promovirajući vlastite stavove i zahtijevaju odgovornost. Žene čine 19,8 posto članstva u nacionalnim zakonodavnim tijelima širom svijeta, au trideset i dvije zemlje ta je brojka veća od 30 posto. Žene čine 14,3 posto od ukupno 273 predsjedavajućeg časnika u parlamentima. Ima dvadeset žena čelnika država ili vlada. Patrijarhalne strukture su sve izazovnije diljem svijeta. Žene drže 41 posto plaćenog zaposlenja na svijetu, ali imaju 20 posto starijih upravitelja. Proces prema rodnoj političko-ekonomskoj ravnopravnosti čini se nepovratnim. U međuvremenu, nasilje nad ženama danas je najveći rat, mjeren smrću i žrtvama godišnje. U nekim područjima, nasilje nad ženama u jednom trenutku u njihovom životu može biti čak 70 posto. Oko 70 posto ljudi koji žive u siromaštvu su žene koje također čine 64 posto od 775 milijuna nepismenih osoba odraslih.
Kako se transnacionalne mreže organiziranog kriminala mogu zaustaviti da postanu moćnija i sofisticirana globalna poduzeća?
Svijet se polako diže na ogromnu opasnost od transnacionalnog organiziranog kriminala (TOC), ali nije usvojio globalnu strategiju za njezino suzbijanje. U nedostatku takve strategije, prihodi TOC-a narasli su na više od tri trilijuna dolara godišnje. Njegova potencijalna sposobnost kupnje i prodaje vladinih odluka mogla bi učiniti demokraciju iluzijom. Havocscope.com procjenjuje ukupno crno tržište u samo 91 od 196 zemalja na svijetu koje će biti vrednovane na 1,93 bilijuna dolara. U nekim od ovih brojeva postoji stupanj dvostrukog računovodstva, ali da podijelimo opseg Havocsopeovih procjena: korupcija i podmićivanje predstavljaju 1,6 trilijuna dolara; pranje novca, 1,4 bilijuna dolara; krivotvorenje i piratstvo intelektualnog vlasništva, 654 milijardi dolara; globalna trgovina drogama, 411 milijardi dolara; financijskih zločina, 194 milijarde dolara; zločina protiv okoliša, 138 milijardi dolara; i trgovine ljudima i prostitucije, 240 milijardi dolara. Ove brojke ne uključuju iznuđivanje i podatke iz 105 zemalja; dakle, ukupni dohodak od organiziranog kriminala mogao bi biti preko tri trilijuna dolara – otprilike dvostruko veći od svih vojnih proračuna na svijetu.
Ured UN-a za droge i kriminalitet pozvao je sve države na razvoj nacionalnih strategija za suzbijanje TOC-a u cjelini. To bi moglo pružiti doprinos razvoju i provedbi globalne strategije i koordinacije. Vrijeme je za međunarodnu kampanju svih sektora društva da razviju globalni konsenzus za djelovanje protiv TOC-a. Operativna skupina za financijsku akciju OECD-a učinila je četrdeset dobrih preporuka za suzbijanje pranja novca, ali ti zločini i dalje su neumorni. Dvije konvencije pomažu donijeti neke koherentnosti u rješavanju TOC-a: Konvencija UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, koja je stupila na snagu 2003. godine; i Konvencije Vijeća Europe o pranju, koja je stupila na snagu u svibnju 2008. godine. Moguće je, dodavanjem jedne od tih konvencija ili Međunarodnog kaznenog suda, sustav financijskog progona mogao bi se uspostaviti kao novo tijelo koje dopunjuje povezane organizacije koje se bave različitim dijelovima TOC-a. U suradnji s tim organizacijama, novi sustav bi identificirao i uspostavio prioritete na najvišim kriminalcima (definiranom količinom novca koji se troši), koji će biti procesuiran jedan po jedan. Pripremit će pravne slučajeve, identificirati imovinu osumnjičenih koji mogu biti zamrznuti, utvrditi trenutni položaj osumnjičenog, procijeniti sposobnost lokalnih vlasti da uhićaju i poslati slučaj jednom od brojnih unaprijed izabranih sudova. Takvi sudovi, poput mirovnih snaga UN-a, mogli bi se identificirati i obučiti prije nego što budu pozvani na akciju kako bi bili spremni za trenutačnu dužnost. Nakon što su ispunjeni svi ti uvjeti, tada će se sve zapovijedi istodobno izvršiti kako bi uhitile kriminalca, zamrznuli pristup imovini, otvorite sudski slučaj, a zatim idite na sljedećeg voditelja TOC-a na popisu prioriteta. Tužiteljstvo bi bilo izvan zemlje optuženika. Iako je izručenje prihvaćeno od strane Konvencije UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, potreban bi novi protokol kako bi sudovi bili zamjenjeni poput vojnih snaga za mirovne operacije UN, putem sustava lutrije među volonterskim zemljama. Nakon inicijalnog financiranja vlada, sustav bi dobio financijsku potporu od zamrznute imovine osuđenih kriminalaca, a ne ovisno o doprinosima vlade. potreban bi novi protokol kako bi sudovi bili zamjenjeni poput vojnih snaga za mirovne operacije UN-a, putem sustava lutrije među volonterskim zemljama. Nakon inicijalnog financiranja vlada, sustav bi dobio financijsku potporu od zamrznute imovine osuđenih kriminalaca, a ne ovisno o doprinosima vlade. potreban bi novi protokol kako bi sudovi bili zamjenjeni poput vojnih snaga za mirovne operacije UN-a, putem sustava lutrije među volonterskim zemljama. Nakon inicijalnog financiranja vlada, sustav bi dobio financijsku potporu od zamrznute imovine osuđenih kriminalaca, a ne ovisno o doprinosima vlade.
Kako se sve zahtjevnije energije mogu zadovoljiti sigurno i učinkovito?
U samo trideset osam godina, svijet bi trebao stvoriti dovoljno električne proizvodne kapacitete za još 3,3 milijarde ljudi. Danas je danas prisutno 1,3 milijarde ljudi (20 posto svijeta) bez električne energije, a dodatnih 2 milijarde ljudi bit će dodano svjetskoj populaciji od sada do 2050. godine. Sastavljanjem toga je potreba za razminiranjem nuklearnih elektrana starenja i zamjenom ili postrojenje fosilnih goriva. Oko 3 milijarde ljudi se još uvijek oslanjaju na tradicionalnu biomasu za kuhanje i grijanje.29 Ako dugoročni trendovi prema bogatijem i sofisticiranijem svijetu nastave, naši zahtjevi za energijom do 2050. mogli bi biti viši od očekivanog. Međutim, konvergencije tehnologija ubrzavaju kako bi energetske učinkovitosti daleko veće do 2050. nego što bi većina danas vjerovala.
Oko polovice novih kapaciteta za proizvodnju energije potječe iz obnovljivih izvora danas.30 Najbolji scenarij IPCC-a31 procjenjuje da bi obnovljivi izvori mogli zadovoljiti 77 posto globalne potražnje za energijom do 2050. godine, dok Svjetski fond za divljinu zahtijeva 100 posto. geotermalni, vjetar, solarni i biomasa padaju. Postavljanje cijene za emisije ugljika moglo bi povećati ulaganja. Ako se uzmu u obzir potpuni financijski i okolišni troškovi za fosilna goriva – rudarstvo, transport, zaštita vodova, vodu za hlađenje, čišćenje, skladištenje otpada i tako dalje – onda će se obnovljivi izvori promatrati daleko isplativije nego što su danas. Bez velikih otkrića u tehnologijama i promjenama u ponašanju, međutim, većina svjetske energije 2050. godine i dalje će doći iz fosilnih goriva. U 2010,
Kako se znanstvena i tehnološka otkrića mogu ubrzati kako bi se poboljšalo ljudsko stanje?
Nastavno ubrzanje znanosti i tehnologije (S & T) u osnovi se mijenja što je moguće, a pristup znanosti o znanosti i tehnologiji koji mijenja izglede za budućnost postaje sveopći. Računarska kemija, računalna biologija i računalna fizika mijenjaju prirodu znanosti čiji je ubrzanje povezan s Mooreovim zakonom. Istraživanje i razvoj na 3-D pisačima spajaju industrijske, informacijske i biološke revolucije. Sintetička biologija sastavlja DNK iz različitih vrsta u novim kombinacijama kako bi stvorio niže cijene biogoriva, precizniju medicinu, zdraviju hranu, nove načine očistiti onečišćenje i buduće sposobnosti izvan dosadašnjih uvjerenja. Razvijaju se rojevi nanorobota koji bi trebali biti u stanju upravljati nanometarskim građevnim blokovima za novu sintezu materijala i strukture, montažu komponenata, i samo-replikaciju i popravak. Iako sintetička biologija i nanotehnologija obećavaju postizanje izvanrednih dobitaka u učinkovitosti potrebnih za održivi razvoj, njihova je ekološka utjecaja na zdravlje. CERN, Europska organizacija za nuklearna istraživanja, najavila je da je otkrila Higgsovu česticu bosona koja bi mogla objasniti temeljnu sposobnost čestica da steknu masu, što u današnje vrijeme izaziva buduće primjene energije i tvari. Potreban nam je globalni sustav kolektivne inteligencije za praćenje napredovanja u znanosti i tehnologiji, prognoziranje posljedica i dokumentiranje raspona prikaza kako bi svi mogli razumjeti moguće posljedice novih znanosti i tehnologije. njihova utjecaja na zdravlje okoliša su u pitanju. CERN, Europska organizacija za nuklearna istraživanja, najavila je da je otkrila Higgsovu česticu bosona koja bi mogla objasniti temeljnu sposobnost čestica da steknu masu, što u današnje vrijeme izaziva buduće primjene energije i tvari. Potreban nam je globalni sustav kolektivne inteligencije za praćenje napredovanja u znanosti i tehnologiji, prognoziranje posljedica i dokumentiranje raspona prikaza kako bi svi mogli razumjeti moguće posljedice novih znanosti i tehnologije. njihova utjecaja na zdravlje okoliša su u pitanju. CERN, Europska organizacija za nuklearna istraživanja, najavila je da je otkrila Higgsovu česticu bosona koja bi mogla objasniti temeljnu sposobnost čestica da steknu masu, što u današnje vrijeme izaziva buduće primjene energije i tvari. Potreban nam je globalni sustav kolektivne inteligencije za praćenje napredovanja u znanosti i tehnologiji, prognoziranje posljedica i dokumentiranje raspona prikaza kako bi svi mogli razumjeti moguće posljedice novih znanosti i tehnologije.
