Da li je Evropa i Evropska unija zalutala u demokratiju ili je demokratija zalutala u Evropu? Demokratija je nešto o čemu svi pričamo, većina joj teži, a malo ko je zapravo uspijeva sprovesti u djelo u njenom punom obimu. Šta se krije iza maske demokratije i demokratskih principa, koju ulogu imaju slobode na kojima počiva Evropska unija i kada to ljudska prava prestaju biti bitna pokazuje nam stanje u kojem se danas nalazi Evropa kao i ostatak svijeta. Jesmo li na korak od nove forme svjetske diktature ili je ona već zavladala?
Ako ne uzimamo sve što nam se predoči zdravo za gotovo i pokušamo sagledati širu sliku današnjice, te se usudimo razmišljati svojom glavom, a ne tuđim parama, shvatićemo da je svjetska politika zapravo zasnovana na nadmetanju u stepenu razvoja te da se se svodi na nadjačavanje protivnika. Instrumenti kojim se djeluje često su lijepo upakovani u prava i slobode, a ne preza se ni od žestokih mjera sa radikalnim posljedicama.
Ono što se neizostavno proklamuje i potencira je svima nama dobro poznato načelo jednakosti koje je u očiglednoj suprotnosti sa trenutnim stanjem. Nejednakost među državama je jasno izražena i usko vezana sa ekonomskom neravnotežom koja među njima postoji. Norme koje se pozivaju na jednaka pravila i mjere nisu u stanju obuhvatiti kompleksnost društava i država. Da bi mogle funkcionisati u svom punom obimu prvenstveno je potrebno stepen razvoja podići na odgovorajući nivo kako bi se uspostavila ravnoteža adekvatna za primjenu jednakih pravila prometa i međuodnosa.
Nametanjem slobodnog tržišta kao jednog od osnovnih principa na kojim se temelji Evropska unija zapravo potpomaže se proces globalizacije koji se odvija pod dominacijom najrazvijenijih zemalja i pritiskom mulinacionalnih korporacija. Time se ujedno onemogućava razvoj nerazvijenih zemalja. Činjenica je da su se razvijene zemlje poput SAD-a, Kanade, Japana, Australije i zemalja Zapadne Evrope razvile zahvaljući industralizaciji i zaštiti carina, a kako sistem slobodne trgovine zapravo znači zabranu zaštitnih carina, nerazvijene zemlje bivaju dovedene u mat poziciju. Ograničava im se mogućnost da slijede primjer razvijenih zemalja, a istovremeno slabi privreda uvozom jeftine robe iz razvijenih zemalja. Ovo jasno pokazuje da je u ovom slučaju uloga „slobode“ zapravo u ograničavanju potencijalne konkurencije po pitanju kapitala, a samim tim i umanjenje političke uloge na međunarodnom planu.
Finansije imaju ogroman uticaj na donošenje političkih odluka, koristeći svoju ekonomsku moć i nezavisnost koju im omogućava postignuti stepen razvoja države „giganti“ uspijevaju uspostaviti sistem kontrole nad manje razvijenim zemljama i na taj način ih potčitniti sebi vezujući njihove političke interese za sebe što ni kom slučaju ne možemo nazvati demokratijom.
Ovo je jedan od primjera kako izvjesna „sloboda“ može biti sjajan manipulativni instrument u ulozi zaštite političkih interesa država i matiranja konkurencije istovremeno, osiguravajući na taj način bezbjednu poziciju na međunarodnom planu.
Napisala: Biljana Andrijević, studentica III godine Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci