Predstavljamo Vam još jedan rad naše učenice Ilvane Dajdžić koja se bavila problemom mode. Učenici/e JU Srednja škola za saobraćaj i komunikacije Sarajevo i ove godine su pokazali/e interes za društvene probleme sa kojima se svakodnevno susrećemo u društvu i kroz seminarske radove na časovima sociologije istraživali i tražili rješenja za određene probleme.
Naša Škola je već postala prepoznatljiva sa širokim pristupom obrazovanju pa tako pored stručnog obrazovanja značajnu ulogu ima i opće obrazovanje. Svjesni brzih promjena u društvu nastojimo učenike/ce osnažiti i osposobiti za izazove sa kojima se svakodnevno susreću.
Dajidžić Ilvana, učenica IV2A razreda
Moda kao sociološki aspekt kulture
UVOD
Stoljećima unatrag, mnogi znanstvenici i stručnjaci pokušavali su otkriti tajnu jednog od najzačudnijih fenomena, fenomena mode i modnog odijevanja. Toliko često spominjani fenomen koji je dijelom života svakoga od nas toliko je famozan i neobjašnjiv. Tijekom povijesti bilo je mnoštvo pokušaja racionalnog objašnjenja i traženja smisla, ali niti jedan nije doveo do prihvatljivih ili trajnih rezultata. Danas postoji mnogo različitih teorija, definicija i objašnjenja fenomena mode. Mnoge od njih navela sam u prvom poglavlju ovoga seminara. Usporedila sam elemente iz navedenih teorija i definicija te pokušala pronaći neko jedinstveno rješenje, odnosno definiciju koja bi ujedinila i obuhvatila sve navedeno te na najbolji način definirala pojam mode. Moda je jedan od najutjecajnijih fenomena u čovjekovu životu i to od njegovih začetaka pa sve do današnjih dana, stoga sam se u drugome poglavlju bavila nastankom mode, tačnije porijeklom mode i razvojem mode kroz povijest. Opisala sam utjecaj mode na čovjekov život kroz pojedina razdoblja u povijesti te prikazala i objasnila određene ritmove promjena u razvoju. U navedeni prikaz razvoja mode uključila sam i poneke zanimljivosti iz područja mode te određena psihoanalitička tumačenja mode.
GLAVNI DIO
„Moda je termin koji se teško može razgraničiti i krajnje je upitno mogu li se navesti nužni i dovoljni uvjeti da bi se nešto s pravom označilo kao moda.“ Moda se može promatrati i kao prekid s tradicijom i neprestanu težnju za novim. Stoga modu možemo definirati i kao „vječni povratak novog“. „Moda je za čovjeka sredstvo identifikacije i socijalizacije, prijepor s okolnim svijetom, simbolička komunikacija, obaveza prestiža, predmet užitka i primijenjena umjetnost.“
Moda se često definira i kao različiti i promjenjivi načini života.
„Moda je jedan od najosjetljivijih pokazatelja onog posebnog ukusa epohe koji je uvijek temeljem svakog estetskog i kritičkog vrednovanja nekog povijesnog razdoblja.“
Moda je fenomen koji bi se trebao promatrati kao nešto slučajno, nešto bez neke dublje osnove, kao površina bez dna, jer se temelji na modnim ukusima, a modni ukusi se razlikuju i u neprestanoj su promjeni te je teško odrediti koji su predmeti u određenom trenutku „in“, a koji „out“, odnosno što je trenutno moderno, a što ne. Moda je, prema tome, promjenjivi fenomen koji varira u određenom prostoru i u određenom vremenu.
„Odijevanje nije samo slobodno povezivanje elemenata izabranih između bezgraničnih mogućnosti već kombiniranje elemenata skupljenih prema određenim pravilima u ograničenoj količini.“
Moda je jedan od oblika društvene promjene koja je karakterizirana vrlo kratkom trajnošću.
„Moda je ogledalo društva kroz povijest. U njoj se ujedinjuje kulturološki, tehnološki napredak, te političke i gospodarske promjene društva.“
Moda je oponašanje danog uzorka, udovoljava potrebi za društvenim osloncem kao i potrebu za razlikovanjem.