Kako etička razmatranja postaju rutinski ugrađena u globalne odluke?
Ubrzanje promjene u S & T čini se da raste iznad uobičajenih načina etičke evaluacije. Je li etično klonirati se ili dovesti dinosaure natrag u život ili izmisliti tisuće novih oblika života iz sintetičke biologije? Javna moralnost koja se temelji na vjerskoj metafizici svakodnevno se izaziva rastućom sekularizmom, ostavljajući mnoge nesigurne o moralnoj osnovi za donošenje odluka. Mnogi se vraćaju starim tradicijama u smjernice, što dovodi do fundamentalističkih pokreta u mnogim religijama danas. Nažalost, religije i ideologije koje tvrde moralnu superiornost dovode do “mi-oni” podjele koje se igraju u sukobima širom svijeta. Moralna volja da djeluje u suradnji preko nacionalnih, institucionalnih, vjerskih i ideoloških granica nužnih za rješavanje današnjih globalnih izazova zahtijeva globalnu etiku.
Kolektivna odgovornost za globalnu etiku u donošenju odluka je embrionalna, ali raste. Programi društvene odgovornosti poduzeća, etički marketing i društveni ulaganja povećavaju se. Nove tehnologije olakšavaju više ljudi da učine više dobro brže nego ikad prije. Pojedinačni pojedinci pokreću grupe na Internetu, organizirajući akcije širom svijeta oko određenih etičkih problema. Novinskih medija, blogova, kamera za mobilne telefone, povjerenstva za etiku i nevladine organizacije sve više otkrivaju neetične odluke i korumpirane prakse. Stručnjaci za unaprjeđenje softvera u internacionalnoj organizaciji koja se zove Anonimno postala su nova sila koja povećava svjetsku pozornost kako bi pomogla arapskom proljeću, Wikileaksi, pokretu za okupaciju i protivljenju policijskoj brutalnosti.
Globalna etika nastaju diljem svijeta kroz evoluciju ISO standarda i međunarodnih ugovora koji definiraju norme civilizacije. Oni se također mogu razvijati od prosvjeda diljem svijeta koji pokazuju rastuću nespremnost da podnose nemoralno odlučivanje moćnih elita. Proliferacija i opseg neetičnih odluka koje su dovele do financijske krize za 2008. čini se da nije dovoljno riješeno kako bi spriječile buduće krize. Moramo stvoriti bolje poticaje za etiku u globalnim odlukama, promicati roditeljske smjernice za uspostavljanje osjećaja vrijednosti, poticati poštivanje legitimnih ovlasti, podržati identifikaciju i uspjeh utjecaja uzora, provesti ekonomične strategije za globalno obrazovanje za više prosvijetljenog svijeta i ponašanje podudaraju s vrijednostima koje ljudi kažu vjeruju.
Kolektivna odgovornost za globalnu etiku u donošenju odluka je embrionalna, ali raste. Programi društvene odgovornosti poduzeća, etički marketing i društveni ulaganja povećavaju se. Nove tehnologije olakšavaju više ljudi da učine više dobro brže nego ikad prije.