Moda se često povezuje i s pojmom lijepoga. To ne znači da je sve lijepo moda niti da je sve ono što je moderno lijepo. Naime, danas bismo mogli reći da se radi o upravo suprotnome. Ponekad su moderne toliko ružne i odbojne stvari. Time moda zapravo pokazuje koliko je ona bitan i snažan fenomen, ona pokazuje svoju moć jer zbog nje ljudi prihvaćaju i one najružnije i najodbojnije stvari. Prema tome, možemo zaključiti kako odlukama koje stvaraju modu i određuju što je to lijepo ne vlada ni onaj najmanji trag svrsishodnosti. Moda je fenomen koji nema neki krajnji cilj ili svrhu, ona ne traga za nekom krajnjom perfekcijom i ne može se vezati uz samo jedno određeno područje. Cilj mode upravo je ono drugo, da bude beskonačna, tačnije da beskonačno stvara nove oblike, da zadire i da se razvija u što više različitih područja. Kako vrijeme prolazi i kako moda iz dana u dan stvara nove oblike, preostaje sve manje prostora za razvijanje novih ideja te se stoga počinju stvarati varijacije na ranije mode, tačnije dolazi do recikliranja. Moda sve više rekonstruira i novu odjeću stvara iz starih kolekcija. Ona teži za površnim promjenama koje, zapravo, nemaju nikakvu zadaću osim da već postojeći objekt učine suvišnim. Zašto haljine postaju uže i kraće? Zato jer su bile široke i dugačke. Moda traži promjenu radi same promjene, ona se stvara na temelju ranije mode, a ne kao društveni komentar ili zahtjev.
U prošlosti su žene (najčešće ratnice) nosile oružje, kacige, oklope, hlače, kombinezone i slično zbog feminizacije navedene muške odjeće, dok su neki muškarci nosili žensku odjeću kako bi što jasnije iskazali svoju želju za pripadnošću suprotnom spolu. Travestija može imati i pučku komponentu, primjerice u nekim selima u okolici Napulja ta se komponenta izražava kićenjem (muškaraca i žena) ženskim nakitom. No, većina psihosocioloških implikacija travestije se u posljednje vrijeme gube zbog pojave takozvane uniseks odjeće. Pojavljuje se nova faza u razvoju mode u kojoj muškarci i žene prihvaćaju iste, identične odjevne predmete (kombinezone, hlače, kapute). Tu nije riječ o maskulinizaciji žena ili feminizaciji muškaraca, već težnji za poništavanjem pojedinih muških i ženskih obilježja.
Moda kao slika
U svome djelu „Slika bez svijeta“ Žarko Paić navodi kako je avangardna umjetnost promijenila našu svijest i sliku o realnosti i svijetu uopće. Pri tome navodi kako avangardna umjetnost nije stvorila niti otvorila novi svijet, već je razgradila one već postojeće društvene i kulturalne pretpostavke. Ona je razorila pojam modernosti, postmodernosti te društva kao kulture i života kao društvene konstrukcije. Slika poslije kraja avangarde više ne prikazuje svijet kao takav, već kao niz beskrajno umnoženih slika koje prikazuju takozvano društvo spektakla. Takva slika više nema ni izvornosti ni svoju istinu niti svoju ljepotu. Razvojem i stvaranjem novih oblika, predmeta ponestaje izvornosti kao u modi, tako i u svakome području života, što je više lijepih, novih i drugačijih objekata i predmeta, to je ostavljeno sve manje mogućnosti da se otvori prostor i vrijeme drugačijem svijetu, drugačijoj umjetnosti, drugačijoj modi. Taj problem otvara jedno vrlo kompleksno pitanje, pitanje originalnosti, odnosno izvornosti.
21. stoljeće se smatra stoljećem nestanka slike, to ne znači da više nema slika, one se i dalje pojavljuju svuda oko nas samo u drugačijem obliku. Slika ne nastaje više samo kao odslik predmetnosti. Nestanak takve slike prouzročen je pojavljivanjem slika, odnosno tijela u pokretu.
Slike stvorene analognim aparatom prikazivale su pravu sliku svijeta, pronalaskom digitalnih aparata slika svijeta se gubi. Slike stvorene digitalnim aparatima prolaze niz promjena prije prikazivanja prvotno uslikanog objekta. Tim promjenama gubi se izvornost i ona prava prvotno uslikana slika svijeta. Moda uveliko utiče na naš život i na sliku svijeta koji nas okružuje. Pojam mode i slike usko su povezani, moda, odnosno ono što nosimo na sebi, govori mnogo o nama, a da toga nismo ni svjesni, mnogi se usude reći kako je moda, tačnije odjeća vrsta jezika koja ima svoj vokabular i koja priča svoju priču. Osim što može pričati priču, moda, odnosno mi u području mode i način na koji se odijevamo, ponekad usprkos uzrečici „Odijelo ne čini čovjeka!“, stvara sliku o nama. Pomoću mode stvaramo sebe, vlastiti identitet, sliku o sebi, a ako ćemo se zadržati na odnosu mode i slike svakako valja ući i u područje umjetnosti. Naime, moda i umjetnost dva su vrlo usko povezana područja, u nekim slučajevima modu i umjetnost teško je razgraničiti, a o tome koliko moda kao slika utječe na okolinu u kojemu se pojavljuje najbolje svjedoči pojava hiperpotrošačkog društva. Moda je vrlo usko povezana i s ponašanjem i mijenja se u skladu s različitim društvenim ili profesionalnim kategorijama kojima se treba prilagoditi. Danas je vrlo česta pojava da pojedinac, a da to i ne primjećuje, prihvaća i nosi odjeću koja ga uvrštava u određenu društvenu ili profesionalnu kategoriju, odnosno kategoriju ponašanja i samim time upotpunjuje njegov identitet. Kada govorimo o modi i ponašanju valja spomenuti i još jedno područje na koje moda uvelike utiče, a radi se o bezbroj sitnih svakodnevnih navika. Naime, pokreti i položaj ljudskog tijela odaju naš odnos prema drugim ljudima (na primjer: nekada je bilo u modi ljubiti ruku damama; također moderno je bilo da ona dobro odgojena djeca iskazuju poštovanje odraslima kratkim naklonom uz savijanje jedne noge; onda kada je šešir bio neizostavnim dijelom muške odjeće, moderno je bilo i skidanje šešira uz široki pokret ruke; način izražavanja i pozdravljanja, korištenje uzvišenoga stila; rukovanje čvrstim stezanjem šake ili grljenje prilikom susreta i slično).