NEKI ZAKLJUČCI DESTILIRANI SU OD ŠESNAEST GODINA ISTRAŽIVANJA GLOBALNIH IZAZOVA
Bez ozbiljnog usredotočenja na zeleni rast, pada vodenih stolova, porasta cijena hrane / vode / energije, rasta stanovništva, iscrpljivanja resursa, klimatskih promjena, terorizma i promjena obrazaca bolesti, katastrofalni rezultati diljem svijeta su vjerojatno i prisiliti migracije u narednom nekoliko desetljeća kako bi veliki dio svijeta postao nestabilniji. Kako bi se to spriječilo, sreća će se ostvariti na područjima kao što su proizvodnja zelene nanotehnologije, sintetička biologija za medicinu i energiju, metode povećanja ljudske inteligencije, naknadnu ugradnju energetskih postrojenja za proizvodnju građevinskog materijala i zgrada za proizvodnju energije, prijenos poljoprivrede iz slatke vode u slanu vodu na obalnom regije riječi, električnih vozila, uzgajanje čistog mesa bez uzgoja životinja i korištenje načela urbanističke ekologije kako bi gradovi postali svjesni tehnologije.
Globalni izazovi s kojima se suočava čovječanstvo su transnacionalni u prirodi i transinstitucionalni u rješenju. Nijedna vlada, međunarodna organizacija ili drugi oblik institucije koji djeluju sami ne mogu riješiti probleme opisane u ovom izvješću: klimatske promjene, prijetnje sigurnosti u cybersecurityu, organizirani kriminal, siromašni razlozi, onečišćenje okoliša, međunarodna financiranja, diskriminacija među spolovima, promjena stanja bolesti i potreba za održivim razvojem. Svijet se možda mora premjestiti iz upravljanja kroz mozaik nerijetko suprotstavljenih nacionalnih vladinih politika u svijet koji je sve više upravljao koordiniranim i uzajamno podržavanim globalnim politikama koje se provode na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Iako mnogi ljudi kritiziraju potencijalne kulturne utjecaje globalizacije, sve je jasnije da su kulturne promjene nužne za rješavanje globalnih izazova. Razvoj istinske demokracije zahtijeva kulturne promjene, sprečavanje prijenosa AIDS-a zahtijeva kulturne promjene, održivi razvoj zahtijeva kulturne promjene, okončanje diskriminacije žena zahtijeva kulturne promjene, a okončanje etničkog nasilja zahtijeva kulturne promjene.
Gospodarski rast i tehnološka inovacija doveli su do boljih zdravstvenih i životnih uvjeta nego ikad prije više od polovice ljudi u svijetu, ali ako se naše financijsko, gospodarsko, okolišno i društveno ponašanje ne poboljšava uz naše industrijske tehnologije, dugoročno budućnost je u opasnosti.
Mnogi vide svijet kao fiksnu pitu, bez sumnje igre, s nečijim dobitkom koji postaje još jedan gubitak. Drugi vide proširivu tortu, uzgojenu novim učinkovitostima i inovacijama, “rastućom plime koja podiže sve brodove”. Nekoliko drugih vidi svijet kao eksponencijalni rast pite – s internetom preraspodjeljuje sredstva za proizvodnju u gospodarstvu znanja, rezanje kroz stare hijerarhijske kontrole u politici, ekonomiji i finansiji. Očekuju svijet neograničenih mogućnosti i misle da će sinergistička analiza stvoriti bolji svijet nego odluke utemeljene isključivo na analizi konkurencije. Suočavanje s “mi-prvi, kratkoročni profit” razmišljanje može biti bitno za uključivanje svijeta u ozbiljniji razmatranje dugoročnih strategija.
Gospodarski rast i tehnološka inovacija doveli su do boljih zdravstvenih i životnih uvjeta nego ikad prije više od polovice ljudi u svijetu, ali ako se naše financijsko, gospodarsko, okolišno i društveno ponašanje ne poboljšava uz naše industrijske tehnologije, dugoročno budućnost je u opasnosti. Svijet treba dugoročni strateški plan za poboljšanje ljudskog stanja za sve.
Izvori:
2030 Skupina vodnih resursa. 2009. Crtanje naše budućnosti vode: ekonomski okviri za informiranje odlučivanja. Dostupno na http://www.mckinsey.com/App_Media/Reports/Water/Charting_Our_Water_Future_Exec%20Summary_001.pdf
Glenn, Jerome i Theodore Gordon. 2009. Futures Research Methodology, verzija 3.0. Washington, DC: Milenijski projekt. Dostupno na www.millennium-project.org/millennium/FRM-V3.html
Glenn, Jerome, Theodore Gordon i Elizabeth Florescu. 2012. “Poglavlje 2: Indeks stanja budućnosti”. Stanje budućnosti. Washington, DC: Milenijski projekt.
McKinsey Global Institute. 2011. Resursi revolucija: ispunjavanje svjetske energije, materijala, hrane i potreba za vodom. Studeni. Dostupno na http://www.mckinsey.com/App_Media/Reports/Water/Charting_Our_Water_Future_Exec%20Summary_001.pdf
Napisala: Žana Alpeza