Anketu sam uradila u dva četvrta razreda naše škole,starosne dobi od 18 godina i dobila razne odgovore. Oba razreda se većina slaže oko jednog pitanja,a pitanje je glasilo: „Šta po vama znači moderno?“ Ponuđeni odgovori bili su:
- Kada na Instagramu prikazuju odjeću koja je „IN“
- Kada nosim markiranu odjeću
- Kada nosim običnu odjeću koja se meni dopada,iako nije markirana ili „IN“.
Većina ih je odgovorila pod brojem 3.,to jeste da,iako neka odjeća nije markirana ili popularna,ako se njima dopada,nosili bi je. To me jako iznenadilo,jer je ovo dokaz da još uvijek društvene mreže ne manipulišu nama. Na pitanje da li je ženama bitnije kako su se obukle ili našminkale,mišljenja su bila skoro pa podijeljena. 18 učenika je reklo da je bitnije ženama kako su se obukle,a 13 učenika kako su se našminkale. U ovom slučaju uočavamo da je po mišljenju učenika ženama bitnija odjeća.
ZAKLJUČAK
Iz svega navedenoga možemo samo potvrditi činjenicu kako je moda i dan danas jedna od najvećih tajni i najzačudnijih fenomena u našim životima. Iako već stoljećima mnogi znanstvenici i stručnjaci pokušavaju pronaći neko jedinstveno rješenje i objašnjenje za navedeni fenomen mode i iako svakim danom ona zauzima sve važnije mjesto u našim životima i postaje nam toliko bliska i dalje je za nas neobjašnjiva. Neki su ju pokušali objasniti kao određenu vrstu promijene, drugi su ju vidjeli i objašnjavali u poveznici isključivo s odjećom i odijevanjem, treći su ju uspoređivali i usko povezivali s umjetnošću i objašnjavali kao jednu vrstu vizualne umjetnosti, dok su ju neki opisivali i samo kao fenomen koji je svojstven isključivo ţenama i slično. Moda je nastala zajedno s čovjekom iako čovjek ispočetka toga nije bio svjestan. Ljudi su se u početku odijevali samo zbog stida ili osjetljivosti kože i nisu bili svjesni da su, na primjer prikrivanjem tijela perjem ili lišćem zbog hladnoće ili stida, zapravo već bili u domeni mode. Društvo stvara modu iz dana u dan, a ta stvorena moda djeluje na kulturu društva, mijenja sliku društva i svijeta oko njega. I dan danas ljudi sude ostale prema odjeći koju nose, odjeća je poput jezika, skupa simbola koji stvara sliku o nama, sliku o društvu. „O ukusu se ne raspravlja!“ također pametna izreka, o ukusu se ne bi trebalo raspravljati jer je on, prema mome mišljenju, urođen i svako od nas ima drugačiji ukus, drugačije razmišljanje i drugačiji pristup stvarima, no određene teorije kažu kako i ukus ovisi i nastaje u društvu, tačnije da društvo utiče na razvoj mišljenja i ukusa, te da pojedinci koji pripadaju istoj društvenoj skupini razvijaju jednaki ukus. Moda je toliko širok fenomen koji se proteže i prožima u toliko različitih sfera u našim životima, utiče na nas, društvo, našu kulturu, sliku svijeta oko nas, na naše potrebe i životne navike, da ju je teško „ukrotiti“, opisati ili objasniti.
LITERATURA
– http://grupofaef.academia.edu/Departments/MODA/Documents